Riković u NATO-u, BiH u čekaonici

Pukovnik Oružanih snaga BiH Amer Riković postao je naš prvi državljanin kojem je NATO, zbog vrhunskih rezultata na stručnom usavršavanju, dodijelio individualnu akreditaciju u oblasti osiguranja kvaliteta edukacije i obuke, tako da je on ušao u uži krug onih koji mogu samostalno ocjenjivati osposobljenost jedinica i zapovjednika širom svijeta - a što je s ulaskom Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez?

O tome se sada rijetko govori, a fokus je rapidno splasnuo poslije općih izbora 2022. i konstituiranja nove državne vlasti koja je, na insistiranje Republike Srpske, termin integracija zamijenila statusom suradnja s NATO-om uz obvezu da se u Bruxelles svake godine šalje Program reformi. Time je cijeli narativ promijenjen i sada je ulazak BiH u ovaj vojni savez, nažalost, na dugu štapu. Zapravo, proces približavanja NATO-u zaustavljen je zbog ruskog utjecaja, na temelju kojeg kadrovi SNSD-a u državnim organima po svaku cijenu usporavaju i osporavaju integracije s Alijansom s jasnim ciljem da se onemogući da BiH postane njegova članica.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 5. ožujka ove godine usvojilo je Program reformi za 2024, čime se formalno omogućava kontinuiran rad institucija BiH na utvrđivanju prioriteta i realizaciji obveza koje proizlaze iz sudjelovanja BiH u NATO-programu Partnerstvo za mir. Međutim, Program reformi nije poslat u NATO ni za 2023. pa je neizvjesno kada će biti otpremljen i za 2024. godinu. Inače, ovaj program sadrži pet poglavlja i obuhvaća politička i ekonomska, obrambena i vojna pitanja, te pitanja resursa, sigurnosti, kao i pravna pitanja.

Podsjetiću da je Program reformi jedna od obveza koju BiH ima prema NATO-u u okviru MAP programa koji je Akcioni plan za članstvo u Savez i pomaže zemljama aspirantima da se pripreme za prijem i ne jamči da će država postati članica, već služi kao okvir za reforme ne samo u oblasti odbrane nego i u nekoliko drugih područja i to je mnogo važnije za BiH, nego za ovaj vojni savez. U strukturama NATO-a su zbog složenosti naše državne arhitekture prihvatili da im se šalje Program reformi, a ne kao što je planirano godišnji nacionalni program (ANP) provedenih zadataka.

Zamjenik ministra obrane BiH Aleksandar Goganović (SNSD) tvrdi: “Stav Republike Srpske je jasan: saradnja da, integracija ne, te očekujemo od političara iz Sarajeva da poštuju naš stav.” Međutim, za to “nepoželjno članstvo” zahtjev je podnio upravo SNSD-ov Nebojša Radmanović kao predsjedavajući Predsjedništva BiH još 2009. godine i sada ne može proći ni Program reformi, što BiH drži na poziciji koja ne vodi ka NATO-u.

Na temelju nekih istraživanja zaključak je slijedeći: niti su građani RS-a sasvim protiv NATO-a, kako želi predstaviti vladajući Savez nezavisnih socijaldemokrata, niti su građani entiteta Federacija BiH jednoglasno za NATO, što tvrde vodeće stranke Bošnjaka i Hrvata. U anketi Fakulteta političkih nauka u Banjaluci na pitanje: “Da li ste za ulazak Bosne i Hercegovine u NATO?”, očekivano protiv izjasnila se većina ispitanika u RS-u, ali tijesna većina - 53,1 posto. Pri tome je 20,4 posto građana RS-a odgovorilo “da, u svakom slučaju”, a 8,5 posto ispitanika je uslovno za NATO. Na isto pitanje u ranijem istraživanju USAID-a 85 posto građana Federacije BiH izjasnilo se za ulazak BiH u ovaj vojni savez.

Koliko dugo će Bosna i Hercegovina slati godišnje programe reformi, zavisi od stupnja provođenja onog što je zadato, ali prije svega od političke volje unutar NATO-a da prihvati BiH. No, da bi nova država postala dio NATO-a, potrebno je da njeno članstvo prihvate sve članice Saveza, a na slučaju prijema Švedske se vidjelo da se radi o komplikovanim političkim procesima, gdje je samovolja jedne od država dovoljna za blokiranje cijelog procesa.

To da je članstvo u NATO-u prije svega politički proces, pokazuje i primjer Sjeverne Makedonije, čije je pristupanje Grčka blokirala zbog spora u vezi s imenom države.

Nakon što su Makedonci pristali da zvanično ime države promijene u Sjeverna Makedonija, Grčka je pristala da odblokira proces pristupanja NATO-u. Da bi BiH postala dio NATO-a prema Programu reformi, potrebno je da tu odluku donese Parlamentarna skupština BiH, ali bez obzira na ispunjavanje tehničkih uvjeta konačni ulazak države u Savez će u najvećoj mjeri ovisiti od želje onih u Bruxellesu da prime još jednu članicu u određenom povoljnom geopolitičkom momentu. Ipak, djelovanje vanjskopolitičkog faktora ukazuje na to da je trenutni fokus - put BiH ka EU, a ne u NATO, jer su uvjeti Unije lakše ostvarivi, dabome, kad bi bilo dobre političke volje svih u državi.