Renesansa američke oligarhije
Sad već bivši američki predsjednik Joe Biden, u jednom od svojih zadnjih javnih nastupa okomio se na, ni manje ni više, nego oligarhiju, za koju smatra da predstavlja najveću opasnost američkom društvu u godinama koje slijede. Čitajući s promptera – zlobnici bi rekli blesimetra – unaprijed spremljen govor, Biden je upozorio na rastuću oligarhiju, koncentriranost prevelike moći u rukama nekolicine ultrabogataša, koji predstavljaju ugrozu američkom načinu života, ustavnim vrijednostima, temeljnim pravima i slobodama i fer šansama za sve. Podsjetio je demokrata Joe na važnost srednje, radničke klase i sindikata, koji su kroz povijest bili društveni korektiv prevelikoj koncentraciji moći i utjecaja, te je svoj predsjednički mandat završio s govorom pomalo u socijalističkom tonu. Iako je i sam Biden financiran i podržavan od osoba koje bi se mogle poistovjetiti s oligarsima – primjerice, 2020. godine, Forbes je istražio, oko 25% milijardera su ga financijski podržali – a on im je diskretno zahvalio riječima kako “ljudi koji su na vrhu nisu loši momci”. Oni su, dodao je, patrioti, a tih 500 milijardera nisu razlog zbog kojega smo – valjda je mislio na američko društvo u cjelini – u nevolji. Ipak je svojedobno, nakon prvih sto dana u Ovalnom uredu, Biden skromno obećavao kako će oni najbogatiji početi plaćati fer poreze kako bi se ostvario njegov predsjednički cilj o “rastu ekonomije odozdo i od srednje klase”, planiravši time nagraditi “rad, a ne samo bogatstvo”.
No, čak i suhoparni financijski izvještaji pokazuju Bidenovo predsjednikovanje u drugačijem svjetlu. Podaci Federalne izborne komisije za 2020. pokazuju kako je čak 230 milijardera ili njihovih supružnika poklonilo Bidenu djelić vlastitog financijskog kolačića: tu su osnivači Netflixa, DoorDasha, zatim megadonori demokrata poput Sorosa i ostalih. A u zadnje četiri godine, dakle za vrijeme Bidenovog mandata, sto najbogatijih Amerikanaca uvećalo je bogatstvo za čak 1,5 trilijuna američkih dolara, izračunali su novinari Financial Posta nakon detaljne analize podataka Federalnih rezervi. Među ultrabogatašima koji su poprilično profitirali posljednjih godina nalaze se sveprisutni Elon Musk, karizmatični osnivač ORACLE-a Larry Ellison i Mark Zuckerberg, većinski vlasnik platforme META, pa i Facebooka, Instagrama i ostalih društvenih radosti. Biden će u svom govoru denuncirati “tehnološko-industrijski kompleks” – Trump je, s druge strane, prethodno optuživao američki vojno-industrijski kompleks koji njegovu zemlju uvlači u ratove – a upravo su za mandata vremešnog Joea tehnološki moguli poprilično prosperirali. No, dok su za njegovog mandata materijalno prosperirali, sada se izabrano društvo tehnoloških mogula našlo na Trumpovoj listi intimusa.
Jeff Bezos nedugo je nakon Trumpove pobjede posjetio izabranog predsjednika u njegovoj rezidenciji na Floridi: darovao mu je zaokruženih milijun dolara kao poklon za inauguraciju, obvezao se prenositi inauguraciju na Amazon Prime servisu, a u predizbornoj kampanji Bezosov The Washington Post nije zauzimao stranu. I Mark Zuckerberg je posjetio Trumpa da bi nedugo nakon toga odlučio promijeniti način kontrole sadržajima na njegovim mrežama: pod egidom slobode govora, Facebook više neće moderirati sadržaj kao nekada (provjeravati činjenice, limitirati uvrede i govor mržnje i sl.), već će se zalagati za slobodu govora. Inače, prihodi od oglašavanje su META, krovnoj kompanija Zuckerbergovog carstva, glavni iznos prihoda, pa se sloboda govora na neki čudnovat način poklapa s osnovnim postulatima tržišta oglašavanja, za koje se očekuje da će i rasti. Primjerice, Facebook oglašivačima neće moderirati sadržaj ako dnevno troše više od 1.500 dolara – to su tzv. P95 spenders – dakle, mogu oglašavati, objavljivati i dijeliti u principu što god žele bez opasnosti da budu cenzurirani. Bill Gates je s Donaldom, izvori tvrde, proveo ugodna tri sata i čini se da je obostrani dojam posve pozitivan: “intrigantna večera”, reći će Bill novinarima The Wall Street Journala, u kojoj je Trump pokazao ogromni interes i entuzijazam za globalno javno zdravstvo, cjepiva, viruse. Upravo su to glavne aktivnosti Fondacije Billa i Melinde Gates, jedne od najvećih fondacija filantropskog karaktera na svijetu. Redali su se u gostima kod Trumpa i izvršni direktori najvećih svjetskih korporacija – pa su ga posjetili direktori Googlea, Applea, TikToka, Open AI-ja i tako dalje. Time je Trump zaokružio svoj medijsko-tehnološki portfolio i najavio novu slobodarsku eru informacija u kojoj će prosječnom konzumentu informacijskog sadržaja biti ciljano otežano snalaženje u informacijskom labirintu. Ova informacijska agenda savršeno se poklapa s komunikacijskim strategijama Trumpa i njemu sličnih lidera, koji će dobrano politički eksploatirati sve one individualne i kolektivne ranjivosti prisutne u američkom društvu, posebice u njezinom srednjem sloju.
Iako se u povijesti čovječanstva gotovo u pravilu izmjenjuju ciklusi oligarhije, demokracije i autoritarizma, renesansa suvremene oligarhije koju Trump promiče kroz interesnu intimizaciju s tehnološko-industrijskim oligarsima označava uzdizanje iste na jednu veću razinu. Trumpova politika, u mnogim aspektima pretjerana, naprosto je logičan slijed prethodnih američkih iskustava koja su u simbiozi s ekonomskom i javnom moći sustavno umanjivala demokratski kapacitet društva, stvarajući novu društvenu nejednakost. Šire narodne mase, a posebno Trumpove glasače, njih čak 77.303.573 koji su mu poklonili svoj glas, ovakve prognoze, čini se, uopće ne zabrinjavaju.