Poruke vježbe Komšije 25

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić oštro je reagirao na uspostavljanje vojne suradnje Hrvatske, Albanije i Kosova, kao i na isti vid kooperacije Zagreba i Ljubljane, tvrdeći da se u regiji formiraju “višeslojne osovine” protiv Srbije, jer se ona vidi kao “neposlušan” faktor koji brani vlastite interese. Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman odbacio je Vučićeve tvrdnje da su sporazumi koje je Zagreb potpisao o vojnoj suradnji u regiji usmjereni protiv Srbije i dodao: “To što je gospodin Vučić izjavio, to je očito skretanje pogleda s vrlo teške situacije u Srbiji na druge situacije. Ova vojna suradnja nema nikakve veze sa Srbijom ili bilo kakvim događajem kojim bi se stvorio osjećaj da se radi protiv Srbije”. Ali, ni Srbija nije oklijevala, nego se okrenula svom pouzdanom savezniku Mađarskoj, s kojom dijeli 175 kilometara granice. Beogradu ne smeta što je Mađarska od 1999. u NATO-u, a Budimpešti odgovara da njena vojska radije odlazi u susjednu državu na vježbu, nego u misije mira u zemlje u kojima se vodi rat.

Na poligonu Pasuljanske livade kod Ćuprije ovih dana završena je desetodnevna međunarodna vojna vježba Komšije 25, na kojoj su sudjelovali pripadnici Prve brigade Vojske Srbije i 30. mehanizirane pješadijske brigade Mađarske vojske. Tijekom višednevnog boravka na terenu zajednički su uvježbavane borbene radnje i postupci prilikom angažiranja u operacijama na taktičkoj razini, uz upotrebu suvremenih borbenih vozila i sredstava za izviđanje i prikupljanje obavještajnih podataka. Potporučnica Teodora Đukanović iz 11. pješadijskog bataljona 1. brigade VS-a, u izjavi za TV Srbije, objasnila je da su sudionici vježbe prikazali taktičku uvježbanost i učinkovitu upotrebu borbenih oklopnih vozila BOV OT 4x4 i lazar 3 i vozila visoke prohodnosti hamvi. Stariji vodnik u 30. mehanizovanoj brigadi MV Tibor Čada naglasio je da su pripadnici Mađarske vojske prepoznali svoju poziciju i da su naučili reagirati u određenim situacijama u borbenom području.

Partnerstvo Srbije i NATO-a ne ogleda se samo kroz vojne vježbe, kao što je ova bilateralna s Mađarima, nego i kroz druge oblike suradnje koji su počeli od prosinca 2006. kad je ona, uz zadržavanje vojne neutralnosti, pristupila Partnerstvu za mir ovog saveza. Te iste godine otvoren je i ured NATO-a za vezu u Beogradu, koji ima važnu ulogu da olakša provođenje dogovorenih prioriteta, Vojno predstavništvo u Misiji Republike Srbije pri NATO-u, u kojem je od 2013. do 2017. šef bio sadašnji načelnik Generalštaba VS-a, general Milan Mojsilović, uspostavljeno je rujna 2010. godine sa osnovnim zadatkom predstavljanja Ministarstva obrane i Vojske Srbije u sjedištu NATO-a i EU u Bruxellesu. To predstavništvo sastoji se iz Kancelarije Vojske Srbije i Kancelarije obrane u Bruxellesu i Tima za vezu pri Odjeljenju za vojnu suradnju NATO-a u Monsu. Uz podršku sredstava Alijanse, srpski naučnici i eksperti rade na iznalaženju rješenja za raznovrsna bezbjednosna pitanja, poput energetske sigurnosti, borbe protiv terorizma i obrane od atomskih, bioloških i hemijskih agenasa. Jedan projekat je odobren u srpnju 2017. godine kako bi pomogao srpskim istraživačima da usavrše komercijalnu proizvodnju biogoriva iz algi. Taj pionirski trogodišnji projekat podržan je sa 400.000 eura i provodi ga Institut za multidisciplinarna istraživanja Beogradskog univerziteta u suradnji s Univerzitetom u Manchesteru iz Velike Britanije i Baylor univerzitetom iz SAD-a.

Naravno, članstvo u NATO-u sada nije na dnevnom redu ni Srbije ni ovog vojnog saveza, tako da je prerano da se govori o uvjetima, ali kad bi to nekad bilo aktualno svaka od članica može da postavi pitanje koje smatra bitnim. Naprimjer, kao što je Grčka učinila u slučaju Makedonije, koja je primljena u Savez tek kad je promijenila ime u Sjevernu Makedoniju. Šta bi se dogodilo ako bi neka članica pokrenula pitanje Kosova? Kako sada stvari stoje, Srbija vjerojatno ne bi pod ucjenom priznala Kosovo kao državu. Što se tiče Rusije, ona je nevoljno “progutala” odluku Srbije da uđe u Partnerstvo za mir, ali je izričito protiv toga da “srpska braća” budu primljena u NATO. Očevidno je da Aleksandar Vučić pokušava sjediti na više stolica i kad već nije uveo sankcije Rusiji, ipak je morao zapadnim partnerima ponuditi neku satisfakciju – izvoz granata i streljiva vlastima u Ukrajini. Švicarski dnevni list Neue Zürcher Zeitung postavlja pitanje: da li je politika balansiranja Srbije između istočnih i zapadnih sila počela da se ljulja i da li je Srbija zapravo ruska baza za destabilizaciju Europe? Autor sugerira potvrdan odgovor.