Oružje za masovno ekonomsko uništenje
Dabogda penzioneri imali minimum pet hiljada primanja svakog meseca, a najniža plata bila i veća od toga! To da odmah kažem da niti sam protiv povećanja minimalnog iznosa plate, niti penzije. Samo se bojim jednog: uz ovakvo opterećenje na rad i skoro 4.000 parafiskalnih nameta, daj bože, kćeri, da te beg uzme.
Redom. Ako će najniža penzija biti 700 KM, kako kažu, onda valja uskladiti s tim i ostale penzije. Onaj ko je primao do sada 700 KM, recimo, reći će da nije primao minimalnu penziju i da hoće povećanje. Sasvim logično, jednako kao i za najnižu cenu rada. Ako će, kako kažu, uskoro biti 1.200 KM najniža plata, onda valja uskladiti s tim ostale plate. Računaju, valjda, da će tako pokriti novi iznos za penzije.
Ko će to zaraditi? E, ne znam. U ovoj godini, recimo, u Federaciji se beleži pad broja zaposlenih. Sa ovakvim opeterećenjima na rad, ponavljam, i uz ovoliko parafiskalnih nameta, uz činjenicu, a što je posebno bitno, da je dnevni promet na berzi kao jedne prosečne prodavnice u mesnoj zajednici, ja zaista ne znam čemu se nadaju?! Uz to, valja kredite i dospele obaveze vraćati. Iz izveštaja Evropske komisije za 2025. godinu za BiH pokazatelj “resursne i radne produktivnosti” iznosi 18,5 posto od proseka Evropske unije. U regionalnom kontekstu BiH zaostaje za prosekom regije, koji je 40 posto proseka EU za Zapadni Balkan.
Za rast penzija i plata neophodno je zaista smanjiti opterećenje na rad, ono sve što se plaća na neto platu, eliminisati silne i nepotrebne parafiskalne namete, ali i hitno reformisati tržište kapitala. Zašto?
Značaj tržišta kapitala je temelj za svaku modernu ekonomiju, jer ono povezuje štednju s investicijama, omogućava finansiranje privrede i efikasno raspoređivanje resursa. Aktivno tržište kapitala omogućava brži privredni rast, jer kapital lakše teče prema sektorima s najvećim prinosom.
Empirijska istraživanja (npr. Svetska banka, OECD) potvrđuju da dubina finansijskog tržišta (odnos tržišne kapitalizacije prema BDP-u) korelira s dugoročnim rastom BDP-a po glavi stanovnika.
Kad smo već kod toga, pokazatelj Financial markets development, depth za BiH iznosi 0,006 na skali gdje je svetski prosek 0,255.
Zatim, stvaranje novih radnih mesta; javno objavljeni finansijski izveštaji jačaju poverenje građana i investitora; građani mogu postati suvlasnici uspešnih kompanija kroz investicione fondove i direktnu kupovinu deonica; jačanje finansijske pismenosti i svesti o štednji kroz ulaganja. Da ne nabrajam dalje.
No tržište kapitala u BiH je plitko i fragmentirano i ima, naravno, značajan neiskorišten potencijal. Ukupna tržišna kapitalizacija iznosi tek oko 20-25 posto BDP-a, što je znatno ispod regionalnog proseka (npr. Hrvatska 60, Slovenija 70 posto).
Zato sam se priključila privrednicima u inicijativi da se pod hitno učini nešto da se vrati poverenje investitora i da se oživi tržište kapitala. Na prvom mestu i hitno, da se uvede drugostepeno telo, a ne da se minimum tri godine čeka na odluku po upravnom sporu, jer je to jedini način preispitivanja odluka Komisije za vrijednosne papire u Federaciji BiH. Crkni, magarče, do zelene trave, a do tada šta ti Komisija kaže. A Komisija je partijski postavljena i sve su to kadrovi koje su aminovale partije i iz bivše i iz sadašnje koalicije. Da ne govorim koja je konfuzija oko podzakonskih akata, jer mnogo od onoga što je Komisija donosila nije u skladu sa osnovnim zakonom. Pa, ni ukidanje plate Mateju Živkoviću, potpredsedniku Komisije, dok se fizički i psihički oporavljao od pet metaka sasutih u njega.
Argument ostalih članova Komisije protiv uvođenja drustepenog organa je uvek kako to nigde nema. Premalo je prostora da ispiše, kako je to rešeno u zemljama EU, kako u SAD-u, a kako u okruženju. Nema, baćo, tri godine razvlačenja, a ima ko da preispita sve odluke.
Elem, desila se priča na Odboru za finansijska i ekonomska pitanja, pa se desila tematska sednica, pa je formulisan predlog zaključaka na usvajanje Parlamentu FBiH… Na istoj sednici Komisija daje izveštaj o radu i, gle čuda neviđenog, onaj isti koji nije usvojen svih prethodnih godina, sada usvojiše. Tajnim glasanjem. Zaključke su razvodnili u ono okruglo, pa na ćoše da se zadužuje Vlada FBiH da pod hitno uputi u proceduru set zakona kojima bi se izvršila reforma tržišta kapitala. Sic! Ni roka, ni ničega. Ono ko šiša zaključke. Time se dobilo na vremenu da se i dalje radi šta se hoće. O atentatu na Mateja Živkovića ništa, ni počešao se niko nije, pa ni hrvatska stranka koja se busa da štiti interese Hrvata. Ima interesa i interesa, a očito oni privatni su iznad. Verovatno je veći Hrvat njihov član Komisije nego Matej.
A hoće se veći minimalac, hoće se veće penzije, hoće se neradna nedjelja za trgovine, hoće se u EU, možeš misliti! Nećemo mi, sinko, nigde, jer na sceni je oružje za masovno ekonomsko uništenje: korupcija i populizam nasuprot znanju i opštem interesu. Ili kako dobiti izbore, a posle ćemo videti šta ćemo.
Kakve bombe, dronovi i streljiva kako su ubojiti ovi paušalni populistički eksperimenti u pohodu na vlast ili ostanak na vlasti!