Njemačka politika nakon terora u Magdeburgu

Kada je Taleb A. unajmljenim BMW-om uletio na božićni sajam u Magdeburgu ubivši pet, a povrijedivši više od 200 osoba, od kojih je 41 kritično, ne samo da je direktno uzrokovao smrt nevinih civila - najmlađa žrtva bio je devetogodišnji dječak - već je njegov čin, brutalan i nehuman, postao političko pitanje broj jedan u Njemačkoj, u kojoj su parlamentarni izbori zakazani za 23. veljače. Njemačka, koja uvijek visoko kotira među stabilnim i konsolidiranim demokracijama, recentno doživljava brojne političke izazove: semafor koalicija izgubila je svoj kolorit raspavši se, kancelar Olaf Scholz je gotovo izbrisan s političke pozornice - rejting mu se kreće na svega 15%, perjanice njemačke auto i drugih industrija otežano posluju, cijene energenata su poskupjele, a ekstremnije politike AfD-a doživljavaju galopirajući rast. I na vanjskom planu, međunarodnom, a posebno unutar Europske unije, Njemačka je pala u drugi plan: u dva tragična i goruća sukoba, u Ukrajini i Palestini, germanski duh ne uspijeva pronaći adekvatna politička rješenja i pozicioniranost. Neki smatraju da se još od odlaska dugovječne kancelarke Angele Merkel - čiji su recentno objavljeni memoari već postali svjetski bestseller - Njemačka nalazi u permanentnoj političkoj krizi, dok drugi, nešto hladnijeg shvaćanja, drže kako je naprosto došlo vrijeme za nastanak nove germanske političke paradigme.

Krizni momenti se dodatno usložnjavaju u trenucima kao što je onaj u Magdeburgu, koji je aktualnu krhkost njemačke politike dodatno intenzivirao. Bezumni, nehumani i kukavički čin Taleba A. predstavlja ne samo individualni čin terora - preliminarna istraga pokazala je da je samo on bio i ideator i izvođač - već i točku usijanja na njemačkoj političkoj pozornici.

Sam antagonist Taleb A. - većina njemačkih medija preferira ga predstaviti u poluanonimnoj maniri, s imenom i inicijalima - prototip je onoga što se u stručnoj literaturi karakterizira kao osoba s radikalnim, ekstremističkim i terorističkim mindsetom. Identitetski konfuzan, sklon teorijama zavjere, isključiv i militantan - sve su to sastojci ekstremističkog mindseta - osnovne su odrednice javnog djelovanja Taleba A. No, istovremeno, kada je svaki teroristički čin u pitanju, kontekst samog aktera, geneza njegovog radikalizma, zatim porijeklo te vjerska i ideološka afilijacija, poseban su predmet analize i interesa javnosti. Po vokaciji psihijatar, državljanin Saudijske Arabije koji je od 2006. godine rezident u Njemačkoj, pod, pretpostavlja se, utjecajem narkotika - iako još službeni rezultati analize krvi nisu dostupni - nakon što je počinio kukavički i perfidni čin javnog terora, na prvu se gotovo savršeno uklopio u profil tipičnog islamskog terorista. Još od terorističkih napada 9/11 terorizam koji se temelji na pervertiranoj formi islama popraćenoj militantnim radnjama u zapadnoj svijesti je proglašen kao izvor gotovo svakog sigurnosnog problema gotovo bilo gdje na kugli zemaljskoj. Pretjerano, naravno. Nešto sustavnija analiza njegovih profila na društvenim mrežama, javnih nastupa, zatim njegov historijat radikalnog ponašanja u javnoj sferi, te sigurnosna upozorenja na njega od obavještajnih struktura Saudijske Arabije, koje su također tražile njegovo izručenje, pokazali su da se njegov teroristički profil ne uklapa u takve, nazovimo ih konvencionalne interpretativne obrasce ekstremističkog ponašanja. Iako i sam migrant, regularni doduše, javno je denuncirao njemačku vladu koja, po njemu, potiče islamizaciju Njemačke. Sklon ekstremnim pozicijama ne samo da je razvijao antiislamske stavove već je i koketirao s cionističkim idejama. Na platformi X, na kojoj je imao oko 50.000 pratitelja, diseminirao je opskurne ideje i obećavao kako će “njemački terorizam biti doveden pred lice pravde. Moguće je da ću umrijeti ove godine kako bih doveo pravdu”, pisao je. Taleb A. je preživio, za razliku od devetogodišnjeg dječaka i četiri odrasle osobe koje je odveo u smrt, a u iznajmljenom automobilu je, prema izvorima Spiegela, pronađena oporuka u kojoj, da bizarnost bude veća, imovinu planira ostaviti humanitarnoj organizaciji Crveni križ. Na temelju dostupnih podataka - njemački Spiegel je, po našem mišljenju, napravio najdetaljniji istraživački serijal - čini se da je Taleb A. političku podršku za svoje radikalne stavove našao u perjanici njemačke radikalnije političke opcije Alternativi za Njemačku (AfD), čije je stavove dodatno naglašavao i zagovarao u svom (polu)javnom djelovanju. Iako američki predsjednik iz sjene, Elon Musk smatra kako je sve to bila samo gluma i da je svijet naivan ako misli da Taleb A. nije motiviran ideologijom radikalnog islamizma, smatrajući da se samo prikrivao i čekao poželjan trenutak za teroristički udar. Musk ima neki pik na Njemačku: još aktualnog kancelara Scholza je opetovano častio pogrdnim terminima, a smatra kako je AfD jedina nada za tu europsku državu.

Političke posljedice suludog terorističkog čina, svega dva mjeseca prije parlamentarnih izbora, već su reflektirane i u javno mnijenje. Alice Weidel, liderica AfD-a, sada je već na prvom mjestu po popularnosti, ankete kažu da uživa povjerenje skoro svakog četvrtog Nijemca, dakle pozitivan rejting od 24%. Njezin osobni i profesionalni identitet - doktorat, uspješna karijera i život sa ženskom partnericom, političkim pragmatizmom je povezan s konzervativizmom i isključivosti po kojoj je AfD poznat, a koji toj stranci i stvara široku javnu popularnost. Ako je suditi po aktualnom trendu, čini se da će njemačke parlamentarne izbore obilježiti ekstremne političke pozicije poput onih koje zagovara AfD, a kojima je, na indirektan, ali ekstreman i posve kukavički način, doprinio i notorni Taleb A.