ĐURO KOZAR: Nijemac u vrhu NATO-a
Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Vojnog komiteta NATO-a u Kopenhagenu, za predsjedatelja tog komiteta imenovan je njemački general s četiri zvjezdice Carsten Breuer (62), što nije iznenađenje budući da je on do sada bio vrlo uspješan glavni inspektor Vojske Njemačke. Naziv glavni inspektor, umjesto tradicionalnog načelnika glavnog stožera, u Njemačkoj je ustanovljen 1955. godine, prilikom osnivanja Bundeswehra, kako bi se izbjegle povijesne konotacije i militaristička tradicija Wehrmachta iz Drugog svjetskog rata. Što se tiče ovog imenovanja, NATO se uporno drži tradicije koja zapravo nigdje nije napisana - da vojni zapovjednik NATO-a bude Amerikanac, a predsjedatelj Vojnog odbora Europljanin ili Kanađanin.
Podsjetiću da je Sjevernoatlantski savez ustrojen kao složen političko-vojni savez u kojem civilna (politička) vlast ima potpunu kontrolu i nadređena je vojnoj strukturi. General Breuer je već na službi u NATO-u, a kad u srpnju 2027. formalno preuzme dužnost, bit će prvi vojni savjetnik glavnog tajnika Marka Ruttea i djelovati kao glavni most u prenošenju preporuka od načelnika glavnih stožera članica Saveza do viših donositelja političkih odluka. Preko njega se također strateškim zapovjednicima NATO-a i Međunarodnom vojnom stožeru prosljeđuju odluke i smjernice Vojnog odbora. Opće je mišljenje u Bruxellesu da će Breuerovo operacionalno rasuđivanje, duboko poznavanje Alijanse i dosadašnje vođstvo njemačkih oružanih snaga doprinijeti funkcionalnosti NATO-a. Sada je predsjedatelj ovog komiteta italijanski admiral Giuseppe Cavo Dragone, čiji se trogodišnji mandat završava iduće godine.
General Breuer je istaknuo važnost jedinstva u NATO-u, ali je dodao da je svjestan da udaljenost od rata u Ukrajini utječe na percepciju opasnosti u Europi i dok se zemlje bliže ruskoj granici pripremaju za moguće krizne situacije, dotle su druge suzdržane. Poljski premijer Donald Tusk smatra da bi Rusija u narednim mjesecima mogla pokrenuti ozbiljne napade dronovima i dalekometnim projektilima na neke članice NATO-a, prvenstveno na istočnom krilu, kojim bi vjerojatno htjela provjeriti koliko je Savez spreman zajednički odgovoriti na sigurnosnu prijetnju. Reagiranja unutar Europske unije kreću se od velikog opreza do različitog pristupa mogućem odgovoru na ruske prijetnje. Na nedefinirano stajalište vjerojatno je utjecalo to što je ruski predsjednik Vladimir Putin poručio da je Moskva spremna obnoviti suradnju i odnose s europskim državama, te ustvrdio da Rusija nema agresivne namjere prema Europi. Mnogi nisu vjerovali da će Rusi napasti Ukrajinu, a to se dogodilo 24. veljače 2022. godine, tako da opreza nikad nije dosta.
Posljednji Nijemac predsjedatelj Vojnog komiteta NATO-a bio je general Harald Kujat (84), a tu dužnost obnašao je u vrijeme misije snaga NATO-a u Afganistanu, od srpnja 2002. do lipnja 2005. godine. I general Kujat prethodno je bio glavni inspektor Bundeswehra, a Breuerovo imenovanje u Savezu smatra se i znakom priznanja, zbog činjenice da je Njemačka posljednjih godina znatno pridonijela jačanju europskih obrambenih sposobnosti.
Prema podacima NATO-a, Njemačka je s oko 125 milijardi eura izdvajanja za obranu trenutačno uvjerljivo na prvom mjestu u Europi, a u vojnoj zapovjednoj strukturi Saveza zauzima više vodećih položaja nego SAD. Naprimjer, prošle godine njemački general Ingo Gerhartz postavljen je za zapovjednika Operativnog NATO-ovog stožera u nizozemskom Brunssumu, koje je istočno krilo Saveza. Manje američkih generala u vrhu NATO-a objašnjava se činjenicom da SAD planiraju prepoloviti broj svojih snaga za duboke udare raspoređenih u Europi, što uključuje nosače zrakoplova, strateške bombardere i druge borbene zrakoplove. To bi Amerikancima trebalo omogućiti da starješinski kadar i borbena sredstva koji su bili stacionirani u Europi iskoriste za veliko jačanje odvraćanja u indopacifičkoj regiji.
Breuer je u Njemačkoj vojsci od 1984. godine i završio je najviše vojno obrazovanje kao časnik protuzračne obrane, a na usavršavanju je 2001. bio u Zapovjedno-stožernom koledžu SAD-a Fort Leavenworth u Kanzasu. Obnašao je najviše dužnosti u topničko-raketnom puku i diviziji, bio prvi zapovjednik Zapovjedništva domovinske obrane Bundeswehra, a poznat je i po ulozi načelnika Radne skupine za Covid-19. Odlično poznaje Zapadni Balkan, jer je od ožujka 2003. do veljače 2004. služio na Kosovu, kao zapovjednik njemačkog kontingenta u sklopu Multinacionalne brigade Jugozapad KFOR-a sa sjedištem u Prizrenu. Otišao je s Kosova samo nekoliko tjedana prije nasilja ekstremnih albanskih skupina nad Srbima 17, 18. i 19. ožujka 2004. godine, u kojem je ubijeno 10 Srba, srušeno i zapaljeno više desetina crkava i manastira, kao i srpskih kuća. U jednom od intervjua general Breuer je upitan da li bi njemački kontingent možda uspio spriječiti ovo nasilje da je još ostao u misiji, a on je odgovorio da ne zna šta bi bilo, ali da zna da su na Kosovu međunacionalni odnosi veoma poremećeni.