NATO upozorava, EUFOR spreman

U NATO-u su shvatili šta bi se u Bosni i Hercegovini negativno moglo dogoditi budući da se planiranjem izdvajanja Republike Srpske iz BiH, a što je Milorad Dodik najavio i početkom ove godine, cijepa njen integritet i prekida državni kontinuitet, što objektivno može dovesti do sigurnosne krize, pa i većih oružanih sukoba. Zbog toga je novi generalni tajnik Alijanse, Nizozemac Mark Rutte prošlog tjedna, govoreći u Europskom parlamentu, izrazio zabrinutost i upozorio na to da je suštinsko pitanje osiguranje učinkovitog upravljanja svim potencijalnim izazovima u BiH i da će se spriječiti sukobi. NATO ima 30-godišnju tradiciju uspješnog čuvanja mira u našoj zemlji, a na svakom samitu učvršćivao je svoje obveze, naročito otkad je naša zemlja 2018. dobila zeleno svjetlo za aktivaciju Akcijskog plana za članstvo MAP-a. Moj prijatelj general Rifat Bilajac (Bosanska Dubica, 1936 - Sarajevo, 2007), koji je u ratu bio član Štaba Vrhovne komande Armije BiH, tvrdio je da je, zahvaljujući NATO-u, poslije Dejtonskog sporazuma odstranjena gomila artiljerije iznad Sarajeva i da su tek tada odahnule Sarajlije na koje je u četiri godine opsade ispaljeno 360.000 topovskih i minobacačkih granata. Sve što se u nekoliko godina prije agresije proizvelo u Pretisu iz Vogošće, pripadnici Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a sručili su na Sarajevo i usmrtili gotovo 12.000 građana, među kojima i 1.600 djece.

Hronološki, poslije prekida ratnih dejstava u prosincu 1995, u BiH dolaze Implementacione snage (IFOR) sa 60.000 vojnika za provođenje vojnog dijela Mirovnog sporazuma i to je bila najveća misija Saveza od njegovog osnivanja. Godinu kasnije mirovnu ulogu preuzimaju Stabilizacijske snage (SFOR), s manje vojnika i širim zadatkom koji je uključivao stabilizaciju situacije u zemlji, ali i podršku političkim i ekonomskim reformama koje su bile ključne za dugoročni mir. U prosincu 2004. misiju čuvanja mira u BiH od SFOR-a preuzimaju vojne snage Europske unije, EUFOR pod nazivom Althea, s tim da su zapovjednici i vojnici, osim malih izuzetaka, iz država članica NATO-a. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda svake godine produžava mandat Mirovnoj operaciji Althea, koja je postala simbol nepokolebljive posvećenosti Europe miru, stabilnosti i pomirenju u BiH, a uloga EUFOR-a evoluirala je od izravnog očuvanja mira do osnaživanja lokalnih vlasti i pomaganja stanovništvu u vrijeme poplava, požara i potresa.

U okviru redovne rotacije u ovom mjesecu vodstvo EUFOR-a od Mađara preuzimaju Rumunji, čiji će generalmajor Florin Barbu biti novi zapovjednik, dok je načelnik stožera austrijski brigadni general Herbert Roman Sailer, koji je na toj dužnosti od svibnja prošle godine. Misija EUFOR-a kojom će jednu godinu zapovijedati Rumunjska uključuje 1.100 vojnika iz 24 zemlje. Kako bi podržale zajedničke napore u okviru operacije Althea, rumunjske oružane snage su 8. siječnja o. g. u bazu Butmir kod Sarajeva rasporedile dio iz odreda Dacian Pumas, koji se sastoji od stotinu vojnika i četiri helikoptera IAR-330 za transport, izviđanje i medicinsku evakuaciju. EUFOR ima 17 LOT promatračkih timova u cijeloj BiH, redovne patrole, ali i manevarski bataljon koji svoju borbenu spremnost provjerava svake godine na multinacionalnoj vježbi Brzi odgovor. Na prošlogodišnjoj vježbi sudjelovalo je više od tisuću ljudi sa najsavremenijom vojnom opremom, oklopnim transporterima, helikopterima i različitim vozilima, koji su pokazali spremnost ove vojne misije za očuvanje stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini. Pokazali su - šta bi bilo kad bi netko ugrozio mir.

Inače, zanimljiva je storija o transportnom helikopteru IAR-300, budući da ih je Rumunjska, na temelju kupnje licence francuskog helikoptera Aérospatiale Puma, proizvela 30. srpnja 1974. godine, što je bio dosta hrabar potez Bukurešta kad se zna da je Rumunjska, kao članica Varšavskog pakta, bila obvezna da se naoružava u okviru tog istočnog bloka država predvođenog Sovjetskim savezom. Varšavski pakt je ukinut 1991, a Rumunjska je 2004. godine primljena u NATO, zajedno sa još šest zemalja istočne Europe i Baltika. Letjelica IAR-300 do sada je najveći transportni helikopter u sastavu EUFOR-a jer je dug 15, a visok četiri metra, sa rasponom krila od 3,38 metara. Ima dva člana posade, prevozi 22 vojnika, a može da ponese devet tona tereta, dvostruko više od svoje težine. Prema potrebi, ovaj helikopterski div može biti višenamjenski i na njega se može montirati top od 20 mm, dvije strojnice kalibra 7,62 na bokovima, dva protutenkovska projektila i navođene rakete zrak-zrak. Valjda situacija u BiH neće zahtijevati da ovaj helikopter od transportnog postane borbeni i na taj način suzbija eventualno veće oružane incidente i odlučno odvraća od rušenja ustavnog poretka BiH.