NATO: Preskupo članstvo

Lideri NATO-a na samitu u Ankari 7. i 8. srpnja potvrdili su čvrstu posvećenost kolektivnoj obrani za milijardu građana Saveza, ali uz isticanje jedinstva, najviše se govorilo o novcu, jer je zbog povećanih obveza članstvo u ovom savezu velikom broju država postalo preskupo. Naime, treba osigurati 50 milijardi dolara za nove nabavke za obranu i proširenje kapaciteta zajedničke vojne proizvodnje, kao i 70 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini za ovu i narednu godinu i to će financirati članice, ali ima tu još planova, pa se tako u Deklaraciji ističe nastavak ulaganja u napredne vojne sposobnosti, uključujući duboke precizne udare, integriranu protuzračnu i proturaketnu obranu, bespilotne sisteme, obavještajne kapacitete, svemirske i sajber-sposobnosti, kao i razvoj interoperabilnog transatlantskog oblaka za vođenje ratnih operacija i usvajanje modela umjetne inteligencije. Kako je rečeno u Ankari, ovim i drugim ciljevima NATO je odgovorio Rusiji zbog agresije na Ukrajinu i njihovu eventualnu eskalaciju, ali i na prijetnje koje predstavljaju Kina, Sjeverna Koreja i Iran.

Američki predsjednik Donald Trump uspio je da zaljulja Sjevernoatlantski savez i da prijetnjama natjera članice da do 2035. povećaju ulaganja u obranu. Tražio je 5 posto izdvajanja za vojne potrebe iz bruto društvenog proizvoda članica, od čega 3,5 posto za čisto vojne izdatke, a 1,5 posto za infrastrukturu namijenjenu obrani. Problem je u tome što polovina članica nije stigla ni do 3 posto, neki su tek ove godine izdvojili 2 posto, neki ni to, ali je Trumpova procjena bila da će se članice NATO-a, povećavajući izdvajanja na 5 posto, okrenuti nabavci američkog oružja. Trump se ponaša korporacijski, najavljuje četverostruko povećanje američke proizvodnje oružja i streljiva uz podatak da SAD raspolažu gotovo neograničenim zalihama borbenih sredstava i da to treba prodati u Europi. Neki saveznici čine više od drugih, poput Poljske, skandinavskih i baltičkih država, te Njemačke, a predsjednik Trump izuzetno hvali Poljsku, nazivajući je uzornom saveznicom, jer je u 2025. na obranu potrošila 4,48 posto svog BDP-a, najviše u cijelom Savezu, čak i ispred Sjedinjenih Država koje su izdvojile 3,22 posto. Zbog toga je odlučio da u tu srednjoeuropsku državu pošalje dodatnih 5.000 vojnika, čime bi se ukupan broj američkih vojnika popeo na 13.000. Također, u Sjevernoatlantskom savezu ističu Estoniju, Latviju i Litvu zbog izdvajanja za obranu, jer su ove baltičke zemlje u blizini Rusije i zbog toga posvećuju veliku važnost kolektivnoj sigurnosti.

Međutim, ima onih članica koje zaostaju, bilo zbog toga što ne troše dovoljno ili zato što nisu na vjerodostojnom putu da ispune obveze preuzete sa samita održanog prošle godine u Den Haagu. Tri zemlje – Albanija, Češka i Slovenija – koje bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg cilja o izdvajanju 2 posto iz BDP-a, vjeruje se da će biti pod pojačanim pritiskom. Zanimljiva je situacija u Slovačkoj, koja je u prošloj godini iz BDP-a izdvojila 2 posto za obranu, ali budući da ovogodišnji proračun iznosi oko 2,8 milijardi američkih dolara, taj postotak bi mogao biti 1,74, jer je prednost data izgradnji bolnica.

Inače, predsjednik Trump naljutio se na europske saveznike, optužujući ih za izostanak podrške za američki rat u Iranu, te zaprijetio da bi Sjedinjene Države mogle preispitati svoju sigurnosnu potporu državama članicama. Španjolski premijer Pedro Sanchez je i na Samitu u Ankari ponovio da njegova zemlja istrajava protiv odluke NATO-a o 5 posto izdvajanja za obranu iz svog proračuna, uz obrazloženje da sigurnosni ciljevi moraju biti uravnoteženi s ekonomskom stabilnošću i socijalnom potrošnjom. Iz Madrida ističu da je Španjolska već značajno povećala proračun za obranu, utrostručivši vojna ulaganja od 2018. godine, kako bi dostigla postojeći NATO-cilj od 2 posto BDP-a i dodaju da oni kao saveznici daju značajan operativni doprinos Alijansi izvan same razine potrošnje. Trump je rekao da će SAD, zbog takvog odbijanja, prekinuti sve ekonomske odnose sa Španjolskom. Za razliku od Španjolske, Crna Gora se, kao najmanja članica sa 2.368 vojnika, izjasnila za 5 procenata, ali je dodala da će to teško ići, budući da je i 2 posto dostignuto tek ove godine. Ukoliko do 2035. ispoštuje NATO-ovu odluku o 5 posto iz BDP-a, Crna Gora bi mogla povećati vojni proračun za više od 300 milijuna eura u odnosu na ovogodišnji, što će, kako ističu u Podgorici, zahtijevati fiskalne reforme, povećanje poreza ili smanjenje izdataka u drugim sektorima.

Kad se sve ovo ima u vidu – gdje je tu Bosna i Hercegovina kao pretendent za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu? S izdvajanjem od svega 0,9 posto BDP-a za obranu, mi smo suviše daleko i od ranijeg cilja od 2 posto, a 5 procenata je čista fantastika. Za sektor obrane u BiH se izdvaja tek oko 400 miliona maraka godišnje, odnosno približno 200 miliona eura, a NATO zahtijeva dvostruko više. Tako da nam za sada ostaje samo Partnerstvo za mir – da jačamo svoje oružane snage, opremamo se iz donacija i da se na poligonima u BiH i inozemstvu uvježbavamo s članicama NATO-a i partnerima.