Medvjedi na sarajevskim ulicama
Pojavio se medvjed u Vogošći. Društvene mreže pune slika medvjeda. Na glavnom trgu, u sporednim uličicama. Komentari različiti. Od onih da li je ovo zaista istina, do onih kako medvjedi tu treba i da budu. Priznajem, i sama sam prevarena. Pomislila sam da je istina. Na lisice smo se već navikli u urbanim dijelovima grada, a ne baš tako davno na Vratniku, u starom dijelu grada Sarajeva, snimljen je upravo medo.
Pozivi civilnoj zaštiti, lokalnim medijima i riješena je misterija. Riječ je o vještačkoj inteligenciji. Slika je toliko vjerodostojna da ni jednog momenta nisam pomislila da je lažna. Onda se sjetim koliko me je samo ljudi nazvalo ili poslalo poruku da pitaju šta to prof. dr. Ismet Gavrankapetanović preporučuje za kosti. Kažu, lijek za sve. A, zapravo, sve kreirala umjetna inteligencija. U videu ja, koja najavljujem profesora i pozivam sve koje gledaju da obavezno saslušaju do kraja, a potom i probaju preporučeno.
Bilo je još nekoliko sličnih videa. I što je najgore, to se ne dešava samo meni. Dešava se mnogim mojim kolegama, javnim ličnostima, profesorima... Jedni odmah shvate da je laž, drugi nisu sigurni, a treći povjeruju na prvu i još te ubjeđuju kako su gledali i slušali i šta se ja u svemu tome pravim važna, pa neću da im pomognem. Od momenta kada se pojavila vještačka inteligencija, u meni se pojavila velika doza straha. Najprije je bio to strah od nepoznatog, no kasnije se razvijao drugi osjećaj. Šta nam ta inteligencija može uraditi, koliko zla nanijeti? Kako razlikovati istinu od laži? Ko je može razlikovati? Vještačka inteligencija može uništiti život čovjeka.
Manipulacija je već uveliko dio svijeta u kojem živimo. Društveni mediji putem svojih autonomnih algoritama vrlo su učinkoviti u ciljanom marketingu. Oni znaju ko smo, šta volimo i šta nas interesuje. Izuzetno su vješti da pogode šta mislimo. Samo jedan “razgovor” s vještačkom inteligencijom je dovoljan da shvatite koliko ju je moguće zloupotrebljavati.
Prije nekoliko dana stručnjaci su otkrili nedostatke u stotinama testova koji provjeravaju sigurnost i učinkovitost umjetne inteligencije, što bi moglo potkopati valjanost rezultirajućih tvrdnji. U svrhu istraživanja informatički naučnici iz britanskog vladinog Instituta za sigurnost umjetne inteligencije i stručnjaci sa univerziteta, uključujući Berkeley i Oxford, ispitali su više od 440 mjerila koja pružaju važnu sigurnosnu mrežu kao dio nove studije. Skoro svi imaju slabosti u barem jednom području. Podsjećamo i da je Google nedavno povukao Al model Gemma, nakon što je iznijela neosnovane optužbe o američkom senatoru, uključujući lažne linkove i vijesti.
Kako objašnjavaju stručnjaci, mediji se danas suočavaju s izazovom između brzine i tačnosti. Brza objava donosi klikove i vidljivost, ali i povećava rizik od širenja netačnih informacija, naročito kada vizual izaziva snažnu emociju ili strah. Vizual je moćan jer djeluje direktno, ljudi ga doživljavaju kao dokaz i rijetko ga analiziraju detaljno, što otvara prostor za manipulaciju. Da ne spominjemo da je kvaliteta generisanih slika i videa zaista na zavidnom nivou. Opasnost je u tome što se takav sadržaj širi brže nego što se može provjeriti, a jednom kada se formira utisak, vrlo ga je teško ispraviti. Ne trebam ni napominjati da je u Bosni i Hercegovini naredna godina izborna. Šta nas očekuje, saznat ćemo, ali svakako nije naodmet biti oprezan.