Makedonskih pet godina u NATO-u
Na 10. kongresu SKJ, održanom u Beogradu od 27. do 30. svibnja 1974, gdje sam bio jedan od zvještača Oslobođenja, u jednoj od pauza, razgovarao sam s istaknutim makedonskim političarem Kirom Gligorovim (1917-2012) koji je vodio kongresnu komisiju za ekonomska pitanja i bio jedan od glavnih kreatora i provoditelja gospodarske reforme čiji je cilj bio slobodnije djelovanje tržišta.
Na pomenutom kongresu izabran je za člana Predsjedništva CKSKJ, od 1974. do 1978. bio je predsjednik Skupštine SFRJ, a početkom 1990. vratio se u Skoplje i kao predsjednik države izvukao je Makedoniju iz Jugoslavije bez ispaljenog metka. Sjetio sam se druga Kire kad sam u rastu Sjeverne Makedonije, nakon njenog ulaska u NATO 2020. godine, prepoznao neke njegove vizionarske ideje. Odista, Makedonija je u proteklih pet godina, pod sigurnosnim kišobranom ovog vojnog saveza, stabilizirala svoj unutarnji ustroj i ostvarila najveći ekonomski razvitak u svojoj povijesti, te u velikoj mjeri modernizirala i reformirala vojsku.
U veljači 1992. JNA se povlačila iz Makedonije, a tadašnji zapovjednik korpusa u Kumanovu, generalmajor Muharem Fetahagić pričao mi je da sve naoružanje, zbog kratkoće vremena, nije bilo povučeno u Srbiju, točnije u Leskovac, tako da je dio ostao Makedonskoj vojsci koja je tada bila u formiranju. Sjetio se da ga je jedan vodnik upozorio da su Makedonci iz kumanovske kasarne iznijeli jedan top, a on je odgovorio: “Neka nose, imamo oružja dovoljno”. Fetahagić je u svibnju 1992. napustio JNA i pridružio se braniteljima Bosne i Hercegovine.
Danas Vojska Makedonije ima oko 16.000 vojnika i starješina i strategijski je organizirana kao kopnena vojska s ratnim zrakoplovstvom i malom riječnom flotilom na jezerima. Poslije nekoliko generala makedonske nacionalnosti sada je načelnik Generalštaba MV Albanac, generalmajor Adčit Hristijan. Prvi veći angažman ove vojske bio je u ožujku 2001. godine, kada su započeli etnički sukobi protiv albanske gerile okupljene oko separatističke grupe Oslobodilačka nacionalna armija. Sjevernoj Makedoniji je zbog tog sukoba prijetio veći građanski rat, a u kolovozu iste godine, uz posredovanje NATO-a, usvojen je Ohridski sporazum o prekidu vatre. Ovaj sporazum potpisale su četiri političke stranke, a međunarodni posrednici su zahtijevali posvećenost njegovoj ratifikaciji i provedbi u roku od četiri godine. Međutim, manji oružani sukobi trajali su do studenog 2001. godine, a sve je završilo razoružavanjem albanskih militanata.
Kopnena vojska MV-a, opremljena suvremenim pješadijskim oružjem, oklopnim vozilima i transportima, tenkovima i topništvom, smatra se okosnicom makedonskih oružanih snaga i ima ključnu ulogu u osiguranju sigurnosti i teritorijalnog integriteta države. Snage za brzo reagiranje predstavljaju glavnu borbenu skupinu unutar kopnene vojske i one se nalaze u Prvoj i Drugoj pješadijskoj brigadi i oklopnom bataljonu.
Strateški rezervisti se aktiviraju u vrijeme izvanrednog stanja, a nalaze se u Trećoj i Četvrtoj brigadi, dok su snage podrške zadužene za logistiku. Također, u sklopu kopnene vojske postoji i specijalna vojna jedinica Vukovi. Zračne snage raspolažu jurišnim i transportnim helikopterima i transportnim zrakoplovima i imaju važnu ulogu u osiguranju makedonskog zračnog prostora, a uspostavljen je i suveremen sistem zračnog motrenja. Baza zračnih snaga je na vojnom aerodromu Petrovac, nedaleko od Skoplja kojim se nekad koristila i bivša vojska. Više od 3.000 makedonskih vojnika od 2002. sudjeluje u mirovnim misijama, a Sjeverna Makedonija, pored ostalog, ima trupe u EUFOR-u u BiH i u KFOR-u na Kosovu.
Usvajanjem državnog proračuna za 2024. Sjeverna Makedonija je za obranu izdvojila najviše do tada: 2,05 posto iz bruto društvenog proizvoda, što je gotovo 330 miliona eura ili 50 miliona više od onoga u 2023. godini. Takav trend je nastavljen i u ovoj godini. Na dugoročnom planu, za modernizaciju i opremanje MV-a, od 2019. do 2032. godine bit će utrošeno oko 900 miliona eura, što bi omogućilo da se staro sovjetsko i jugoslovensko oružje postepeno zamijeni novim borbenim sistemima zapadne proizvodnje.