Kina doprinosi miru i razvoju svijeta

Ove godine obilježavamo 80. godišnjicu pobjede u svjetskom antifašističkom ratu, kao i osnivanja Ujedinjenih nacija. To je važan historijski trenutak koji doprinosi stvaranju zajedničke budućnosti. Prije 80 godina, međunarodna zajednica, nakon dubokog promišljanja o bolnim lekcijama dva svjetska rata, odlučila je osnovati UN. Tako je otvoreno novo poglavlje globalnog upravljanja. Međunarodni poredak, oblikovan u ratnom plamenu, utjelovio je zajedničku težnju čovječanstva za boljom budućnošću i odigrao značajnu ulogu u poslijeratnom miru, razvoju i historijskom napretku. Danas se svijet suočava sa ubrzanim promjenama nezabilježenim u posljednjih sto godina: česte regionalne nestabilnosti, usporen ekonomski razvoj, porast trendova deglobalizacije, nedostatak pravila i vladavine prava. Globalno upravljanje se nalazi na prekretnici, da li ćemo ići naprijed ili početi nazadovati.

Suočena s dubokim promjenama u sistemu globalnog upravljanja, Kina je posljednjih godina pokrenula Globalnu razvojnu inicijativu, Globalnu sigurnosnu inicijativu, Globalnu civilizacijsku inicijativu i Globalnu inicijativu za upravljanje. Ove četiri dimenzije - razvoj, sigurnost, civilizacija i upravljanje - čine stubove kineskog prijedloga i pružaju svijetu sidro stabilnosti i put saradnje u doba nemira i promjena, jasno pokazujući odgovornost Kine u međunarodnim poslovima.

Kina je uvijek bila i bit će snažan branilac mira i sigurnosti u svijetu. Kina se zalaže za zajedničku, sveobuhvatnu, kooperativnu i održivu viziju sigurnosti, poštuje razumne sigurnosne brige svih zemalja, zajedno sa drugim državama se suočava sa složenim i ozbiljnim sigurnosnim izazovima, te mirno rješava sporove i nesuglasice putem dijaloga i konsultacija. Kina je drugi najveći finansijski doprinosilac mirovnim operacijama Ujedinjenih nacija i najveći izvor vojnog osoblja među stalnim članovima Vijeća sigurnosti. Kina aktivno promiče dijalog u vezi sa krizom u Ukrajini, sukobom Izraela i Palestine i drugim žarišnim pitanjima. Ove godine je zajedno s više od 30 država osnovala Međunarodni institut za medijaciju (International Organization for Mediatio- IOMed), dajući važan doprinos očuvanju mira i stabilnosti u svijetu.

Ove godine obilježava se i 80. godišnjica oslobođenja Tajvana. Pobjeda kineskog naroda u antijapanskom ratu omogućila je povratak Tajvana u okrilje Kine. Kairska deklaracija i Potsdamska objava, koje su tada objavile glavne saveznice, potvrdile su suverenitet Kine nad Tajvanom i postale važan dio poslijeratnog međunarodnog poretka. Godine 1971. Generalna skupština UN-a je velikom većinom usvojila Rezoluciju 2758, kojom je Narodnoj Republici Kini vraćeno puno pravo u UN-u i istovremeno su predstavnici tajvanskih vlasti isključeni iz UN-a i svih njegovih institucija. Ova rezolucija imala je širok i dubok politički uticaj u praksi međunarodnih odnosa i snažno učvrstila princip "jedne Kine" kao osnovno pravilo i široki konsenzus međunarodne zajednice. Do sada su 183 zemlje uspostavile i razvile diplomatske odnose s Kinom na osnovu principa "jedne Kine".

Kina je uvijek bila i bit će aktivni doprinosilac reformi sistema globalnog upravljanja. Predsjednik Xi Jinping je pokrenuo Globalnu inicijativu za upravljanje s ciljem davanja odgovora na pitanje kakav sistem globalnog upravljanja treba graditi i kako ga reformirati i unaprijediti. Ova inicijativa naglašava jednakost suvereniteta, poštivanje međunarodnog prava, multilateralizam, stav "čovjek u centru" i orijentaciju na akciju. Njenih pet ključnih principa usklađeno je s ciljevima i principima Povelje UN-a i na taj način Inicijativa čvrsto podržava centralnu ulogu UN-a u međunarodnim poslovima i poziva zemlje da kroz multilateralne mehanizme učestvuju u reformama i izgradnji globalnog upravljanja. Ova inicijativa nije pokušaj rušenja međunarodnog poretka i gradnje "novog od nule", već je fokusirana na inovacije i poboljšanja, na jačanje učinkovitosti postojećih mehanizama i njihovu bolju prilagodbu globalnim izazovima i promjenama, s ciljem zaštite zajedničkih interesa svih država.

Kina je uvijek bila i bit će odlučan akter u globalnom zelenom razvoju. Tokom proteklih godina kineska ekonomija je stabilno rasla, dajući oko 30% doprinosa globalnom ekonomskom rastu. Kina kontinuirano širi otvorenost, a ukupni nivo carina je smanjen na 7,3%. Već 16 godina zaredom Kina je drugi najveći uvoznik na svijetu. Kina aktivno učestvuje u međunarodnoj saradnji na polju naučnih i tehnoloških inovacija, dijeli rezultate u oblastima poput 5G i umjetne inteligencije, te zajedno s drugim zemljama stvara nove pokretače rasta. Ove godine se obilježava deseta godišnjica Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama. To je ujedno ključna tačka za zemlje da predstave nove cikluse svojih nacionalno određenih doprinosa (NDC). Kina se svečano obavezuje da će do 2035. godine smanjiti neto emisije gasova staklene bašte u cijeloj ekonomiji za 7 do 10% u odnosu na njihov vrhunac, uz nastojanje da postigne još veća smanjenja. Kina se obavezala i da će udio potrošnje nefosilnih izvora energije dostići preko 30%; da će ukupna instalirana snaga vjetroelektrana i solarnih elektrana biti šest puta veća nego 2020. godine, s ciljem dostizanja 3,6 milijardi kilovata; da će šumske rezerve porasti na preko 24 milijardi kubnih metara; da će nova energetska vozila postati dominantna u prodaji novih automobila. Nacionalno tržište trgovine emisijama ugljika pokriva ključne industrije s najvećim emisijama, a društvo otpornije na klimatske promjene sada je praktično uspostavljeno. Na taj način Kina unosi povjerenje, konsenzus i snagu u globalno upravljanje klimatskim promjenama.

Kina je uvijek bila i bit će zagovornik međucivilizacijskog dijaloga i razmjene. Svaka civilizacija u svijetu posjeduje svoju jedinstvenu vrijednost i duboko naslijeđe, i sve trebaju biti priznate i poštovane. Nametanje "teorije superiornosti civilizacija" i podjela po ideološkim linijama samo vode većim podjelama i sukobima. S inkluzivnim stavom i većom razmjenom i učenjem jednih od drugih, može se postići više konsenzusa i zajedničke snage. U narednih pet godina Kina će za zemlje u razvoju provesti 50 projekata saradnje u oblastima kulture i civilizacije, organizirati 200 specijaliziranih seminara i istraživačkih programa, te nastaviti doprinositi unapređenju dijaloga među civilizacijama i sveukupnom napretku ljudske civilizacije.

Ove godine obilježava se 30. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Bosne i Hercegovine. Tokom proteklih 30 godina Kina i BiH su bile dobri partneri na putu razvoja i iskreni prijatelji koji međusobno pružaju podršku. Iako su dvije zemlje udaljene hiljadama kilometara, razlikuju se po veličini, razvojnoj fazi i društvenom sistemu, zajednička im je težnja ka razvoju i napretku, vizija nacionalnog prosperiteta te želja za što intenzivnijom razmjenom među ljudima.

Posebno u sadašnjim okolnostima, dvije zemlje imaju ogroman potencijal za saradnju u oblastima kao što su "tvrda povezanost" u infrastrukturi, "mekana povezanost" u vještačkoj inteligenciji i "povezanost srca" u međuljudskim kontaktima. Pozivamo i ohrabrujemo BiH da iskoristi "brzi voz" kineskog razvoja, kako bi premostila razvojne jazove, oslobodila svoj tehnološki potencijal i podstakla vlastiti ekonomski uzlet. Na ovoj važnoj prekretnici - 30. godišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa - iskreno se radujemo što odnosi Kine i BiH ulaze u narednih, još ljepših 30 godina!

(Autorica je ambasadorica NR Kine u BiH)