Je li ovo posljednje evropsko ljeto u miru?

Ako čitate evropsku štampu, nedavni intervju njemačkog ministra odbrane Borisa Pistoriusa za FAZ mogao bi izazvati zabrinutost. Sada se to uočava i kod bezbrižnog dijela Evrope, koji je dosada odbacivao ratnu agendu i nadao se da će Rusi posustati nakon troipogodišnjeg rata. U sjeni rata u Ukrajini i rastuće geopolitičke napetosti, Nijemci su postavili ambiciozne ciljeve: jačanje evropskih, a posebno svojih odbrambenih kapaciteta. Pistorius smatra da je prioritet povećanje vojnog osposobljavanja, infrastrukture i modernih sredstava, uključujući dronove. Postavlja se pitanje: kakvi su dalji planovi Bundeswehra do 2030. godine i kako se u to uklapaju planovi savezničkih zemlja, posebno Poljske, ali i baltičkih država - Litvanije, Latvije i Estonije?

U Njemačkoj je plan na jačanju snaga i regrutacija Njemačke oružane snage trenutno broje oko 180.000 aktivnih vojnika, ali prvi čovjek armije zagovara snažno brojčano jačanje. Cilj je dostići brojku od 230.000 vojnika, kako bi Njemačka odgovorila na nove kapacitetne zahtjeve koje je postavio NATO. Najavljeno je i jačanje rezervnog sastava – i to do 200.000 rezervista. Pistorius govori i o uvođenju modela dobrovoljnog vojnog roka, inspirisanog švedskim modelom. Znaju da ovaj rast nije samo brojčani. Njemačka želi obnoviti vojnu infrastrukturu, kasarne, logistiku i treniranje vojnika. Njemačko Ministarstvo odbrane planira tako modernizaciju i nabavku Leoparda 2A8 - planirano je da se do 2030. kupi 105 komada Leopard 2A8 tenkova. Ovdje se dio planira rasporediti u brigadu Bundeswehra koja se uspostavlja u Litvaniji kao stalna NATO-jedinica. Njemačka je naručila sisteme mobilne protuzračne odbrane Skyranger 30. Planirana je nabavka borbenih aviona F-35 i helikoptera Chinook. Nijemci naglašavaju važnost dronova u budućem ratu – kako izviđačkih, tako i potencijalno naoružanih. Prema izvještajima Defence Industry Europe, Njemačka razmišlja o nabavci čak do 1.000 novih borbenih vozila Leopard 2A8 ili Leopard 2AX (nazivan Leopard 3) u narednim godinama (do 2030). Ali, prema Pistoriusu, svi planovi nisu garancija, posebno zbog nedostataka u opremi i finansiranju.

Poljska – ambicije postati vojna sila u Evropi Poljska je jedna od najaktivnijih evropskih država u modernizaciji vojske. Poljaci planiraju povećati odbrambena izdvajanja na 5% BDP-a do 2026. godine. Poljska je naručila 180 K2 Black Panther tenkova iz Južne Koreje. Uz to, uvozi američke Abrams tenkove (M1A1 FEP, M1A2 SEPv3) u velikom broju. Leopard 2 tenkovi (u moderniziranim varijantama Leopard 2PL) dio su dugoročnog planiranja. Također, Poljska radi na modernizaciji sistema protivvazdušne odbrane. Uključeni su projekti poput Patriot i CAMM-ER Narew sistema. Što se tiče strateške infrastrukture, treba reći da je Poljska pokrenula program East Shield ‒ liniju odbrane duž istočne granice (s Bjelorusijom i ruskim Kalinjingradom), koja uključuje infrastrukturu, izviđačke sisteme, komunikaciju, skladišta i antidron mjere. Prema nekim izvještajima, planira se da se broj aktivnih pripadnika poveća znatno – neki planovi predviđaju rast do 300.000 vojnika do 2030-ih. Pritom treba znati da Poljska razvija sopstvenu odbrambenu industriju: pojačava proizvodnju municije i oklopnih vozila. Ova zemlja sebe jasno vidi kao ključni dio evropskog kolektivnog sistema odbrane ne samo kao kupca već i kao proizvođača.

Baltičke zemlje – Litvanija, Latvija i Estonija S obzirom na blizinu Rusije i stratešku ulogu u NATO-ovoj istočnoj odbrani, i baltičke države intenzivno jačaju svoje snage. Litvanija namjerava povećati budžet odbrane na 5-6% BDP-a u periodu 2026-2030. Nabavlja Leopard 2A8 tenkove i pješačka borbena vozila (IFV) CV90. Isti izvor kaže da je fokus na visokoj tehnologiji ‒ jačanje pješačke divizije, zračne odbrane i naoružane tehnike da ispuni ciljeve strateške spremnosti. Estonija mnogo ulaže u protuzračnu odbranu. U saradnji s Latvijom kupila je IRIS-T SLM baterije za zračno-zemaljsku odbranu. Kupila je i modernu artiljeriju: naručuje francuske CAESAR haubice. Razvija sisteme protivdron odbrane i koristi prenosne sisteme Piorun (protuzračne rakete). Što se tiče Latvije, veliki dio ulaganja usmjeren je na vazdušnu odbranu. Kupila je helikoptere. Ova zemlja je najavila kupovinu lakih helikoptera MD530F za misije podrške, obuke i bliske podrške. U saradnji sa Estonijom – investirala je u IRIS-T SLM, baterije za zračno-zemaljsku odbranu.

Ne može se sa sigurnošću reći da je ovo posljednje mirno ljeto, ali trendovi su jasni: evropske države podižu vojne kapacitete, planiraju dugoročne investicije u opremu i ljudstvo, te jačaju kolektivnu odbranu preko NATO-a. Čini se da se Evropa kreće ka “novom normalnom” ‒ većem vojnom angažmanu, modernizaciji i kolektivnoj odbrambenoj spremnosti. Pistorius, od kojeg smo počeli ovu priču, o posljednjem evropskom mirnodopskom ljetu svojim planovima simbolizira tu promjenu, ali izazovi su veliki: regrutacija, finansiranje, industrijska sposobnost. Evropa mnogo aktivnije jača sopstvene armije nego u proteklim decenijama. Rat u Ukrajini u blizini njihovih granica se odvija nesmanjenom žestinom, a stalna zalijetanja ruskih dronova u njihov zračni prostor bude velika podozrenja, zebnju i strah da bi se uskoro i sami mogli naći u ratnoj zoni.