Izrael: višak ratova, manjak vojnika
Izrael trenutno vodi ratove u Gazi, protiv Hezbolaha u Libanonu, ima sve otvoreniju konfrontaciju s Iranom i, zbog plemena Huta, s Jemenom, a cijena rata na više frontova, kako navode ekonomski stručnjaci, sve je veći teret za proračun i pitanje je koliko je to dugoročno održivo. Naravno, to je posljedica nerazumne politike premijera Benjamina Netanyahua, koji stalno potvrđuje svoju odlučnost da konflikte okonča isključivo snagom oružja i nasiljem - i dok izraelski vojnici i civili ginu, on se tako održava na vlasti i prolongira dan kad će biti procesuiran zbog korupcije.
Također, Netanyahu je, pod pritiskom desničarskih ministara, naredio produžetak genocida nad Palestincima u Pojasu Gaze da bi, na taj način, izbjegao kolaps izraelske vlade. Logično je pitanje: zašto Sjedinjene Američke Države pružaju neograničenu podršku Izraelu već 70 godina, čak i onda kad ta država nastoji istrijebiti Palestince? Bivši zapovjednik američkih snaga u Afganistanu, general David Petraeus, tvrdi da takav odnos prema Izraelu izaziva arapski bijes prema SAD-u i zbog palestinskog pitanja ograničava snagu i dubinu američkog partnerstva s narodima i vladama u regiji Bliskog istoka. Smatra da ekstremističke skupine iskorištavaju ovaj bijes za mobiliziranje podrške, a nastavak arapsko-izraelskog sukoba daje Iranu veći utjecaj u arapskom svijetu.
Izrael, dakle, ima višak ratova, a manjak vojnika. Od iznenadnog napada Hamasa (7. listopada 2023) na tada nespremnu izraelsku vojnu bazu koja je čuvala granicu sa Gazom, vlada u Tel Avivu pozvala je u vojsku 300 tisuća rezervista, od kojih je 18 posto bilo muškaraca starijih od 40 godina koji su trebali biti izuzeti, ali se pokazalo da ta mobilizacija nije bila dovoljna budući da IDF-u sada nedostaje 12.000 vojnika. Suočen s ozbiljnim nedostatkom ljudstva, Tel Aviv razmatra plan da pozove mlade Jevreje iz inozemstva koji bi popunili redove njihove vojske.
Prema izvještaju izraelskog vojnog radija, prijedlog bi bio usmjeren na velike jevrejske zajednice, posebno one u Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj, s ciljem da se godišnje prikupi oko 700 novaka, ali je teško povjerovati da bi odaziv mladih Jevreja da idu u rat mogao biti uspješan, pogotovo što najveći dio svijeta sve više prosvjeduje protiv napada na Gazu. Nakon što se pročulo za ovaj plan, veliki broj mladića jevrejske zajednice iznenada je odustao da posjeti svoju rodbinu u Izraelu plašeći se prisilne mobilizacije.
Smatra se da je nedostatak vojnika IDF-a uglavnom posljedica odbijanja ultraortodoksnih Jevreja, poznatih kao Haredi, da služe vojni rok. Decenijama su muškarci iz Haredi zajednice, koji čine oko 13 posto izraelske populacije od 10 miliona ljudi, bili oslobođeni obvezne vojne službe kako bi se mogli posvetiti vjerskim učenjima. Naime, mladići koji pripadaju Haredima uvijek su izbjegavali novačenje pod izgovorom proučavanja jevrejskog učenja i vjerozakona, što je, kako su isticali, jamstvo za opstanak Izraela. Također, izbjegavaju služiti vojni rok s obzirom na to da se moraju miješati sa suprotnim spolom.
Podsjetiću da je presuda izraelskog vrhovnog suda iz 2023. godine ukinula te široke izuzetke, pa je vojska počela provoditi novačenje Hareda. Prema planu, tokom ove godine u izraelsku vojsku unovačit će se 4.800 Hareda, a 2026. još 1.700 njih, čime će ukupan broj vojnika ove jevrejske zajednice dostići 6.200. Što se tiče služenja rezervnog sastava u IDF-u, to se stalno produžava, a neki rezervisti se žale da ne mogu nastaviti sa svojim normalnim životom nakon više poziva u vojne redove. Rezervista Ariel Seri-Levy u postu na društvenim mrežama rekao je da je pozivan četiri puta od Hamasovog napada listopada 2023, naglašavajući da se ovaj rat koji vodi Izrael mora okončati jer su gubici u ljudskim životima na frontu i među civilima sve veći. Drugi rezervista i otac dvoje djece rekao je za France-Presse, pod uvjetom anonimnosti, da se umoru i moralnoj iscrpljenosti pridodaje činjenica da je ostao bez posla. Naime, mnogi poslodavci morali su zbog nedostatka kadra zatvoriti svoje firme, tako da oni koji se vrate s fronta više nemaju gdje raditi. I dok su turizam, industrijska proizvodnja, građevinarstvo i poljoprivreda pretrpjeli gubitke, sektori poput visoke tehnologije, obrane i trgovine hranom ostali su stabilni.
Prema izvještaju Stokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI) iz travnja 2024, izraelski vojni izdaci porasli su za 65 odsto dostigavši oko 40,4 milijarde eura, pa je tako ratna potrošnja porasla na 8,8 posto bruto domaćeg proizvoda, najviše na svijetu nakon Ukrajine.
Planirani izraelski državni proračun za 2025. predviđa ukupnu državnu potrošnju od 756 milijardi šekela (oko 187 milijardi eura), što je 21 odsto više nego prethodne godine i to je najveći godišnji proračun u izraelskoj povijesti, jer uključuje oko 33,5 milijardi eura za obranu. U međuvremenu, Banka Izraela povećava prodaju vladinih obveznica, zadužujući se da bi platila troškove ratova. U ožujku 2024. godine, u samo jednom izdavanju obveznica, pustila je u prodaju rekordnih osam milijardi šekela. Izrael prodaje obveznice u okviru države i u inozemstvu, ali je neizvjesno dokle će se moći na taj način povećavati proračun.