Italija pruža čvrstu podršku BiH
Drugog juna 1946. godine milioni Italijana, prvi put i žene, pozvani su na birališta da odluče između monarhije i republike. To je osnivački datum, koji označava prelazak iz monarhije iscrpljene ratom u novu Italiju: demokratsku, ustavnu, zasnovanu na radu, koja je izabrala multilateralizam i euroatlantske integracije kao temelje svoje vanjske politike.
Ovaj dan nije samo sjećanje na prošlost već i prilika za razmišljanje o sadašnjosti i budućnosti. U međunarodnom kontekstu obilježenom geopolitičkom nestabilnošću, sukobima u blizini i rastućim ekonomskim izazovima, Italija se nudi kao akter stabilnosti, rasta, dijaloga i saradnje, kako unutar Evropske unije, tako i u širem euromediteranskom i balkanskom okviru.
Italijanska podrška procesu proširenja EU na Balkan je konkretna demonstracija ove posvećenosti. Italija čvrsto vjeruje da stabilnost, sigurnost i prosperitet kontinenta prolaze kroz evropsku integraciju regije. U tom duhu, i kroz format “Prijatelji Zapadnog Balkana”, Rim nastavlja da promoviše inkluzivan i realističan put za zemlje kandidate, nudeći političku, tehničku i ekonomsku podršku.
Bosna i Hercegovina mora biti spremna donositi hrabre odluke: provoditi reforme koje zahtijeva EU, jačati svoje zajedničke institucije i učvrstiti vladavinu prava. Potrebna je snažna volja političke klase BiH. Građani, posebno mladi, vjeruju u to: žele evropsku budućnost, budućnost blagostanja, rada i slobode.
Rečenica Alexandera Langera, italijanskog mirovnog političara i ekologa i počasnog građanina Sarajeva, “Evropa se rađa ili umire u Sarajevu” od prije 30 godina, danas je aktuelnija nego ikad. Evropa se rađa tamo gdje identiteti, kulture i religije koegzistiraju. Gdje se različitost priznaje kao bogatstvo, a ne kao prijetnja.
Italija sa zabrinutošću prati nedavne inicijative Republike Srpske: secesionistička retorika i dovođenje u pitanje ustavnog poretka idu protivno evropskom putu. Suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni pravni subjektivitet BiH moraju se poštovati. Istovremeno, Italija podržava misiju visokog predstavnika u provedbi agende 5+2 i potvrđuje svoju nedvosmislenu posvećenost euroatlantskoj perspektivi BiH kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje.
Italija učestvuje s punom posvećenošću u misiji EUFOR Althea, doprinosom vlastitog vojnog kontingenta stabilnosti i sigurnosti zemlje. Koristim ovu priliku da uputim zahvalnost i poštovanje italijanskim vojnicima na službi u BiH.
Italijansko prisustvo u BiH nije samo diplomatsko. To su i lica, priče i odnosi. Duboko me dirnula autentična naklonost koju mnogi građani BiH izražavaju prema našoj zemlji. To je osjećaj koji vuče korijene iz istorijskih, kulturnih i ljudskih veza, iz međusobne radoznalosti i instinktivne bliskosti, koja ponekad djeluje neovisno o političkim odnosima.
Na mnogo mjesta u zemlji pronašla sam tragove italijanskog prisustva, uz priče građana često prožete zahvalnošću Italiji. Tokom 1990-ih, za vrijeme rata, ova veza se duboko učvrstila: Italija je primila više od 70.000 izbjeglica iz BiH i podstakla izvanrednu mobilizaciju civilnog društva - hiljade volontera, aktivista i običnih građana nastojale su donijeti pomoć u ratu koji se doživljavao kao “rat pred kućnim pragom”. Sjećanje na civilne i vojne italijanske žrtve podsjeća nas da ne smijemo biti posmatrači: moramo biti dio istorije, graditi mostove, birati solidarnost.
Danas su deseci italijanskih općina pobratimljeni s gradovima i mjestima u BiH. Ti odnosi nisu prazne formalnosti: to su živi mostovi, sa projektima, školskim razmjenama, kulturnom i društvenom saradnjom. To su priče o pomirenju, zajedničkom pamćenju i budućnosti. Uspjeh novih avionskih linija između Italije i BiH, kao i brojni studenti koji svake godine dolaze ovdje u posjetu, svjedoče o radoznalosti s kojom Italijani gledaju na BiH, privučeni njenom multikulturalnošću, složenom istorijom i ljepotom.
Italijansko prisustvo uključuje i Razvojnu saradnju, aktivnu u mnogim sektorima: zdravstvu, pomoći migrantima, očuvanju prirodne i kulturne baštine, promociji održivog turizma i podršci procesima pomirenja. Zahvaljujući angažmanu naših nevladinih organizacija, od kojih neke nikada nisu prestale djelovati od kraja rata, nastali su vrtići, centri za ranjive skupine, ekonomske aktivnosti, mikrokreditni projekti i inicijative za prihvat. Zahvaljujući i evropskim fondovima, pomažemo javnoj upravi BiH da se uskladi sa standardima EU, uključujući ključne sektore poput policijske saradnje i borbe protiv korupcije.
Ekonomija također ima ključnu ulogu. Italija je prvi izvoznik u BiH i drugi trgovinski partner. Naše kompanije, velike i male, stvaraju radna mjesta i inovacije u sektorima poput tekstila, prehrambene industrije, metalurgije i mehanike. Dvije velike italijanske banke doprinose stabilnosti i pouzdanosti finansijskog i kreditnog sistema. Mostarski sajam, gdje je Italija u aprilu bila zemlja partner, pokazao je potencijal ove saradnje. Sada, uz Udruženje italijanskih preduzeća u BiH, želimo stvoriti stabilnu platformu za dijalog i zajednički rast.
Italijanska kultura, nosilac univerzalnog jezika, još je jedan stub našeg prisustva i pravi most dijaloga između različitih identitetima u BiH, zahvaljujući širokom priznanju u svim oblicima njenog izraza. Brojne kulturne inicijative organizovane su prethodnih mjeseci i planirane su za naredne sedmice: među njima, koncert svjetski poznate pijanistkinje Leonore Armellini i nastup poznatog flautiste Andree Griminellija, koji se vraća u Sarajevo 30 godina nakon čuvenog koncerta pod dirigentskom palicom maestra Riccarda Mutija. Planirane su i inicijative sportske diplomatije, koje nam mnogo znače - priliku pružaju Zimske olimpijske igre Milano-Cortina, koje nas podsjećaju na sarajevsku Olimpijadu iz 1984.
Nastavljamo podržavati projekat Ars Aevi, budući muzej savremene umjetnosti u Sarajevu, koji predstavlja multikulturnu dušu grada. Italija je prva odgovorila na poziv organizatora donacijom umjetničkih djela velikih umjetnika poput Michelangela Pistoleta i podrškom arhitekte Renza Piana za izradu projekta muzeja. Želimo da se taj projekat realizuje: on će biti simbol preporoda i dijaloga.
Naša zajednica u BiH zauzima posebno mjesto u mojim mislima: oko 1.200 italijanskih i državljana sa dvojnim državljanstvom. Oni su dragocjeno bogatstvo koje održava žive veze među našim narodima. I njima upućujem čestitke povodom Dana Republike.
Na kraju, zahvaljujem na toploj dobrodošlici koju sam dobila po dolasku u ovu prelijepu zemlju: upoznala sam divne ljude, velikog srca, snage duha i velikodušnosti, zbog kojih sam se odmah osjećala kao kod kuće.
Živjela Italija. Živjela Bosna i Hercegovina. Živjelo prijateljstvo među našim narodima!
(Autorica je ambasadorica Italije u Bosni i Hercegovini)