Ili Schmidt ili Ustav

Kada je donoseći osuđujuću presudu u krivičnom predmetu protiv Milorada Dodika zauzela stav, sa kojim se ne slažem, da je Christian Schmidt visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, da ima pravo da nam nameće zakone i da njima propisuje da je krivično djelo ako se ne izvršavaju njegove odluke, onda je Sena Uzunović, sutkinja Suda BiH, obrazlažući svoju osuđujuću presudu Miloradu Dodiku 26. 2. ove godine dovela sebe u kontradikciju.

Naime, dajući ukratko razloge za takvu svoju presudu, ona je, između ostalog, rekla kako nije mogla prihvatiti tezu Dodikove odbrane da je on prema Ustavu Republike Srpske morao potpisati ukaze o proglašenju dva zakona koja je donijela Narodna skupština RS-a, povodom kojih je zatim i uslijedio ovaj krivični postupak. Kao razlog za neprihvatanje takve odbrane sutkinja Uzunović je, kako su prenijeli ovdašnji mediji, u sudnici po objavljivanju presude rekla da je tako odlučila zato što: “Iz same formulacije (člana 80. stav 4. Ustava RS-a; moja opaska) proizlazi dužnost predsjednika RS-a da proglasi samo one zakone koji su ponovo usvojeni u NSRS-u”. S tim u vezi, ona se oslonila na odredbu člana 80. stav 4. Ustava RS-a, kojom je propisano da predsjednik RS-a ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegovog usvajanja u NSRS-u, u kom roku predsjednik može vratiti taj zakon i zahtijevati od NSRS-a da ponovo odlučuje o njemu, ali ako ga NSRS ponovo donese, predsjednik je u tom slučaju dužan da proglasi zakon.

Sutkinja Uzunović je pravilno prenijela ono što o ovome propisuje Ustav RS-a, ali je ispustila jedan važan detalj zbog kojeg njena argumentacija sadrži sopstvenu protivrječnost.

Naime, kada je već zauzela stav da je Christian Schmidt visoki predstavnik i da visoki predstavnik ima pravo da u BiH nameće zakon (što nije u skladu sa članom 3.3.b Ustava BiH), sve i da je Milorad Dodik vratio sporne zakone u NSRS, zahtijevajući od NSRS-a da ponovo odlučuje o tim zakonima, te da je NSRS ponovo usvojio te zakone, onda, s obzirom na navedeno temeljno shvatanje sutkinje Uzunović o statusu Christiana Shmidta i njegovim ovlaštenjima, ni u tom slučaju Dodik kao predsjednik RS-a ne bi bio dužan, odnosno ne bi imao pravo da potpiše ukaze o proglašenju tih zakona. Zašto? Pa zato što je za sutkinju Uzunović Christian Schmidt visoki predstavnik koji može da donosi zakone i izdaje naredbe koje imaju jaču snagu od svih odredbi entitetskih ustava. S obzirom na takav njen stav, to onda znači da je odlukom Christiana Schmidta iz jula 2023. godine, kojom je poništio sporne zakone NSRS-a i zabranio preduzimanje bilo kojih daljih radnji, u konkretnom slučaju prestala i dužnost predsjednika RS-a da proglasi te zakone, sve i da ih je NSRS na zahtjev predsjednika RS-a ponovo razmatrao i ponovo usvojio.

Jednako kao što je pala u sopstvenu protivrječnost povodom ovoga, sutkinja Uzunović protivrječi sebi i kod razloga koje je dala za oslobađajuću presudu u istom predmetu u odnosu na Miloša Lukića. S tim u vezi, ona je rekla da ga je oslobodila zato što 9. 7. 2023. nije bio upisan u registar privrednog suda kao v. d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske i da zato u tom trenutku, za koji se optužnicom tvrdi da je tada učinio krivično djelo, nije imao status službenog lica. Dajući takve razloge, sutkinja Uzunović nijednog trenutka ne reče šta je sa odlukom Vlade RS-a o imenovanju Miloša Lukića za v. d. direktora navedenog službenog glasnika. Ta odluka je donesena prije 9. 7. 2023. i na osnovu nje je on stekao status tog službenog lica i pravo da izdaje unutrašnje radne naloge u Službenom glasniku Republike Srpske, čija izvršnost ne zavisi od toga da li je bio upisan u registar nekog privrednog suda. Taj upis je pravno važan samo za zaključivanje pravnih poslova Službenog glasnika sa spoljnim subjektima, kakvi su, recimo, poslovi zaključivanja poslovnih ugovora, a ne i za izdavanje internih radnih naloga i zadataka u Službenom glasniku.

Poslije svega, zaista će biti zanimljivo vidjeti šta će najprije o svemu ovome pisati u presudi sutkinje Uzunović, a potom i kako će u konačnom da odluči žalbeno vijeće Suda BiH.