Dodik se boji EUFOR-a

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik u procesu rušenja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine bahato se obrušio i na EUFOR i zaprijetio zapovjedniku ove formacije, rumunjskom generalu Florin-Marianu Barbuu, riječima: “Džaba mu tenkovi, ali mislim da nema odgovor na jaja u glavu i neke druge stvari. Ne bi mu preporučio ni da provjerava jesu li jaja srpska tvrđa nego neka druga. Može slobodno da okači prijetnje mačku o rep.” Dodao je i da generalu služba u BiH neće biti plus u vojnoj karijeri i istaknuo da će ubrzo održati sastanak na najvišoj razini sa zvaničnicima Ruske Federacije i tražiti da se uskrati suglasnost za produženje misije Althea, tj. EUFOR-a, kada se o tome bude raspravljalo u Vijeću sigurnosti UN-a.

Dodikov bijes uzrokovan je izjavom generala Barbua o tome da je EUFOR, kao multinacionalna snaga, od ključne važnosti za pružanje podrške institucijama BiH u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane. Nije Dodik valjda očekivao da će vojne snage Europske unije biti samo promatrači rušenja ustavnog poretka BiH? No, EUFOR samo provodi svoj mandat u održanju mira i njegovanju stabilnosti u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Iz Zapovjedništva EUFOR-a ističu da ostaju fokusirani na osiguravanje mira da se ova teško postignuta stabilnost u BiH održi i da se nastavi pružanje sigurnog i stabilnog okruženja za čitavu državu. U okviru tih napora razumljiv je i dolazak 400 vojnika iz Češke Republike, Rumunjske i Italije koji naglašavaju njihovu vjerodostojnost kao robusnih i pouzdanih snaga. One demonstriraju brzu i jednostavnu integraciju postojećih višenacionalnih mirovnih trupa, kako bi se učinkovito odgovorilo na različite situacije. S pojačanjima EUFOR sada ima 1.000 vojnika, četiri višenamjenska helikoptera, desetak oklopnih transportera i 20-ak oklopnih vozila pješadije i nekoliko desetina drugih vozila.

Vojnici su naoružani automatskim oružjem i zaštitnom opremom, tako da mogu brzo reagirati na sve eventualne incidente. U slučaju potrebe, EUFOR ima na raspolaganju i lake borbene zrakoplove koji su naoružani streljačkim, bombarderskim i raketnim sredstvima, a imaju opremu za razne vrste elektronskog izviđanja i ometanja. Po svojim borbenim osobinama obično zaostaju za borbenim zrakoplovima prve linije, pa se sukladno tome uglavnom koriste za dejstva po kopnenim ciljevima protivnika i izviđanje.

Podsjetit ću da EUFOR nastavlja misiju koju je, nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, u Bosni i Hercegovini, sukladno mandatu Ujedinjenih naroda, imao NATO. Prvo je stigao IFOR i to je bila operacija provedbe mira u BiH koja je trajala od 20. prosinca 1995. do 20. prosinca 1996. godine i osnovni cilj joj je bio razdvajanje vojski (Armije BiH i Vojske RS-a) i sklanjanje topničkih položaja oko Sarajeva i drugdje. Provođenje ovakvog mandata bilo je izuzetno zahtjevno jer se radilo o regiji koja je pretrpjela strašne ljudske gubitke, razaranja i duboke političke podjele. Zbog toga su snage IFOR-a bile dosta snažne, imale su do 60.000 pripadnika, a među njima su kao najznačajniji garant provedbe trajnog mira bile i oružane snage SAD-a, čija je 1. oklopna divizija predstavljala glavninu Multinacionalne divizije Sjever sa stožerom u Tuzli. Multinacionalna divizija Jugozapad, sa sjedištem u Banjoj Luci, bila je pod britanskim zapovjedništvom, a Multinacionalna divizija Jugoistok, sa sjedištem u Mostaru, bila je pod francuskim zapovjedništvom.

Umjesto IFOR-a, 1. siječnja 1997. u BiH su bile stabilizacijske snage (SFOR), također pod vodstvom NATO-a, koje su imale oko 12.000 vojnika i misija im je bila odvraćanje neprijateljstva, stabiliziranje mira i doprinos sigurnom okruženju. U prosincu 2004. godine SFOR je zamijenjen novom misijom Althea, sa EUFOR-om i 7.000 vojnika čiji se broj iz godine u godinu smanjivao. Tranzicija iz SFOR-a u EUFOR uglavnom je bila samo promjena imena i zapovjednika, 80 posto trupa je ostalo u istoj bazi Butmir kod Sarajeva, a i misija je, također, ista - provedba vojnog dijela Dejtonskog sporazuma i osiguranje mira.

Od početka 2021. EUFOR ima multinacionalni bataljon koji je manevarska jedinica i 19 LOT kuća koje se nalaze širom BiH za povezivanje Zapovjedništva sa lokalnim zajednicama i vlastima. Svoju operativnu sposobnost EUFOR svake godine provjerava na vježbi Brzi odgovor, na cijelom području BiH, a u tim aktivnostima sudjeluju pripadnici Oružanih snaga BiH i policijskih agencija s državne i entitetske razine. Ako bi se kojim slučajem uskratila nazočnost EUFOR-a, provedbu Dejtonskog sporazuma u BiH nastavio bi NATO.