Budžet

Prvi put se riječ budžet pojavila u značenju kožna torba, a nešto kasnije tom riječju počet će se označavati njen sadržaj, ono što se u toj torbi, a kod nas bi kazali kesi - nalazi. Savremeno značenje riječi budžet u smislu raspoloživog, traženog ili dodijeljenog novca datira još od polovine 19. stoljeća. Najvažniji je to dokument koji donosi vlast u svakoj zemlji na godišnjem nivou. Njime država finansira plaće i naknade osoba koje je uposlila za pružanje javnih usluga i obavljanje javnih službi prema građanima u različitim oblastima, kao što su: obrazovanje, sigurnost, javna administracija, zaštita vlasničkih prava građana i poduzetnika putem sudova, socijalna i brojna druga davanja prema različitim kategorijama. Kroz budžet se može sagledati koliko država zahvata iz dohotka kojeg ostvare njeni građani. No, nije samo zbog toga budžet važan.

Budžet kao ogledalo vlasti U Francuskoj posljednjih mjeseci pratimo vrlo napetu situaciju nastalu oko mjera ekonomske politike koje se namjeravaju provesti u budžetu za 2026. godinu. Budžetskim okvirom se u toj zemlji pokušava uštedjeti oko 40 milijardi € pored ostalog i zamrzavanjem penzija, ali i rezovima na socijalnoj zaštiti. Politiku stezanja kaiša ne odobravaju koalicioni partneri najavljujući uskraćivanje podrške budžetu u Parlamentu. Preko okeana, u SAD-u, gdje je budžetska godina već počela 1. oktobra, nastupila je djelomična budžetska blokada usljed nepostizanja kompromisa između vladajućih republikanaca i opozicionih demokrata u Kongresu o pojedinim državnim izdacima, poput onih za zdravstvenu zaštitu.

Jasmin Halebić

U Francuskoj izostanak podrške budžetu signalizira nastupanje ozbiljne političke krize, najdublje od Drugog svjetskog rata naovamo. Za to vrijeme u SAD-u republikanci imaju stabilnu većinu u Kongresu, ali im nedostaje “nekoliko ruku” za budžet za koji je potrebno osigurati podršku 60 od ukupno 100 kongresmena. Koliko se situacija zna naelektrisati pri usvajanju budžeta, dovoljno govori sintagma “bitka za budžet”, koju poznavaoci prilika u SAD-u redovno koriste želeći dočarati stanje i stavove političkih partija. Ako nas usvajanje budžeta u Francuskoj ili preko Atlantika zanima na nivou običnih vijesti, budući da je riječ o funkcionalnim demokratijama koje će iznaći rješenje za vlastite izazove u vezi sa budžetom, informacija da u našoj avliji dogovora oko državnog budžeta nema ni na vidiku, ne bi nas trebala ostaviti ravnodušnima.

Izvan trenda Zakonski okvir za donošenje budžeta precizno utvrđuje obaveze i rokove. Ministarstvo finansija i trezora BiH obavezno je do 1. oktobra izraditi i poslati nacrt budžeta Vijeću ministara, koje do 15. oktobra nacrt budžeta upućuje Predsjedništvu BiH. Administrativni put se potom nastavlja prema Parlamentarnoj skupštini, gdje prijedlog budžeta iz Predsjedništva treba stići do 1. novembra. Oba doma Parlamentarne skupštine imaju zakonski rok do 31. decembra za usvajanje budžeta kako bi stupio na snagu početkom naredne godine i omogućio nesmetano funkcionisanje redovnih aktivnosti budžetskih korisnika. Svi ovi rokovi, kada je riječ o aktuelnom budžetu institucija BiH za 2025, odnose se na 2024. godinu. I svi su odavno prošli.

Da bi budžet bio usvojen na vrijeme, očigledno je neophodna saradnja i ažurnost u radu navedenih institucija. U proteklih 25 godina budžeti u Bosni i Hercegovini su usvajani u različitim periodima, nekada prema zakonskim rokovima (npr. u 2010, 2013, 2014, 2017. godini), ponekad sprva naredne godine (npr. u 2005, 2009, 2018), a nerijetko i uz dosta kašnjenja (u 2002, 2012, 2024). Ali nikada u zadnjem kvartalu. Kada se uzmu u obzir sve godine od 2000. do 2024. i datumi usvajanja budžeta, može se ocijeniti da je budžet institucija BiH usvajan, u prosjeku, polovinom marta. Dakle, sa više od tri mjeseca zakašnjenja. Međutim, trenutno stanje oko državnog budžeta, koji ni danas (srijeda, kada se ovaj tekst predaje redakciji) nije usvojen, govori o tome da državne institucije nedonošenjem budžeta nisu posebno zabrinute. Izračunao sam prosjek kako bi se postavilo jedno objektivno mjerilo efikasnosti rada vlasti kada je posrijedi usvajanje budžeta. Sadašnja, a i svaka buduća vlast na državnom nivou, može se ocijeniti prema tom mjerilu. A dobro bi bilo kada bi građani svoje glasačke preferencije konačno počeli formirati na temelju objektivnih pokazatelja, ovog jednog za budžet, a i drugih sličnih indikatora za ostale oblasti, o efikasnosti rada javnih poslenika. Pa ako pretežu pozitivni rezultati, tada je glas zaslužen, a ako kojim slučajem pretegnu negativni učinci, onda valja razmisliti nad glasačkim listićem.

Razlozi Običan čovjek ne može a da se na zapita o razlozima zbog kojih se državni budžet ne usvaja ni punih devet i pol mjeseci nakon zakonskog roka. U toj pat-poziciji u koju se vlast, svjesno ili nesvjesno, dovela, svaka stran(k)a pokušava okrenuti vodu na svoj mlin. U nekoliko verzija, budžetom se pokušava(lo) obezbijediti novac za plaćanje arbitražne presude oko Viaducta, za modernizaciju i opremanje vojske i drugih sigurnosnih agencija, za ustanove kulture na državnom nivou, za dug BHRT-a, povećanje plaća zaposlenima u institucijama BiH, elektronsku opremu za predstojeće izbore 2026. i još nekolicinu stavki koje, sada je to sasvim jasno, izazivaju koaliciona trvenja. Sve u svemu, još postoje nesuglasice o sadržaju kese s početka kolumne.