AI je nova moda koju će nam prodavati

Brojni građani Bosne i Hercegovine koji ovih dana odlaze van zemlje na godišnje odmore svjedoče o visokim cijenama u svim državama koje posjećuju. Hrvatska je prilično skupa, dok su cijene u Crnoj Gori i Albaniji kao kod nas. Turska predvodi sa cijenama, gdje se mala espreso kafa plaća 5,5 KM. Međutim, većinu ipak najviše brine šta će biti kod nas u (F)BiH, kada se najesen povećaju cijene električne energije, što je već najavljeno.

Direktor Elektroprivrede BiH najavio je sredinom juna “neminovnost redovnog usklađivanja cijena električne energije u odnosu na proizvodnu cijenu”. Istakao je i obaveze prema Planu rasta za zapadni Balkan usaglašenih reformskih aktivnosti sa predstavnicima Evropske komisije i delegacije EU - a koji predviđa usklađivanje cijena električne energije?! Nažalost, niko se u (F)BiH ne pita kakve to veze ima s nama, koji, kao što je poznato, nismo član EU, ali sada nećemo o tome. Međutim, neka ostane zabilježeno da nam povećanje cijena električne energije itekako ima veze i sa strancima.

Zbog svega pomenutog ne bi bilo loše da vidimo kakva je trenutno ekonomska situacija u FBiH, ako ništa drugo onda kako bismo kasnije lakše pratili šta se dešava. Krenimo redom. Novčana masa M2 u BiH je na kraju maja 2025. iznosila 39,5 milijardi KM, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja povećanje od 8,1 posto, pokazuju podaci Centralne banke BiH. Inače, novčana masa M2 je izuzetno važan indikator, prvenstveno za inflaciju, tako da ćemo ovdje dodati i podatak Agencije za statistiku BiH da je indeks potrošačkih cijena (inflacija) u BiH u maju ove godine iznosio 3,7 posto.

Iako je u FBiH već sada sve prilično skupo bez obzira na to šta kaže podatak o inflaciji, sa porastom cijena električne energije sve će cijene još dodatno porasti. To je rezultat prilično neinteligentne energetske politike, gdje naprimjer nekadašnji izvoznik električne energije, Elektroprivreda BiH Sarajevo, sada je uvoznik struje, jer joj nedostaje uglja za rad termoelektrana u Tuzli i Kaknju. Pri tome BiH ima ogromne rezerve uglja, a rudnici u FBiH su u sastavu koncerna Elektroprivreda BiH. Ali pomodarstvo te bezglavo i nepromišljeno srljanje u zelenu energetsku tranziciju su jednostavno veoma brzo došli na naplatu.

Idemo dalje. Industrija u FBiH nije u krizi, ali je (konstantno) u stagnaciji zbog strukturnih problema. U dosadašnjem dijelu 2025. pokazivala je (statistički) blagi rast (1 do 3 posto godišnje), ali još se suočava s brojnim izazovima, uključujući zastarjelu infrastrukturu, nedostatak inovacija i visoke troškove energije. Šta će biti sa industrijom u FBiH najesen, kada se cijene električne energije počnu povećavati u skladu sa usaglašavanjem reformskih aktivnosti sa predstavnicima Evropske komisije i delegacije EU - nije teško predvidjeti.

Ukupni obim industrijske proizvodnje u FBiH blago raste, zahvaljujući metalskoj, drvnoj i prehrambenoj industriji. Međutim, svi federalni dužnosnici posljednjih se godina fokusiraju na IT i namjensku industriju. IT sektor u FBiH doživljava dinamičan rast i postaje jedna od najperspektivnijih grana privrede, zahvaljujući obrazovanoj radnoj snazi, razvoju startup scene i sve većoj prisutnosti stranih kompanija.

Svi ističu obrazovanu radnu snagu u FBiH, ali niko ne pominje da je riječ uglavnom o takozvanim junior developerima, što pak znači da nemamo dovoljno senior eksperata za kompleksne projekte. A to znači da će naša obrazovana radna snaga raditi samo ono što joj neko drugi postavi kao zadatak i kaže šta treba da uradi. A to baš i nije tako fancy. Nedostaje također specijalista (AI, cybersecurity, blockchain), što stvara prostor za ulazak inostranih eksperata na tržište FBiH i to ne da educiraju ovdašnje itiovce nego da nam opet nešto prodaju.

S tim u vezi treba posmatrati i najavljeni AI Summit koji će u septembru ugostiti vodeće AI (umjetna inteligencija) stručnjake iz brojnih kompanija, poput recimo Googlea i Microsofta. Inače, AI je na Zapadu označen kao sljedeća velika pomodna stvar za prodaju manje razvijenim zemljama, ali u ovom našem slučaju vrijedi istaći nešto drugo.

Sarajevska novinarka Nidžara Ahmetašević je na svom profilu na društvenim mrežama postavila krajnje moralno pitanje. Istakla je da je Sarajevo prilično šizofren grad, jer će sa iste pozornice u Narodnom pozorištu - sa koje je nedavno govorila Francesca Albanese, koja je napisala izvještaj o kompanijama koje pomažu genocid nad Palestincima - u septembru govoriti predstavnici nekih od pomenutih kompanija.

A to nije baš tako bezveze. Occidental Observer je, naprimjer, nedavno izvijestio o ulozi AI softvera američke kompanije Palantir (koja je, inače, veoma bliska predsjedniku Trumpu), koja je sarađivala sa izraelskom vojskom na njenoj kampanji ciljanih ubistava. A ta je kampanja rezultirala smrću desetak hiljada ljudi i oko najmanje 150 novinara u Gazi. Isto se krajnje moralno pitanje mora postaviti i u sljedećem slučaju - da li proizvodi federalne namjenske industrije završavaju na području Gaze? Da li zaista želimo da federalne kompanije budu na strani onoga što je španski premijer Pedro Sanchez nazvao najvećim genocidom u ovom stoljeću?

No, osvrnimo se još malo na AI. Umjetna inteligencija će, dakle, biti nova pomodna stvar koju će nam Zapad prodavati. Nema nikakve sumnje da AI zaista i može biti koristan, ali pri tome treba istaći i drugu stranu medalje - koliko električne energije troši AI. Na internetu se mogu naći veoma oprezne procjene koje sve počinju sa tvrdnjom da AI, posebno GPT-4 i Gemini, troši velike količine struje. Veliki jezični modeli, naprimjer GPT-3, troše do 1.000 MWh tokom obuke, dok neki noviji modeli, poput GPT-4, mogu zahtijevati i nekoliko hiljada MWh. A odakle nam tolika energija kada je već sada uvozimo? I o tome bi neko trebao razmišljati.

Na sve pomenuto sada još dolazi i federalna administracija. Javni dug FBiH iznosi 35 do 40 posto bruto domaćeg proizvoda, a na otplatu duga se troši oko 10 posto budžeta - što, s druge strane, ograničava ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Na sve to Vlada FBiH sada planira zaduženje obveznicama na Londonskoj berzi zbog, kako su naveli, osiguranja sredstava za finansiranje budžeta. Niko zaista ne treba biti ekspert u bilo čemu pa da shvati da u budžetu zapravo nema novca.

Kada se sve ovo ima na umu, onda možemo zaključiti samo jedno - za sada nam je još i dobro u poređenju sa onim šta nas čeka najesen. Uživajte, dakle, u ljetnom zatišju pred jesenju buru.