81 godina antifašizma u Oslobođenju
Kada je, prije ravno 81 godinu, 30 augusta 1943, izašao prvi broj Oslobođenja, tadašnjeg glasila Narodnooslobodilačkog fronta za Bosnu i Hercegovinu, njegovi urednici i novinari bili su osvjedočeni antifašisti. Rodoljub Čolaković, Avdo Humo, Skender Kulenović potpisuju se već u tom prvom, historijskom i važnom broju, koji je odštampan u selu Donja Trnova, nadomak Bijeljine. Čolaković, prvi glavni urednik novina, radio je u zemljanoj rupi, tvrde njegovi biografi. O Kulturnom, kako su suborci zvali Avdu Humu, nekadašnjeg komandanta mreže ilegalaca u kojoj je bio i slavni Vladimir Perić Valter, možda više od svega govori sjajna knjiga “Moja generacija”, na koju nas je prije koju godinu podsjetila zenička izdavačka kuća Vrijeme. Skenderova “Stojanka majka Knežopoljka” nikad nije bila tek obična školska lektira, već poema o žrtvovanju i patnji drugih. Kada ovakav trojac udari temelje novinama, i to u jeku Drugog svjetskog rata, u doba u kome se tek nazire nada da će čovječanstvo slomiti Hitlera i njegove saveznike, malo je toga na stolu: možda tek vjera, ideja i riješenost da se zlo zaustavi. Čolaković, Humo i Kulenović, kao i svi drugovi koji su im pomagali da Oslobođenje ispuni svoju antifašističku misiju, kuriri poput Raifa Dizdarevića, koji je prvi broj našeg lista donio i predao partizanskom Vrhovnom štabu u jesen iste godine, u vrijeme pripreme zasjedanja AVNOJ-a i ZAVNOBiH-a, bili su avangarda dovoljno snažna da pod vođstvom maršala Tita udare temelje novoj Jugoslaviji i u njenom sastavu Bosni i Hercegovini.
Čitajte kolumne Vildane Selimbegović:
Moderna BiH, ravnopravna zajednica svih koji u njoj žive, definirana u Mrkonjiću, svoju je Deklaraciju cementirala u Sanskom Mostu, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a sedam mjeseci kasnije. Upravo su Čolaković i Humo bili najgorljiviji zagovarači i ponosni izvještači s događaja koji je u temelje Bosne i Hercegovine utkao ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata BiH, u njihovoj zajedničkoj i nedjeljivoj domovini; slobodu vjeroispovijesti i savjesti, ravnopravnost svih vjeroispovijesti; slobodu zbora i dogovora, udruživanja i tiska; osobnu i imovinsku sigurnost građana, slobodu privatne inicijative u privrednom životu, ravnopravnost žena s muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti; izborno pravo tajnim glasanjem s navršenih 18 godina života; pravo žalbe na rješenje organa vlasti, kao i pravo molbe i pritužbe svim organima državne vlasti te odrednicu koja kaže da niko ne može biti osuđen bez prethodnog sudskog postupka. UN će svoju Deklaraciju o ljudskim pravima donijeti četiri i po godine kasnije, u vrijeme kada se čitav svijet zaklinjao da je fašizam pobijeđen.
Na najgori mogući način shvatili smo da nije, upravo ovdje, gdje je protiv Bosne i Hercegovine vođen najstrašniji rat nakon 1945, kada je zlo fašizma kulminiralo genocidom u Srebrenici. U opsjednutom Sarajevu Oslobođenje je do maja 1992. prkosilo agresoru čuvajući (i) svoje ćirilično izdanje, do Daytona izlazilo svaki dan, nekad i na roza papiru, ali su novinari i urednici ostali dosljedni i odani principima jednakosti i prava svih i drugih i drugačijih. Demokratski svijet je prepoznao i cijenio taj angažman, uz brojne nagrade i podršku listu godine 1992, kolege iz cijelog svijeta su 16. septembra 1993. naše novine štampale kao svoj prilog, na 40 jezika, u tiražu od 21.800.000 primjeraka diljem planete. Te 1993. naš glavni i odgovorni urednik Kemal Kurspahić ugostio je, među mnogim svjetskim uglednicima, tadašnjeg američkog senatora Joea Bidena. Ni gosti ni nagrade nisu pomogli da Oslobođenje ne bude balast postdejtonskoj vlasti ove zemlje. Zahvaljujući porodici Selimović, novine su sačuvane, a 25.000. broj obilježile prije više od osam godina modernizacijom redakcije i novim izgledom lista. Danas, na naš rođendan, štampan je 27.696. broj Oslobođenja. Naš izdavač Mujo Selimović istrajava na digitalnom dobu: medijska grupacija kojoj pripadamo uz dnevni list ima još i dječiju štampu, televiziju O kanal, naše portale, a razvijamo i čitavu seriju podcasta koji obaraju rekorde - za samo četiri mjeseca naši podcasti gledani su ravno onoliko godina koliko je staro naše Oslobođenje!
Znamo da živimo u svijetu u kome čitanje novina baš i nije na cijeni, u društvu koje se gotovo užasava svega što je drugo i drugačije, u zemlji kojoj je do profesionalnih medija stalo manje nego do lanjskoga snijega. No, ne odustajemo. Zahvaljujući prije svega USAID-u i Internewsu, danas imamo integrisanu redakciju, prvu u ovom dijelu svijeta. Naši su partneri i njemački GIZ i američka ambasada i Evropska unija, radimo i surađujemo s UN-ovim agencijama, ali i sa kolegama u zemlji i regionu. S Nezavisnim novinama iz Banje Luke godinama razmjenjujemo tekstove, s kolegama iz podgoričkih Vijesti i beogradskog Danasa radimo zajedničke teme, s Novim magazinom, Sloboden Pečatom, ovdašnjim listovima, dogovaramo se i razmjenjujemo iskustva o problemima i njihovim rješenjima. I posebno smo ponosni što smo i dan-danas Bosna i Hercegovina u malom, nikad nismo pristali na nacionalne i nacionalističke barijere i podjele, ostali smo vjerni profesiji, svojoj zemlji, našim čitateljima, gledateljima i pratiteljima i nadasve antifašizmu. Antifašizam je naša misija i vizija, nit koju čuvamo još od Donje Trnove.
Prošle godine, na naš 80. rođendan, prvi put smo dodijelili regionalnu novinarsku nagradu koja nosi ime Kemala Kurspahića, za koju konkurs raspisujemo svaka 24 mjeseca. Ustanovili smo i nagradu “Hamza Bakšić”, namijenjenu uposlenicima naše medijske grupacije, novinarima koji svakoga dana svojim angažmanom pomažu demokratizaciji društva. Čast mi je i zadovoljstvo obznaniti da ove godine nagradu od 5.000 KM dijele dvoje naših kolega: Dženisa Zukančić, koja je svojim istraživanjem tržišta nekretnina na svim našim platformama obznanila probleme mladih ljudi i dio uzroka zbog kojih odlaze iz BiH, i Adnan Bajrović, koji je tekstom “Kandidat za rektora pao na prvom ispitu” dokumentirao nečasne rabote u visokom obrazovanju. Nagrađenim novinarima čestitke od sveg srca, svim našim čitateljima, prijateljima i partnerima, jednako kao i svim uposlenicima naše medijske grupe želim sretan rođendan vašeg i našeg Oslobođenja.
