2024, godina naoružavanja

“Neka utihne oružje u napaćenoj Ukrajini! Neka se tamo smogne hrabrosti otvoriti vrata pregovorima i gestama dijaloga i susreta, kako bi se postigao pravedan i trajan mir... Neka utihne oružje na Bliskom istoku! Pogleda uprta u betlehemsku kolijevku, u mislima sam s kršćanskim zajednicama u Izraelu i Palestini, posebno u Gazi, gdje je humanitarna situacija jako teška. Neka dođe do prekida vatre, neka se oslobode taoci i neka se pomogne stanovništvu iscrpljenom glađu i ratom.” Ovo je poruka pape Franje na svetkovinu Božića u Rimu 25. prosinca, uz blagoslov urbi et orbi, gradu i svijetu - jedna od mnogih koje je Sveti Otac 2024. uputio zaraćenim stranama i moćnicima u nadi da će njegove molitve i apeli biti prihvaćeni. Međutim, svijet se ubrzano naoružava, a izdaci za vojne potrebe članica NATO-a i drugih, u prvih devet mjeseci 2024. godine, po nekim pokazateljima, veći su za 10 procenata nego lani. Zbog enormne potražnje za oružjem vojne tvornice rade u tri smjene, a osim borbenih aviona, tenkova i drugog konvencionalnog naoružanja i municije, sve više se proizvodi i ono za masovno ubijanje ljudi i uništavanje biosfere. Vlasnici 100 najvećih svjetskih korporacija vojne industrije u svijetu (polovina je iz SAD-a) trljaju ruke zbog rekordne proizvodnje i do sada najvećeg prihoda.

Naravno, svijet se promijenio nakon 24. veljače 2022. kada je počela ruska agresija na Ukrajinu, za koju brojne službe NATO-a i država članica EU nisu vjerovale da će se dogoditi, ali se, nažalost, dogodila i traje bezmalo tri godine. Međutim, ovaj rat je Europljane podsjetio da se mir ne smije uzimati zdravo za gotovo, što je utjecalo na veća ulaganja u vojsku, interes za članstvo u NATO-u, te za jačanje vlastite obrane. Najbolji primjer tog ulaganja daje Njemačka, koja je, nakon ruske agresije na Ukrajinu, stavila na raspolaganje 100 milijardi eura za modernizaciju oružanih snaga (Bundeswehr) i najavila da će izdvajanja iz bruto društvenog proizvoda za vojsku biti veća od dva posto. To je velika promjena kad se zna da je taj procenat godinama bio ispod dva i da su iz NATO-a više puta kritikovali Njemačku, naročito u 16-godišnjem mandatu kancelarke Angele Merkel. Naime, decenijama se u Berlinu mislilo da rata u Europi nikad neće biti, a kad se dogodio, onda više nije bilo dvojbi. I mnoge druge države, kao Njemačka, doslovno su shvatile staru izreku “Ako želiš mir, pripremi se za rat” i odlučile da iz proračuna plate ono što im je potrebno za obranu i odvraćanje od agresije i tako promijene narativ o osloncu na SAD kao jedinom zaštitniku Europe.

Trenutno vodeće po izdvajanju sredstava za obranu su Poljska sa 4,12 posto BDP-a, te Estonija sa 3,43 posto i ove zemlje su ispred Sjedinjenih Američkih Država koje su 2024. dostigle 3,38 posto. Na dnu liste su zemlje poput Španjolske, Slovenije i Luksemburga, koje su trenutno ispod 1,3 posto. Za postavljenim ciljem zaostaju i Belgija (1,30 posto), Kanada (1,37 posto), Italija (1,49 posto), te Portugal (1,55 posto). Trenutne procjene predviđaju da će 32 države članice NATO-a u 2024. godini potrošiti oko 1,5 tisuća milijardi dolara (oko 1,4 bilijuna eura) na obranu. Kada se uzmu u obzir inflacija i fluktuacije deviznih tečaja, ovo predstavlja znatan porast u usporedbi s prethodnom godinom. Pojedini zapadnoeuropski generali smatraju da Europi trebaju razni borbeni sistemi, uglavnom dalekometni projektili i bespilotne letjelice raznih vrsta, prije nego avioni s ljudskom posadom, koji će joj omogućiti suzbijanje ili uništenje neprijateljske protuzračne obrane. Smatra se da je potrebna udarna snaga, opet većim dijelom bez posade, da se poraze eventualne agresorske snage.

A što kaže agresorska strana koja je pod sankcijama? Na redovitoj godišnjoj pres-konferenciji u Moskvi Vladimir Putin je, pored ostalog, rekao da želi da se u 2025. za pregovaračkim stolom završi rat u Ukrajini i da će se u pregovorima voditi računa o interesima Rusije. To bi moglo značiti da bi se rat mogao nastaviti, ako ne dođe do mirovnog sporazuma. Otkako je u Ukrajini počela “specijalnu vojnu operaciju”, Rusija je prešla na ratnu privredu, a za armiju izdvaja rekordnih 5,9 procenata iz BDP-a, što je najviša razina od raspada Sovjetskog saveza. Činjenica da Moskva toliko iz BDP-a izdvaja za vojsku, zahtijeva oprez i dodatno opravdava nastojanje država da jačaju vlastitu obranu - za svaki slučaj.