Johann Sattler za Oslobođenje: Vodilja Evrope je odmak od fašizma

Bosna i Hercegovina se usprotivila fašizmu, a na istoj ideji zasnovana je i Evropska unija i vrlo je prikladno biti u Jajcu i u Travniku baš kada se i obilježava Dan Evrope, kaže u razgovoru za Oslobođenje Johann Sattler, šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU. U petak je posjetio Travnik i Memorijalni muzej-Rodnu kuću Ive Andrića. Pitamo ga za utiske.

- Za nas je ova sedmica kada obilježavamo Dan Evrope veoma posebna prilika. Obilježavamo projekat koji je počeo prije 73 godine. Obilježavamo jedan veliki korak koji je BiH poduzela u pravcu pridruživanja evropskoj porodici.

Nezaboravna noć

U Sarajevu smo otvorili Evropsku kuću u Ferhadiji. Uvijek koristim ovu priliku, kada obilježavamo Dan Evrope, da ambasadore izvedem iz Sarajeva, jer ovo je jedna velika zemlja i ima mnogo različitih gradova, regija i kultura također, tako da je za nas kao diplomate važno da ne budemo samo u glavnom gradu, u svojim kancelarijama, nego da izađemo izvan toga, da se upoznamo sa ljudima. Iskoristili smo ovu priliku da odemo u Srednjobosanski kanton, počeli smo u Jajcu, gdje smo imali sastanke sa mladima iz škole. Oni su nas proveli gradom, pokazali nam glavne atrakcije tog prekrasnog grada Jajca, koji zaista zaslužuje da bude na UNESCO-ovoj listi, a zatim smo se malo bavili sportom i razgledali ljepote zemlje, išli stazom kojom je nekada išao ćiro. To je ona uskotračna pruga koju je finansirala EU.

- Zatim smo došli ovdje i prisustvovali prekrasnom koncertu učenika Muzičke škole. To je bila jedna nezaboravna noć. Ovdje smo u Travniku, u Muzeju Ive Andrića, jednog od najvećih sinova ovog grada. Također ćemo imati i sastanke sa poslovnom zajednicom, sa civilnim društvom, sa dragim ženama Kruščice, koje se bore za očuvanje okoliša. Uvijek ovo iskoristimo da ostvarimo široku interakciju sa građanima ove zemlje.

Jajce je jako značajno za BiH, pogotovo Muzej AVNOJ-a, jer su tu utkane poruke antifašizma...

- Antifašizam je izuzetno važan, borba protiv fašizma je nešto za šta se ova zemlja borila, usprotivila fašizmu, užasnim ideologijama koje su prouzrokovale smrt 70 miliona ljudi u Drugom svjetskom ratu.

U ovoj zemlji postoji dobra tradicija u borbi protiv fašizma i cijela ta ideja EU na kojoj je ona zasnovana jeste u suštini da se napravi odmak od tih ideologija, da se pobjegne od ideologija koje govore da je jači u pravu, da se ide protiv slabijih i da ih se porazi. Sve je to vrlo usko povezano. Vrlo je prikladno da se nalazimo u ovom muzeju, u ovoj sedmici kada slavimo Evropsku uniju, jer ona jeste zasnovana na svemu što je suprotno od toga, zajedništvu, jer je počelo ujedinjenjem ekonomija privreda velikih industrija Francuske i Njemačke, kako bismo učinili rat ne samo nezamislivim nego i fizički nemogućim. Stoga, ova ideja protiv fašizma i izgradnje EU na temeljima antifašizma jeste postizanje kompromisa kroz razgovor, a ne kroz nametanje ili silom. Zaista je prikladno da smo u posjeti Jajcu i ovom muzeju.

U Travniku ste razgovarali sa ljudima iz različitih sfera društva, pa i sa sportistima i preduzetnicima?

- Za mene Travnik ima jedno posebno značenje i ova kuća u kojoj se nalazimo, kuća Ive Andrića, nekako je moje razumijevanje diplomatije. Treba se nastojati razumjeti zemlja u kojoj boravite, ne samo kroz čitanje, nego trebate početi i govoriti jezik, razumijevati ga. Za mene Ivo Andrić ima posebno značenje, jer to je prva knjiga koju sam pročitao na domaćem jeziku. Zbog toga ima posebno značenje za mene. Ovo je bio nekada glavni grad, 150 godina, to je bilo mjesto sa mnogo vezira i postoje tu dva konzulata francuski i austrijski, Andrić to opisuje prekrasno u “Travničkoj hronici”. Ovo mjesto je posebno. Spomenuli ste poslovno društvo, civilnu zaštitu, sportiste, prošle godine smo imali prekrasnu fudbalsku utakmicu sa Ćirom Blaževićem, koji je iz ovog grada i koji nekako, također, utjelovljuje duh Travnika.

Šta biste poručili građanima, a šta političarima kada je riječ o važnosti integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju?

- Prije svega, to nije nešto što se stiče automatski. Da, ovo je važan korak, ali povezan je sa geopolitikom, sa promjenom evropske slike, sa agresijom Rusije na Ukrajinu i našom odlukom da moramo povesti više računa o ovoj regiji, da se mora više investirati. To jeste svojevrsno priznanje, moramo biti bliži, da želimo biti bliži u suočavanju sa opasnim neprijateljem, ali ne ide automatizmom. Potreban je reformski proces koji se mora odvijati brže.

Apel vlastima

Očekujemo da političari ove zemlje zaista usvoje te lekcije, da usvoje preporuke i da rade brže. Ono što je potrebno da vidimo jeste više fokusa u radu na ključnim reformama, posebno borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, bolje pravosuđe, što je zaista važno za ponovnu izgradnju ekonomije i kreiranje radnih mjesta. To su važne stvari i to uveliko mora doći od političara ove zemlje. Imamo sada nove vlasti i apelujem na njih da iskoriste ovu šansu i da sjednu zajedno, da traže kompromise, da ne nastavljaju ovu igru u kojoj nema dobitnika.

A da li možemo nakon dugo vremena biti optimisti i reći da je BiH bliža EU?

- Mislim da imamo razlog za optimizam, stvari se odvijaju brže i ovo jeste jedan važan korak da se prizna BiH kao zvaničan kandidat, ali je važno da imamo više angažmana kada je riječ o unapređenju uslova života, unapređenju društva. Nešto što uvijek govorim kada se susrećem sa studentima i učenicima je: Ovo je vaša zemlja, prekrasna je, imate toliko puno talentovanih ljudi i prirodnih ljepota. Vi se morate angažovati, vi morate pronaći nešto za šta ćete se zalagati i doprinijeti tome da ova zemlja brže krene naprijed. Morate tražiti više od svojih političara i izaći na ulice ako niste zadovoljni onim što se dešava, recimo, ako niste zadovoljni stanjem korupcije u zemlji. Demokratija je mnogo više od toga, to je jedan aktivan angažman građana.