Zijad Krnjić za Oslobođenje: Umjesto reforme, greška s posljedicama
Zijad Krnjić: Laž je da imamo najveće opterećenje na platu u Evropi
U Federaciji BiH je od 1. jula ove godine počela primjena Zakona o izmjenama zakona o doprinosima kojim su stope doprinosa smanjene - za PIO sa 23 na 19,5 posto, a za zdravstveno osiguranje sa 16,5 na 14,5 posto iz preračunate bruto plate. Tim izmjenama su doprinosi za PIO smanjeni za 15,22, a za zdravstveno osiguranje za 12,12 posto, dok doprinos za osiguranje od nezaposlenosti nije smanjivan.
Ekonomski razvoj
Kako je obrazloženo iz federalne Vlade, ciljevi izmjene zakona bili su smanjenje opterećenja plata, povećanje konkurentnosti privrede, otvaranje prostora za povećanje neto iznosa plate i stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti.
Kakvi su ekonomski efekti fiskalne reforme u ovoj godini i da li je tačno da je kod nas najveće opterećenje na platu u Evropi, pitali smo Zijada Krnjića, eksperta u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
- Priča kako su kod nas najveća opterećenja na platu u Evropi, pa i svijetu, pojavila se prije desetak godina. Iako je potpuno lažna konstrukcija, poslodavci su je ponavljanjem uspjeli nametnuti kao najvažnije fiskalno i pitanje ekonomskog razvoja. Da je društvo samo provirilo u okruženje, moglo se lako uvjeriti da su stope doprinosa, primarno poredeći doprinos za PIO, a uglavnom i ostale u zbiru, približno iste ili veće od onih koje je FBiH imala do 30. juna 2025. u Francuskoj, Italiji, Austriji, Sloveniji, Srbiji i u još niz država koje imaju sličan način finansiranja PIO i zdravstva. Međutim, ne treba kriviti poslodavce, jer njihova misija je da uvećavaju profit na bilo koji mogući, a nekažnjiv način. Ali, uloga države, tačnije, vlasti koju građani plaćanjem poreza finansiraju, jeste da alatom zakonske prisile održava ravnotežu oporezivanja i konkurentnosti poslovanja. Posebna je priča da nema opterećenja plata, već bruto plata kao trošak rada u poslovnom procesu, ističe Krnjić za naš list.
Naš sagovornik podsjeća da su poslodavci ponavljali da će efekat smanjenja doprinosa prenijeti u povećanje neto iznosa koji primaju zaposlenici iz bruto plate.
- U prva četiri mjeseca primjene navedenog zakona, finansijski efekti, na osnovu zvaničnih podataka Federalnog zavoda za statistiku i vanbudžetskih fondova su sljedeći: prihodi od doprinosa su za period od jula do oktobra smanjeni za 258.473.523 KM ili za 12 posto u odnosu na ostvarenje koje bi bilo po starim stopama, pri čemu su prihodi od doprinosa za PIO smanjeni za 163.901.823 KM ili 13,7 posto, a od doprinosa za zdravstvo smanjeni za 94.571.700 KM ili 10,8 posto. Od tih 258.473.523 KM, koliko su smanjeni prihodi za finansiranje penzija i zdravstvene zaštite, na povećanje neto isplate za platu utrošeno je 58.832.239 KM ili 22,8 posto, a poslodavcima je ostalo 199.641.284 KM ili 77,2 posto, iz čega mogu generirati dobit. Kada ove rezultate primijenimo na godinu, poslodavci će ostvariti po osnovu ovog zakona dodatnih oko 600 miliona KM dobiti. Rekao bih, isplatila im se višegodišnja kampanja nametanja lažnog narativa o opterećenosti plata doprinosima koja je i ekonomski neispravna, jer nema neto plate i doprinosa, već samo bruto plata kao trošak rada, pojašnjava Krnjić.
Nadalje ističe da se, u odnosu na postavljene ciljeve reforme u prva četiri mjeseca, desilo da je broj zaposlenih u FBiH od 547.601 došao na 547.520, dakle, smanjio se za 81.
- Prosječna bruto satnica je 30. juna bila 7,6 eura, a 31. oktobra 2025. 7,3 eura, dakle, smanjila se za 0,3 eura ili 4 posto. Istini za volju, reakcija tržišta rada na fiskalne reforme nije promptna, jer treba neko vrijeme da ona da efekte, ali četiri mjeseca je dovoljno da vidimo gdje će to ići, napominje Krnjić.
Upitali smo ga da li je moguće mjerama fiskalne reforme povećati zaposlenost?
- Samo mjerama fiskalne reforme ne može se učiniti gotovo ništa na povećanju zaposlenosti, jer to zavisi od mnogo drugih parametara, primarno od dugoročne stabilnosti uslova poslovanja. Trenutno stanje u FBiH je da je vrlo izvjesno kako će se pad zaposlenosti nastaviti iz niza razloga. Značajniji pad će se desiti već sa krajem godine, kad istekne mjera subvencioniranja plata, jer su mnogi poslodavci našli računicu da drže višak zaposlenih, s obzirom na to da im Vlada subvencionira veći iznos za plate od onog koliko ih košta taj višak. Što se tiče cijene rada, kao elementa za konkurentnost privrede, kao što podaci pokazuju, bruto satnica je ostala gotovo ista. Međutim, potrebno je ponovo istaknuti da je u FBiH i bruto satnica od 7,6 eura izuzetno konkurentna na tržištu Evrope, jer je ona u svim zemljama EU višestruko veća. Naprimjer, u Bugarskoj 11 eura, Hrvatskoj 18,5, Sloveniji 30, Njemačkoj 48, Danskoj 54, Švicarskoj, Luksemburgu preko 60 eura... I sa apekta ukupnih poreznih opterećenja, situacija u BiH je, u odnosu na zemlje EU, povoljna. Imamo najniže stope poreza na dohodak, poreza na dobit, PDV-a, među nižim stopama smo sa doprinosima iz bruto plate, a nemamo katastarskog poreza, niti poreza na imovinu. Prema tim parametrima, mi smo gotovo porezna oaza, zaključuje Krnjić.
Prosječna bruto satnica smanjila se za 0,3 eura ili 4 posto
Uzimajući u obzir sve to, našeg sagovornika smo upitali zbog čega onda ne cvjeta ekonomija?
- Za preciznije obrazloženje potrebna je duža stručna elaboracija. Ali, mislim da se mogu identificirati i iskazati najbitniji razlozi, a to su: tehnološka zaostalost uzrokovana nedostatkom investicija, što je primarno uslovljeno političkom nestabilnošću i pravnom nesigurnošću, te nemogućnosti ili neravnopravnoj mogućnosti pristupa evropskim i svjetskim tržištima, a i to je direktno determinisano političkim razlozima. Ukoliko se ne napravi pozitivan iskorak u navedenom, možemo visinu bruto satnice gurati prema nuli, ništa nećemo napraviti, osim što će se mali broj ljudi dodatno obogatiti, dok će ostali građani osiromašiti. I da sumiram efekte tzv. fiskalne reforme - urađena je epohalna greška koja će po svim elementima imati negativne posljedice po ekonomski razvoj FBiH u budućnosti, sve dok ne bude izmijenjena na profesionalno urađenom sistemu, upozorava Krnjić.
Dijeljenje pomoći
Dodaje da je na godišnjem nivou sistem PIO izgubio oko 491,7 miliona, a sistem zdravstvenog osiguranja oko 283,7 miliona KM, dok su poslodavci bogatiji za oko 600 miliona KM.
- Za finansiranje penzija na nivou 2025, dakle, bez ikakvih povećanja, FBiH će se morati zadužiti za dodatni 491 milion KM. Kad je sistem zdravstvene zaštite u pitanju, problem težak 283,7 miliona KM prebačen je kantonima, a Vlada FBiH će vjerovatno raditi intervencije dijeljenjem pomoći po kriterijima od oka i ustanovama gdje je menadžment pod ruku federalnim vlastima koja je te godine vladajuća, naravno, opet iz dodatnog zaduživanja, kaže Krnjić.
