Vuković o godini iza nas i pred nama: Borba protiv nevidljivih neprijatelja ostavlja trag

Sa predsjednikom Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslavom Vukovićem razgovarali smo o godini iza nas, o svim potencijalima bh. privrede, te o planovima VTK-a za godinu koja je pred nama.

Kako biste ocijenili godinu iza nas?

- Godina 2023. bila je izložena globalnim poremećajima u energetici, poskupljenju repromaterijala, što je dovelo do inflacije, kao i do slabljenja ekonomske aktivnosti. Inflacija je dovela do toga da su se u gotovo svim industrijama povećale cijene ulaznih inputa, kao što su sirovine, repromaterijali, gorivo, ambalaže, što je za posljedicu imalo porast cijena gotovih proizvoda, probleme s likvidnošću i novčanim tokovima. BiH je zavisna od uvoza različitih repromaterijala. Svaki poremećaj u privredi zemalja koje su naši najznačajniji izvozni partneri ima posljedice i na BiH. Može se reći da sva dešavanja u EU utiču na naše gospodarstvo, pa time i na vanjskotrgovinsku razmjenu.

Globalni poremećaji

Rezultat toga je da BiH bilježi smanjenje uvoza i izvoza tijekom cijele 2023. U jedanaest mjeseci zabilježen je pad izvoza za milijardu KM u odnosu na isti period prethodne godine, što je upravo posljedica smanjene ekonomske aktivnosti zemalja EU, pad cijena ruda metala i smanjenje potrebe za energentima generalno. Istovremeno, uvoz u BiH za jedanaest mjeseci 2023. smanjen je za 705,1 milijun KM i može se povezati s padom cijena energenata te smanjenom potrošnjom, odnosno industrijskom proizvodnjom u BiH, kao direktnom posljedicom kretanja na europskom, odnosno globalnom tržištu.

Kazali ste nedavno da nije sve tako crno i sivo, pa koje su to boje bh. privrede?

- Prema pokazateljima za 11 mjeseci 2023, obim vanjskotrgovinske razmjene iznosi 41,9 milijardi KM, što je manje za 1,7 milijardi KM ili 4 posto u odnosu na isti period prethodne godine. Izvezli smo robu u ukupnoj vrijednosti od 15,9 milijardi KM, što je smanjenje od 1 milijarde KM ili 6 posto, dok smo istovremeno uvezli robu u ukupnoj vrijednosti od 25,9 milijardi KM, što je u odnosu na 11 mjeseci prošle godine manje za 705,1 milijun ili 3 posto. Ukupan deficit u robnoj razmjeni je povećan i iznosi 10 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom 61,4 posto.

U većini sektora privrede je smanjen i izvoz i uvoz, osim u sektoru mašine, aparati i uređaji. Povećan je izvoz električnih mašina i njihovih dijelova, a značajno je povećan uvoz vozila i njihovih dijelova za 497,6 milijuna KM ili 35 posto. Smanjena je vrijednost i izvoza i uvoza tekstilne industrije, što je uglavnom posljedica smanjenja i izvoza i uvoza sirove kože. Drvni sektor uprkos smanjenju i izvoza i uvoza dobro stoji, jer ostvarujemo suficit u robnoj razmjeni koji je blizu milijarde KM. Izvoz namještaja je zaustavio trend rasta, ali u analiziranom periodu nije ni opadao, tako da je gotovo jednak prošlogodišnjem.

Najznačajniji partner nam je EU, s kojom razmjenjujemo 69 posto ukupne razmjene BiH. Po obimu razmjene nam je najznačajniji partner Hrvatska, a u Njemačku i Hrvatsku prednjači izvoz u odnosu na uvoz, pa je pokrivenost uvoza izvozom s istim tržištima preko 100 posto.

S CEFTA standardno dobro surađujemo i u ukupnom obimu razmjene s BiH CEFTA učestvuje sa 16 posto, a najviše robe razmjenjujemo sa Srbijom. Od članica CEFTA uglavnom surađujemo sa Švicarskom, dok od tzv. trećih zemalja najviše robe razmjenjujemo sa Turskom, zatim Kinom, te treće zemlje učestvuju s 12 posto razmjene BiH. U principu, možemo reći da smo u blagom padu, što i nije toliko značajno jer imaju još podaci do kraja godine. Ovi podaci odraz su globalnih poremećaja koji su se desili, prije svega inflatornih kretanja i dešavanja oko sukoba. Međutim, moramo napomenuti da podaci uvoza i izvoza kalkuliraju vrijednost robe, a ne količine. Ako govorimo o izvozu naše robe, kvantitativno stojimo kao 2019. i 2020. godine, ali vrijednost te robe je znatno veća zbog poskupljenja njenih ulaznih parametara.

Svi smo svjesni da je zbog energetske krize, poremećaja u globalnim lancima snabdijevanja, u proteklom periodu došlo do povećanja troškova proizvodnje i to u prosjeku 20-40 posto u zavisnosti od pojedinačne grane privrede. Također, u nestabilnom globalnom procesu vrlo je nezahvalno prognozirati i/ili predviđati koje sve negativne posljedice navedenih kriza mogu da se osjete na bh. tržištu. Uzimajući u obzir nestabilno globalno tržište, povećanje troškova proizvodnje, neizvjesnost zadržavanja kupaca, te eventualno osvajanja novih ino-kupaca, smatramo da bi država trebala poduzeti set mjera koje bi olakšale situaciju privrednicima.

Često čujemo kako BiH ima dosta potencijala koje treba iskoristiti, koji su to potencijali? Kako da ih bolje iskoristimo?

- Gospodarstvenici su nositelji ekonomije BiH koji uprkos izazovnim vremenima ostvaruju zapažene rezultate, plasman robe i usluga na domaćem i svjetskom tržištu. Šansa za rast, pa tako i povećanje izvoza, postoji, a posebno u granama gospodarstva u kojima BiH ima komplementarnu prednost. Najbolji primjer je drvna industrija, industrija namještaja, koja tradicionalno bilježi suficit i stalni rast. U uvjetima povećane potrebe za prilagođavanjem principima zelene ekonomije, naši prirodni i ekološki potencijali i sektor energetike mogu imati ključnu ulogu u razvoju. Također, nisu zanemarivi potencijali namjenske industrije, koja bilježi rast i povećan obim razmjene. Poboljšanje produktivnosti poduzeća, razvoj i unapređenje kvaliteta proizvoda i usluga te kontinuirano praćenje tržišta su neke od mjera neophodnih za rast kompanija, a i gospodarstva u cjelini.

Vanjskotrgovinska komora BiH ove je godine imala pregršt aktivnosti, projekata, studijskih posjeta, poslovnih konferencija i susreta. Koji su to najznačajniji?

- Promjena paradigme poslovanja, zelena tranzicija, globalne turbulencije - konflikti, inflatorna kretanja, digitalna transformacija, nedostatak radne snage, stagniranje na ključnim izvoznim tržištima, kao i poremećaju u lancima opskrbe. Svaka od ovih našla se na stolu VTKBiH koji je u suradnji s ključnim akterima iz domene gospodarstva pronalazio i nudio rješenja.

Vuković: Fokus će biti na zakonodavstvu

Unaprijedili smo regionalnu suradnju i dali znakovit doprinos jedinstvu tržišta, kao i pripremi određenih poslovnih subjekata za poslovanje s Europskom unijom. Radili smo na otvaranju novih tržišta, potpisali desetine sporazuma, ostvarili niz olakšica u poslovanju, te nudili moderna poslovna rješenja i aktivno uključili akademsku zajednicu, čiji doprinos je postao vidljiv kod traženja najboljih poslovnih modela.

Vanjskotrgovinska komora je u proteklih 5 godina obradila više od 300.000 raznih dokumenata, zahtjeva, prijedloga, inicijativa, isporučila je više od 20.000 raznih usluga, te je Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH ponudila 77 obrazloženih inicijativa za pospješenje gospodarskog ambijenta u BiH. Većina ih je rezultirala pozitivnim ishodom.

Svaka od poduzetih mjera imala je za konačni cilj povećanje konkurentnosti naših kompanija, olakšice u poslovanju i stvaranje ne boljeg, nego u ovim okolnostima adekvatnog poslovnog ambijenta, jer borba protiv nevidljivih neprijatelja, poput pandemije i inflacije, definitivno ostavljaju traga u poslovnom svijetu.

Kraj ove godine obilježila je i prva nagrada za bh. izvoznike. Koliko je bitno pokazati bh. privredi da postoji neko ko zaista zastupa njihove interese?

- Cilj ovog projekta, na kojem smo radili više od tri godine, jeste promovirati najbolje bh. izvoznike, njihove ostvarene rezultate u poslovanju i izvozne performanse, kako bismo ih potaknuli na održavanje kontinuiteta uspješnosti. U izboru za ove nagrade bilo je skoro 7.000 kompanija - izvoznici s domaćim kapitalom, kompanije izvoznice sa stranim kapitalom i registrovanim sjedištem u BiH, kao i kompanije s državnim kapitalom. Za zapažene poslovne rezultate u izvozu, prema kriterijima, rangirano je bilo 876 kompanija, od čega je njih 45 nominirano u devet kategorija. Nominirani su ostvarili izvoz viši od 2 milijarde KM, imaju više od 18.000 zaposlenih i ostvarili su dobit od oko 650 milijuna KM.

Nagrada je dodijeljena prvima među jednakima, jer metodološki izbor, jako strog i profesionalan, daje snažan kredibilitet i još više zadužuje i obvezuje VTKBiH u trajnim nastojanjima da se gospodarstvu, kao pokretaču razvoja i prosperiteta, dodijeli mjesto u našem društvu koje mu pripada.

Ističete konstantno sinergiju komorskog sistema, akademske zajednice i vlasti, koliko je ta sinergija bitna?

- Izuzetno je bitna. Suradnja ima ključnu ulogu u prevazilaženju prepreka koje se pojavljuju pri izlasku poduzeća na međunarodno tržište, kao i jačanju sveukupne konkurentnosti bosanskohercegovačke ekonomije u globalnom okruženju. VTKBiH je aktivno uključio akademsku zajednicu, čiji doprinos je postao vidljiv kod traženja najboljih poslovnih modela. Mi cijenimo njihove ekspertize, znanja koja oni imaju u teorijskom svijetu spajamo s praktičarima i to polučuje zaista dobre rezultate. Ove godine smo izdali i prvi znanstveni časopis Infokom Science, gdje se objavljuju znanstveni radovi iz oblasti gospodarstva.

Svake se godine, možemo reći, nadamo da će naredna biti manje izazovna, a više naklonjena privrednicima. Kako je BiH preživjela sve ovogodišnje izazove?

- Gospodarstvo Bosne i Hercegovine, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazalo je visok stupanj agilnosti, otpornosti, ali i fleksibilnosti na sve orkanske vjetrove koji su ga zadesili.

Nova tržišta

Danas, kada na svjetskom tržištu i dalje vladaju posljedice dvije krize, tačnije pandemija i rat u Ukrajini, a privrednici zbog najnovije krize na Bliskom istoku osjećaju još veće posljedice po svoje poslovanje, neophodno je da se kompanijama u BiH pruži sva moguća podrška kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta.

Ključnu odrednicu za ekonomska kretanja u BiH imat će ekonomska kretanja u vanjskom okruženju, prije svega u zemljama EU. Pozitivni parametri se očekuju već početkom 2024, s obzirom na to da se inflacija na razini EU stavlja pod kontrolu te neke od zemalja imaju već veći rast BDP-a od predviđenog. Pored navedenog, očekuje se poboljšanje implementacije reformskih mjera na unapređenju poslovnog ambijenta koji je ključni uvjet za povećanje ulaganja kako domaćih tako i inostranih ulagača.

Kakvi su planovi VTKBiH za narednu godinu, na čemu će biti fokus?

- Komora će i u 2024. aktivno surađivati s državnim organima kada je u pitanju stvaranje povoljnijeg ambijenta za privređivanje i poslovanje, a tu ćemo poseban fokus staviti na uređenje zakonodavstva kako bi se kompanijama omogućilo da postanu konkurentne i da se na kvalitetniji način uredi tržište za privređivanje. Drugi fokus djelovanja Komore je internacionalizacija kompanija, odnosno tržišta, iznalaženje novih tržišta i značajnije i jače povezivanje naše privrede sa svjetskom privredom, a sve s ciljem povećanja izvoza.