Vjekoslav Vuković za Oslobođenje: Nema više ni jeftine radne snage, ni jeftinih energenata
Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH
Godina koja je iza nas, kada je u pitanju ekonomija, zapravo je posljedica stanja globalne ekonomije, prije svega ekonomije Evropske unije na koju smo mi izravno naslonjeni, kazao je u razgovoru za Oslobođenje Vjekoslav Vuković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, govoreći o protekloj godini i očekivanjima za godinu u koju smo tek zakoračili.
Bogata zemlja
- Mi znamo da smo uvozno orijentirana zemlja, a svi nas pitaju zašto je taj vanjskotrgovinski deficit toliki. Pa mi nemamo sve robe ovdje, mi moramo uvoziti, prije svega, repromaterijal, od kojeg proizvodimo robu koju zapravo izvozimo. I uvijek je više repromaterijala nego same robe koju izvozimo. Veliki vanjskotrgovinski deficit u 2024. godini je posljedica odnosa na tržištu EU. Naime, sama Njemačka imala je zahtjev za dva miliona auta manje. Naša metalna i elektroindustrija se izravno naslanjaju na proizvodnju određenih komponenti za njemačko tržište, a Njemačka se oslanja na jeftine energente, na jeftinu radnu snagu. Međutim, činjenica je da danas više nema ni jeftinih energenata, ni jeftine radne snage. Dakle, jednostavno, sva poljuljanost, prije svega, njemačke ekonomije se definitivno reflektirala na BiH. Ne smijemo zaboraviti ni druga naša značajna tržišta poput Republike Hrvatske, koja nam je najveći vanjskotrgovinski partner, a koja je uvezla puno manje električne energije jer ima manje zahtjeva za električnu energiju i mi tu bilježimo pad od 400 miliona KM, dok smo godinu ranije imali plus milijardu, odnosno višak, istakao je Vuković.
Dodao je kako je pozitivna stvar u 2024. bio bh. bankarski sektor koji je stabilan, banke su likvidne, niske su stope rizika, kamate su došle u razumne okvire...
- Iako se prema podacima inflacija potpuno zatvorila u normalne okvire, mi i dalje imamo spekulativni rast cijena. To je nadležnost nekih drugih organa i mi kao Komora apeliramo na jače kontrole. Poznato je da, kad građani više troše, kad imate povećane plate, onda taj lanac potrošnje vama podiže BDP i smanjuje inflaciju. Vi više trošite, zarađuju svi u lancu, plaća se više poreza i možemo očekivati da se nešto razvije. Najgora stvar je kad ljudi kažu, cijene su enormne, stežemo remen. Onda niko u lancu više nema ništa. I to vam drži ekonomiju nestabilnom, a mi nastojimo da je držimo stabilnom. Dakle, nikako da stignemo taj začarani krug, mislim da bi se mnogo više određenih organa trebalo uključiti, prije svega, u ta poskupljenja, da se vidi da li su spekulativna ili su doista opravdana. Nadamo se da će u idućoj godini netko to shvatiti pa ćemo i to stabilizirati, istakao je Vuković.
Naglasio je kako BiH ima fantastične resurse, poput dva miliona hektara neobrađene zemlje, gdje mi koristimo samo 300.000. Imamo 60 posto šume, a izvozimo balvan umjesto gotovog proizvoda.
- Imamo i 15.000 zaposlenih u IT sektoru koje treba uvesti u sistem i vidjeti kako možemo to pretvoriti u izvozni brend naših mladih ljudi. Znači, zaista imamo zemlju bogatu resursima, ljudima, potencijalima kako u turističkom tako i u industrijskom smislu, ali sve to trebamo posložiti. VTKBiH djeluje kao odvjetnik privrede koja je puno brža od tijela vlasti. Dakle, ti ljudi, privrednici, jako brzo se adaptiraju, agilni su, prilagođavaju se, jer onaj ko je neprilagodljiv, taj ispada iz igre, kazao je Vuković, dodajući da privredu treba uključiti u donošenje svih odluka i pravila koja se njih tiču, jer u suprotnom imate pravila koja su neprimjenjiva.
Karbonski otisak
Jedna od odluka o kojoj Vanjskotrgovinska komora BiH neprestano u posljednje vrijeme govori, a nastaviće govoriti i u 2025, a koja se tiče samih privrednika, jeste i direktiva CBAM koja će se primjenjivati od 1. 1. 2026. za sve izvoznike u EU.
- Bojimo se tog 1. 1. 2026. Ne mi, nego gospodarstvo, stoga je VTKBiH radio veliki broj edukacija, podizanja svijesti, obilazili smo industrijske bazene i veliki broj firmi je već prilično spreman za ovu direktivu. Neke firme čak rade svoj karbonski otisak, da vide da li trebaju smanjiti prljavu energiju, da li imaju preveliku potrošnju energije, da li koriste previše dizela, da li imaju malo parkova, malo zelenila i tako dalje. Kompanije to već rade jer temeljem tog karbonskog otiska, kompanija plaća porez. Mi smo već dosta učinili kada je u pitanju ova direktiva, a nastavićemo i u 2025, dodao je Vuković.
Govoreći o radnoj snazi, Vuković je naglasio kako BiH još nema toliko potrebe za stranom radnom snagom.
- Mi imamo oko 300.000 ljudi na biroima za nezaposlene, imamo ljude sa beneficiranim radnim stažom koji idu rano u penziju, a koji bi mogli da se prekvalifikuju i dalje da rade. Imamo mlade koji ne znaju šta određene kompanije nude niti znaju šta koje zanimanje nosi sa sobom. Mi smo u protekloj godini imali jedan pilot-projekt, koji se pokazao uspješnim, a kroz koji smo spojili kompanije iz BiH sa srednjoškolcima i pokazali im što znači raditi u metalskoj ili elektroindustriji. Dakle, moraju djeca vidjeti šta je ta industrija i ta smo vrata otvorili u 2024. godini, naglasio je Vuković.
Govoreći o tržištima gdje BiH plasira proizvode, podsjetio je na tržište Kosova koje smo bili izgubili, ali smo ga i vratili i sa 0 KM izvoza mi sada imamo 130 miliona KM izvoza.
- Neke se stvari definitivno pomjeraju, a nama treba jedan od prioriteta svakako biti tržište Europske unije. Dakle, kad se integrirate u Europsku uniju, naravno, prvi počeci će biti jako dobri, dolazi jako veliki broj fondova i to traje pet godina. Ali, poslije toga vas puste da budete samostalni. E, u tih pet godina mi moramo da izgradimo kapacitete, nove tehnologije, obrazujemo ljude i damo im prilike, dodao je on.
Naglasio je i potrebu učešća bh. kompanija na međunarodnim sajmovima.
- Otvaramo se prema tržištu Skandinavije kada je u pitanje metal, držimo se Kölna kada je riječ o namještaju, prisutni smo i na tekstilnim sajmovima. Sve ove industrije odražavaju kvalitet koji BiH ima. Svakako nastojimo uvesti i neke nove, jer sajmovi daju rezultate. Iako smo postali digitalni svijet, ipak sajmovi imaju svoju ulogu poput činjenice da ja elektronski ne mogu vidjeti stol koji želim kupiti, rekao je Vuković.
Kada je riječ o ulaganju u BiH, naglasio je kako “mi više volimo domaće investitore, koji su zapravo reinvestitori”.
- Imali smo ove godine sjajnih primjera od investicije kompanije GS Tvornica mašina Novi Travnik u novi pogon u Rami do “Violetine” milionske investicije u tvornicu kartonske ambalaže u Grudama. Oni su svoj kapital ovdje reinvestirali, tu je ostao novac, porez, tu će ostati i radnici. Strane investicije su nam svakako potrebne, ali za veće infrastrukturne projekte za koje nemamo kapacitete. Ipak, neophodno je da imamo snažne domaće investitore, poručio je Vuković.
A da BiH ima itekako dobre i domaće investitore i domaće kompanije koje izvoze, dokaz je i nagrada Polet koju je VTKBiH ove godine po drugi put dodijelio najboljim bh. izvoznicima.
- Polet je energija, elan, motivacija. Postavili smo preko 20 različitih kriterija. Od 7.418 izvoznih kompanija u BiH, svega 2.100 je prošlo pretkvalifikacije, a na kraju smo imali 45 nominiranih. Osam ih je dobilo nagradu, mada su svi jednako pobijedili. Nadamo se da će Polet postati nagrada za koji će borba biti sve veća i veća, kazao je Vuković.
Prognoze MMF-a za godinu pred nama su, prema njegovim riječima, da će globalna ekonomija rasti preko tri posto.
Uspavana EU
- Parametri govore da smo stabilna ekonomija kada je u pitanju inflacija, naš BDP i kamatne stope. E sad, šta će se u globalnom svijetu dešavati, to ćemo da vidimo. Usporenost EU, njena uspavanost, jer ona tako sporo ide, po 0,1 - 0,3 posto, pa čak u nekim kvartalima pada, nešto je što moramo promatrati jer mi smo naslonjeni najviše na njih. Ipak, moramo se fokusirati na traženje novih tržišta. Dakle, Bliski istok, Sjeverna Afrika, koliko god bili daleko, moramo se potruditi da i tamo plasiramo naše proizvode - ponuditi naš proizvod. Ako ne sami, onda barem u joint venture ili zajedno sa zemljama koje su u regionu koje nisu opterećene carinskim barijerama. Statistika će definitivno kazati svoje i mi se nadamo da će ovaj mali glas koji stalno dajemo biti u sinergiji sa tijelima vlasti, a mi moramo doista predstavljati taj privatni sektor koji je prebrz i ta brzina privatnog sektora neće dugo čekati sporosti pomjeranja vladajućih organa. Dakle, definitivno oni će u jednom momentu samo reći dobro, mojih 100 miliona KM bilo u BiH ili bilo u Austriji, meni je svejedno. Oni će negdje biti. Ali zašto da to bude negdje drugo?, naglasio je Vuković.
Dodao je kako će Vanjskotrgovinska komora, koja proslavlja značajan jubilej, 115 godina rada, i dalje biti na usluzi privredi i privrednicima.
- Prema broju zahtjeva koji nama dolaze, vidimo da povjerenje privrednih subjekata prema VTKBiH raste. Ove smo godine promijenili pristup, idemo u firme, pravimo s njima privredne forume, prezentiramo im potencijale VTK-a i pomažemo da pronađu pravu adresu za rješavanje problema. Ako to ne možemo, mi znamo ko može. Tako smo radili, tako ćemo i nastaviti, otvaraćemo vrata privrednicima i zajedno s njima artikulirati zahtjeve, inicijative prema nadležnima, poručio je Vuković.
