Vedran Škobić otkriva: Postojaće dvije advokatske tarife, jednu će određivati...

Vedran Škobić, federalni ministar pravde, za Oslobođenje govori o saradnji sa Advokatskom i Notarskom komorom, te izmjenama zakona iz ovih oblasti
Zakon o advokaturi je, prije nego što je i zaživio, vraćen na usklađivanje u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH. Zašto?
- Morao se prvo uskladiti, jer je usvojen u dva različita teksta, odnosno sporan je bio samo jedan član koji se tiče uvjeta za obavljanje odvjetničke djelatnosti, gdje je u prvoj verziji potrebno da osoba bude državljanin BiH i državljanin Federacije. Dakle, u prvoj verziji zakona bila je ideja da se ograniči da, u Federaciji BiH, u odvjetničkoj službi mogu biti samo oni koji su državljani FBiH. Naravno, u momentu kada je taj zakon došao do Doma naroda, traženo je da se to ograničenje skine, odnosno dovoljno je da je samo državljanin BiH.
Dvije tarife
Prije svega, treba naglasiti da je ovaj zakon rađen u saradnji sa Odvjetničkom komorom Federacije BiH, te da je ta intencija potekla faktički od njih, a ne od nas, jer su oni na ovaj način htjeli zaštititi odvjetnike iz Sarajeva i drugih gradova od eventualnih nelojalnih konkurencija koje dolaze iz drugih dijelova zemlje, da tako kažem. Ali, mi nemamo problem s tim da to bude državljanin BiH, da Sarajevo kao glavni grad omogući na neki način svima da obavljaju tu djelatnost. Taj amandman je usvojen i vraćen je na doradu samo u tom dijelu, a sve drugo je ostalo isto.
U novom zakonu ima izmjena kad je riječ o advokatskoj tarifi?
- Imali smo faktički jednu jedinu tarifu. Međutim, sada ćemo imati dvije tarife. Jedna je ova standardna koja sada postoji, a druga će biti tarifa za obranu po službenoj dužnosti. Za obranu po službenoj dužnosti ministar će određivati koliko će ona biti umanjena, jer država daje novac. To je suština. I onda dajemo mogućnost državi da se zaštiti u financijskom smislu, odnosno koliko ona želi da izdvoji tog novca za rad po službenoj dužnosti.
Advokat ste po struci. Kako gledate na kolege koji se bave istim pozivom kada odu s druge strane zakona? Vaš stav kao ministra, kao advokata i, prije svega, kao čovjeka?
- Vrlo lako se pređe u sivu, odnosno crnu stranu. Kolege koje se bave određenim poslovima, a koje su upale u određene probleme, ja zaista ne bih komentirao, jer sam cijelog života nastojao da ostanem dosljedan. Da, prije svega, u struci budem u onom omjeru kako to zakon nalaže i da se ne bavim ničim drugim osim onoga što zakon, etika i svi drugi zakonski akti jasno propisuju o tome šta je to odvjetnik i čime se on treba baviti. Ima kolega koji odstupaju debelo od toga i ja se kao osoba, kao čovjek prije svega, a onda tek kao neko iz struke želim maksimalno distancirati i u komentarima i u kontaktima i bilo čim u vezi s njima.
Kad smo kod ove teme, i u novom zakonu se spominje nedostojnost advokata. Kako dokazati nedostojnost advokata?
- U prethodnom zakonu to je veoma šturo definirano. U sadašnjem zakonu je, ipak, malo preciznije, ali opet nedovoljno. Ali, u svakom slučaju, tu će se morati sagledati i pitanje kažnjavanja, naravno za djela koja su blisko vezana za njegov rad, pitanje nekog drugog ponašanja koje daje diskrecijsko pravo organima komore da nekoga ne primi u društvo ili ga, eventualno, izbaci. To je ta nedostojnost. Ali, u svakom slučaju mora postojati neki debeo razlog da se nekoga proglasi nedostojnim.
Šta se trenutno dešava sa zakonom o notarskoj službi?
- Zakon o notarskoj službi je trenutačno u fazi pripreme za Zastupnički dom. On je prošao već jednu fazu. Završena je javna rasprava. Trenutno smo u razgovorima sa federalnom Notarskom komorom oko nekih detalja vezanih za taj zakon. Na dobrom smo putu i mogu procentualno pokazati da smo se u 98 posto stvari dogovorili, odnosno što odgovara njima, što odgovara i Federaciji. Ima još tu nekih stvari o kojima ćemo se dogovarati, ali jasna je intencija da se ovim zakonom uvode pravila u službu, jer Federacija BiH mora kontrolirati ovo, odnosno ovlaštenja koja je prenijela na notare.
Šta je novo u tom zakonu?
- Treba imati na umu da je ovdje posrijedi implementacija odluka Ustavnog suda Federacije. Naime, određene odredbe su proglašene neustavnim i diskriminatornim. Prije svega, riječ je o tome ko može biti notar, ko može biti notarski pomoćnik i, u drugom dijelu, ko ima pravo sačinjavati isprave... Kada smo pristupili izradi ovoga zakona, shvatili smo da moramo taj dio mijenjati i izmjene su sljedeće. Među ostalim, da upravo ovdje u novom zakonu definiramo koje ugovore će obvezno notari sačinjavati. Također, uvodimo noviji pojam, to je solemnizacija, potvrda ugovora i treći segment, kategoriju ugovora koje će sačinjavati advokati. Šta je cilj ovdje? Sve ove tri kategorije su jasno propisane da bi se nadripisarstvo maksimalno ograničilo, da se totalno isključi. Zašto? Jer se po novim izmjenama za svaki ugovor mora legitimirati onaj ko ga sačinjava. A jasno smo propisali ko smije sačinjavati ugovor.
Mrtvo slovo
Dakle, imamo notare i advokate. I oni će, sa svojim stavljanjem pečata i legitimacijom, preuzeti odgovornost za pravne nedostatke u tom dijelu u kojem oni odgovaraju. Druga novina koju eventualno uvodimo, a bitna je, jeste uvođenje inspekcije. Mi smo protekle dvije-tri godine, kad smo radili kontrole notara, konstatirali nepravilnosti i slali ih u komoru da se provode disciplinski postupci. Neki se provedu, neki ne provedu, nekad to naše slovo ostane mrtvo slovo na papiru. Odlučili smo da u ovaj zakon, pošto je to služba Federacije, uvedemo inspekciju koju će vršiti federalno Ministarstvo pravde i mi ćemo u potpunosti utvrđivati anomalije i sankcionirati ih. Također, svima će biti dostupno polaganje notarskog ispita, koje će se napokon organizirati i u federalnom Ministarstvu pravde. Dosad su, otkako je donesena presuda Ustavnog suda Federacije BiH, svi išli u Republiku Srpsku polagati. Dakle, stvorit će se zakonski okvir za donošenje podzakonskih akata, da se notarski ispit održava u Federaciji. E sad, kad se ovaj zakon usvoji, mi ćemo faktički imati zakonsku osnovu da formiramo komisiju, da ljudi polažu ispite u Federaciji.