Vedran Đulabić: Thompson je tiha patnja svih nacionalista, hrvatska politika prema BiH...
Prof. dr. sci. Vedran Đulabić: Teško da EU ima neko smisleno rješenje
Prof. dr. sci. Vedran Đulabić sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za naš list govori o postupcima EU, odnosu Hrvatske prema BiH, te izbornoj reformi
Ponovni ulazak Donalda Trumpa u Bijelu kuću donio je geopolitički zemljotres. Mogu li demokratske vrijednosti, u kontekstu EU, a posebno Ukrajine, te Bliskog istoka, preživjeti ovaj sunovrat?
- Mislim da je bilo teško do kraja predvidjeti što će se sve događati ponovnim izborom Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a, jednako je tako teško predvidjeti što će se sve događati u budućnosti. Mene kao nekoga tko se bavi javnom upravom i institucijama države posebno zanimaju njegovi potezi prema upravi i donekle pravosuđu u SAD-u.
Priča o ugroženosti
U tim resorima vidimo veliki udar na institucije, ukidanje cijelih upravnih organizacija, poput USAID-a, političke pritiske na pravosuđe kao što je to slučaj s tužiteljstvom u New Yorku, itd. Nadam se radi dobrobiti cijelog svijeta da će SAD preživjeti njegov drugi mandat kao država visokih demokratskih standarda koji su uvijek bili predmet interesa cijelog svijeta. Kad se u takvom sustavu mogu razmahati nedemokratske tendencije, onda možete misliti koliko je to ohrabrenje autoritarnim vođama diljem svijeta, pa i na našim prostorima.
U trenucima dok se EU bori i u odnosima sa SAD-om, ali i sa svojim unutrašnjim demonima, u BiH svjedočimo teškoj političkoj krizi koju predvodi Milorad Dodik. Ima li EU rješenje za nas?
- Teško da EU ima neko smisleno rješenje, jer da ga je imala, onda bi ga i provela. Situacija u BiH je složena i za njezino rješavanje potrebno je sinkronizirano djelovanje kako unutarnjih, tako i vanjskih, odnosno globalnih aktera. Tu, prije svega, mislim na SAD i druge velike države u EU, poput Francuske, Njemačke i Velike Britanije. Ali, one trenutno imaju drugi fokus, poput Ukrajine, Trumpovih carina i drugih pitanja, tako da im BiH nije u fokusu. Ne smije se zanemariti ni ruski utjecaj u BiH, tako da mi se čini da međunarodna zajednica neće u dogledno vrijeme poduzimati nikakve ozbiljnije korake u vezi BiH i da će, nažalost, nastojati održati sadašnje stanje dok god to bude moguće.
Zanimljiva je bila izjava premijera RH Andreja Plenkovića o tome da Hrvatska neće uvesti sankcije Dodiku i saradnicima, a nakon što su sankcije uvele Njemačka i Austrija. Kako se takve poruke mogu odraziti na susjedske odnose BiH i Hrvatske?
- Hrvatska, nažalost, nema racionalnu politiku prema Bosni i Hercegovini. Naime, otkad su iz aktivne politike otišli Stjepan Mesić i Vesna Pusić, dominantni diskurs u hrvatskoj politici spram BiH je na tragu ideja HDZ-a BiH, a to je konstantna priča o ugroženosti Hrvata i potrebi osiguravanja naše jednakopravnosti, s time da moram priznati da ne vidim kako je to jednakopravnost nas Hrvata u BiH, zapravo, ugrožena. Hrvati su na pozicijama u ključnim ministarstvima na državnom nivou, u Federaciji BiH također, imaju vlast u kantonima Federacije s hrvatskom većinom, u nekima tu vlast dijele s Bošnjacima, tako da zaista ne vidim tu ugroženost. Željko Komšić je jedina crvena krpa kojom se maše i dokazuje kako su Hrvati u BiH ugroženi.
Čime je to Dodik mogao zadužiti lidere dva HDZ-a?
- Vjerojatno time što neki politički predstavnici Hrvata u BiH priželjkuju uspostavu trećeg entiteta po uzoru na Republiku Srpsku, pa valjda odatle i svojedobni usklik Dragana Čovića u Banjoj Luci o čuvanju Republike Srpske. S time da se to ne izgovara sasvim javno, jer to zahtijeva izmjenu Dejtonskog sporazuma, a kako to sad nije moguće, onda se treba povući na pričuvne pozicije i čekati bolja vremena, ali javno slati poruke o tome kako smo silno ugroženi. Problem s tim etničkim entitetima je negiranje temeljnih prava građana koji nisu dio većinskog naroda u etničkom kantonu. Na to jasno ukazuju presude Europskog suda za ljudska prava.
Prof. dr. sci. Đulabić: Jedina budućnost za BiH je plurinacionalizam
Nakon propalih pregovora u Neumu o izbornoj reformi BiH, isticali ste kako ima Hrvata i van HDZ-a BiH. No, premijer Plenković već danima ponavlja kako je nužno provesti reformu po želji Dragana Čovića. Je li to napuštanje ideje o građanskoj BiH ili prilika da dođe do pluralizma kada je riječ o strankama sa hrvatskim predznakom?
- Građanska država je hrvatskoj politici svedena na razinu pogrdne riječi, skoro pa psovke. Promovira se teza da je zagovaranje građanske BiH jednako zagovaranju bošnjačke BiH. Po meni je to potpuno promašena retorika. U svojim radovima zagovaram tezu, na tragu nekih svjetskih autora iz područja regionalizma, da koncept građanske države nije suprotan konceptu suverenih naroda, s time da se mora biti svjestan da je jedina budućnost za BiH plurinacionalizam, tj. shvaćanje da više naroda može istovremeno BiH smatrati svojom državom.
U jednom od svojih postova na X-u dotakli ste se i koncerta Thompsona na zagrebačkom Hipodromu. Kako je moguće da Thompson postane ključna ličnost za okupljanje istomišljenika iz cijelog regiona, a i šire?
- Thompson je tiha patnja svih nacionalista iz država bivše SFRJ. Svi bi oni htjeli neke svoje Thompsone koji će hraniti mitove o veličini njihovih naroda. Meni se čini da takvi pjevači nemaju toliko veze s muzikom koliko s politikom, shvaćenom kao promocijom određenih nacionalističkih vrijednosti.
Unosan biznis
A sve upakirano u teme domovine, naroda, vjere, Boga i slično. Nacionalizam je u zemljama sljednicama bivše SFRJ još vrlo unosan biznis od kojeg jako dobro živi klasa etno-biznismena, i to ne samo u politici nego i u glazbi, kulturi, medijima...
Kako gledate na proteste studenata širom Srbije i njihovu borbu za pravdu?
- Na studentske proteste gledam pozitivno, prvenstveno kao na izraz nezadovoljstva mladih ljudi političkom klasom i trenutnom vlašću u Srbiji. Ono što je zabrinjavajuće je da ti protesti već dugo traju, a ne nazire se da vlast ima ikakvog razumijevanja za tako masovne studentske prosvjede. Pitanje je dokad će to sve skupa trajati i hoće li doći do nekih pozitivnih promjena u smislu demokratizacije društva, a onda i vlasti u Srbiji.
