Ražanica za Oslobođenje: Bankarski sektor u BiH je stabilan, očekuje se dalji razvoj inovacija

Trenutno u BiH posluju 21 komercijalna i dvije razvojne banke, pri čemu banke čine gotovo 90 posto ukupnog finansijskog sistema. Ova bankocentričnost nosi veliku odgovornost, ali istovremeno potvrđuje ključnu ulogu banaka u finansiranju privrede i održavanju makroekonomske stabilnosti, kazao je na početku razgovora za Oslobođenje Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH.

U kakvom je stanju bankarski sektor u BiH?

- Bankarski sektor u Bosni i Hercegovini već dugi niz godina pokazuje izuzetnu otpornost i stabilnost, čak i u kontekstu globalnih ekonomskih izazova.

Očuvan je visok nivo kapitaliziranosti i likvidnosti, što omogućava bankama da nastave pružati snažnu podršku realnom sektoru i građanima. Uprkos makroekonomskim neizvjesnostima, uključujući inflatorne pritiske, poremećaje na globalnim tržištima i geopolitičke rizike, bankarski sektor u BiH ostao je stabilan, profitabilan i u stalnom rastu.

Kamatne stope

Svi ključni parametri poslovanja bilježe pozitivan trend. Prema posljednjim podacima, krajem 2024. ukupna aktiva bankarskog sektora premašila je 43,5 milijardi KM, dok su krediti dostigli 25,8 milijardi KM, a depoziti 33,9 milijardi KM. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na kontinuirano povjerenje klijenata i investitora u stabilnost bankarskog sektora.

Važno je naglasiti da je bankarski sektor u BiH jedan od najregulisanijih sektora u zemlji, s visokim stepenom usklađenosti sa propisima Evropske unije. Uzimajući sve u obzir, možemo reći da bankarski sektor ostaje stabilan oslonac ekonomskog razvoja BiH.

Evropska centralna banka smanjuje kamatne stope, kakvo je stanje u BiH?

- Odluke Evropske centralne banke (ECB) o smanjenju ključnih kamatnih stopa usmjerene su na poticanje ekonomske aktivnosti u eurozoni i stabilizaciju inflacije, koja je trenutno na ciljanom nivou od 2%. Ove mjere predstavljaju reakciju na izazove s kojima se suočava eurozona, s ciljem podrške daljnjem ekonomskom rastu. Iako ECB nastoji stimulirati ekonomiju, važno je napomenuti da ove odluke neće imati neposredan utjecaj na kamatne stope u BiH. Naša zemlja nije dio eurozone, niti je naš monetarni sistem izravno povezan s evropskim, zbog čega su kamatne stope u BiH podložne specifičnostima domaće ekonomije i tržišta kapitala.

Kamatne stope u BiH generalno su među najnižima u regiji, a u nekim slučajevima čak i u odnosu na zemlje članice EU. Iako kamatne stope u BiH nisu direktno povezane s politikama ECB-a, reakcija naših banaka na globalne promjene je bila promišljena i prilagodljiva.

Povećanje kamatnih stopa u BiH, koje je uslijedilo nakon porasta globalnih kamatnih pritisaka, bilo je umjereno i daleko manje drastično nego u nekim evropskim zemljama. Razlog tome leži u činjenici da su banke u BiH većinu svojih kreditnih aktivnosti finansirale iz domaćih izvora – depozita, ali su i uspješno upravljale rizicima kroz fleksibilne opcije za klijente. Mnoge banke su ponudile mogućnost prelaska na fiksne kamatne stope. Ova mjera je bila ključna za očuvanje stabilnosti i olakšavanje otplate kredita, što je od posebnog značaja u periodima povećane ekonomske nesigurnosti.

Međutim, važno je napomenuti da će i dalje postojati određeni pritisci, osobito na strani vanjskih faktora poput međunarodnih kamata i globalnih ekonomskih kretanja. Kamatne stope na globalnoj razini mogu utjecati na kapacitet banaka da održe povoljne uvjete finansiranja. S obzirom na to, banke će morati nastaviti pratiti globalne i domaće ekonomske uvjete.

Kakav je trenutni trend u kreditiranju u našoj zemlji?

- Mi već nekoliko godina imamo stabilan uzlazni trend kreditiranja u Bosni i Hercegovini. Ukupni krediti su sa krajem 2024. iznosili nešto više od 25,8 milijardi KM, što je rast viši od 2 milijarde KM ili 9,79 posto u odnosu na kraj 2023. Nešto više od polovine ukupnih kredita, odnosno 12,9 milijardi KM, odnosi se na kredite građanima. Potražnja za kreditima kontinuirano raste, a u posljednjih nekoliko godina bilježimo rast kako u broju odobrenih kredita tako i u prosječnom iznosu odobrenog kredita. U sektoru stanovništva to je djelimično uzrokovano i rastom cijena nekretnina i vezanih troškova - što dovodi do ubrzanog rasta iznosa stambenih kredita. Analiziramo li strukturu kredita, primijetit ćemo rast kredita u segmentu stanovništva od 9,28 posto. Privatna preduzeća također su doprinijela rastu kreditnog portfolija s povećanjem od 9 posto, a dinamično je rastao i kreditni portfolio sektora vlade (16,4) i javnih preduzeća (12,91 posto).

U 2025. očekujemo nastavak rasta kreditnih plasmana u svim kategorijama, što je nastavak dugoročnog trenda unutar ove kategorije. Nakon perioda usporenog privrednog rasta u narednom periodu očekujemo brži rast bh. privrede a time i dinamičan rast na strani kredita privredi. Uprkos izazovima, kreditiranje ostaje ključna komponenta našeg finansijskog sistema i osnovni generator privrednog razvoja zemlje.

Podaci CBBiH govore o velikim depozitima bh. građana. Kako to komentarišete?

- Podaci Centralne banke BiH o visokim depozitima građana ukazuju na dva ključna aspekta. Prvo, oni potvrđuju povjerenje građana u sigurnost i stabilnost bankarskog sektora. Banke u BiH su visoko kapitalizirane, likvidne i posluju u skladu s najvišim regulatornim standardima, što osigurava sigurnost depozita i finansijsku stabilnost.

Drugi važan aspekt koji ovi podaci potvrđuju jeste činjenica da su mogućnosti za alternativne oblike ulaganja i štednje u BiH i dalje vrlo ograničene. Tržište kapitala je nerazvijeno, investicioni fondovi su u začetku, a prilike za dugoročne investicije u imovinu ili druge instrumente su prilično skromne u odnosu na razvijenija tržišta.

Iako je visoka štednja pozitivan indikator ekonomske stabilnosti, istovremeno otvara i pitanje kako efikasnije kanalisati ta sredstva u ekonomski rast i razvoj. Dok podaci o depozitima jasno potvrđuju stabilnost i povjerenje u bankarski sistem, oni istovremeno signaliziraju potrebu za daljnjim razvojem finansijskog tržišta u BiH. Kreiranje novih mogućnosti za investiranje, razvoj tržišta kapitala i bolja diverzifikacija štednje mogli bi u budućnosti omogućiti efikasnije korištenje ovog značajnog finansijskog potencijala.

Koji su najveći izazovi pred bh. bankarskim sektorom?

- Bankarski sektor u BiH ostaje stabilan i likvidan, ali se, kao i u svim tržišnim ekonomijama, suočava s nizom izazova koji će oblikovati njegovo poslovanje u narednom periodu. Globalni i regionalni ekonomski trendovi, uključujući inflaciju, promjene u monetarnoj politici vodećih centralnih banaka i moguće usporavanje privrednog rasta u EU, mogli bi imati određene efekte i na BiH. Istovremeno, banke će morati nastaviti prilagođavati poslovanje regulatornim promjenama, uključujući usklađivanje sa standardima EU, posebno u segmentima digitalnih usluga, elektronskog novca i zaštite potrošača. Digitalizacija je nezaobilazan proces u modernom bankarstvu, a banke u BiH već su lideri u implementaciji digitalnih rješenja. Međutim, očekuje se dalji razvoj inovacija, posebno u oblasti instant-plaćanja, mobilnog bankarstva, digitalnog onboardinga i naprednih digitalnih servisa.

Digitalizacija

Fintech kompanije donose dodatnu konkurenciju i inovacije na tržište, što je izuzetna motivacija bankama da nastave biti lideri digitalizacije, ali istovremeno otvara pitanje regulacije, sigurnosti podataka i ravnopravne tržišne utakmice između tradicionalnih finansijskih institucija i novih digitalnih igrača.

Kao što smo već spomenuli, bankarski sektor nosi dominantan teret finansiranja privrede, dok tržište kapitala ostaje nerazvijeno. Iako izazovi postoje, bankarski sektor u BiH ima snažne kapacitete da im odgovori na adekvatan način.

Na čelu Udruženja ste godinu. Da li ste zadovoljni urađenim?

- U protekloj godini Udruženje banaka BiH je nastavilo jačati ulogu ključnog partnera bankarskog sektora, institucija i šire poslovne zajednice. Fokusirali smo se na unapređenje regulatornog okvira, digitalizaciju bankarskih usluga, osnaživanje sigurnosnih standarda u platnim sistemima i jačanje uloge banaka kao pokretača ekonomskog razvoja.

Kao Udruženje, aktivno smo sudjelovali u dijalogu s regulatorima i zakonodavcima, s ciljem unapređenja pravnog okvira, posebno u segmentima digitalnog bankarstva, elektronskog potpisa i usklađivanja sa standardima Evropske unije.

Također, podržali smo inicijative u vezi sa implementacijom novih modela instant-plaćanja, što je važan korak u modernizaciji finansijskog sektora. Istovremeno, kroz stalnu komunikaciju s članicama Udruženja i drugim relevantnim akterima, radili smo na pitanjima koja se tiču regulatorne stabilnosti, zaštite klijenata i unapređenja poslovnog ambijenta za banke i njihove korisnike.

U narednom periodu, Udruženje će nastaviti raditi na nekoliko strateških pravaca koji podrazumijevaju dalju digitalizaciju i unapređenje pravnog okvira, podršku implementaciji novih platnih sistema, unapređenje finansijske pismenosti, jačanje bankarskog sektora kao oslonca privrednog razvoja, dijalog s regulatorima i zakonodavcima...

Zadovoljni smo postignutim, ali smo svjesni da su pred nama novi izazovi i prilike. Udruženje banaka BiH će nastaviti raditi na jačanju stabilnosti i razvoja sektora, jer snažan bankarski sektor znači snažnu ekonomiju BiH.