Purić za Oslobođenje: DF svojim narativom pomaže HDZ-u koji plaši birače

Gospodine Puriću, kako ocjenjujete rad Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, stanje parlamentarne većine i uticaj političke krize na rad federalne vlasti?

- Nisam prezadovoljan dinamikom rada, no kada pogledamo na broj i težinu akata koje je Predstavnički dom usvojio u protekle dvije godine, od kojih su neki bili na čekanju i punu deceniju, onda to i ne izgleda loše. Radi objektive ocjene, treba imati u vidu i činjenicu da je parlamentarna većina tijesna, te da je u takvoj većini mnogo stranaka, pa je još teže ili sporije usaglasiti većinu stvari.

Hranjenje trola

Ipak, Parlament zasjeda, donosi odluke, usvaja zakone. Moram zbog toga da pohvalim predan rad i mudar pristup predsjedavajućeg Dragana Miokovića. Politička kriza sa državnog nivoa se nije prenijela na federalni. I nadam se da neće.

Južna interkonekcija ponovo je posvađala partnere u vlasti FBiH. Nakon toga, redovne sjednice nije ni bilo, a kroz medije iz Hercegovine provlači se pitanje opravdanosti tog projekta. Vidite li rješenje problema?

- Ne bih rekao da tu ima prevelikih problema. Predstavnički dom je na vanrednoj sjednici imenovao komisiju koja je važna za provedbu tog projekta, a članove komisije su kandidirali kantonalni organi vlasti u kojima sudjeluje, odnosno odlučuje HDZ. Tako da protestno obaranje dnevnog reda od zastupnika ove stranke vidim više kao performativni ili PR čin, nego neko suštinsko nezadovoljstvo.

Za krizu koju je izazvao isključivo svojim potezima, Milorad Dodik optužuje sve, pa se uz SIPA na meti našao čak i MUP USK-a. Šta nas čeka?

- Mislim da niko pouzdano ne zna šta nas čeka. Odgovarati na svaku besmislicu koju Dodik ispali značilo bi hranjenje trola i on upravo to i želi. Ključ je ovdje u odlučnijem djelovanju međunarodne zajednice, posebno onog njenog dijela koji je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bez tog faktora, ne vidim kako će se kriza riješiti do narednih izbora.

Iako je federalna Vlada načela fiskalnu reformu, čini se da efektima još nisu zadovoljni ni radnici ni poslodavci. Uprkos prozivkama onih koji su ove zakone godinama samo najavljivali, šta je realno očekivati u nastavku ove priče do kraja godine?

- Od 1. jula će doprinosi na teret poslodavaca biti manji za 5,5 indeksnih poena ili 13,2 posto. Obećanje je Vlade da će s početkom iduće godine doprinosi biti umanjeni za još toliko. Nadam se da će to amortizirati šok na tržištu rada, koji se desio nakon odluke o minimalnoj plati i koji je jasno vidljiv iz statističkih podataka. Međutim, još je prerano donositi zaključke da je ekonomska situacija alarmantna. Nakon četiri uzastopna mjeseca pada zaposlenosti, što se nije desilo u posljednje četiri godine i što jeste zabrinjavajuće, u aprilu imamo znakove oporavka. Vjerujem da će se puni efekti odluka o minimalnoj plati i smanjenju doprinosa moći procijeniti otprilike u novembru, kada tradicionalno imamo najveći broj zaposlenih u FBiH.

Vaš kolega iz Parlamenta Mario Karamatić kaže kako HDZBiH na životu drži Demokratska fronta. Je li to, zapravo, tačno da Čović opstaje toliko godina na vlasti pričom o nelegitimno izabranom članu Predsjedništva BiH?

- Ne bih rekao baš da DF drži na životu HDZBiH. Prevažan faktor u toj matematici je HDZ u susjednoj Hrvatskoj. Kada on dobro stoji, onda je i sestrinskoj stranci u BiH lakše. No, tačno je da DF, ponajviše narativom koji gradi, pomaže HDZ-u, materijalizirajući strahove kojima HDZ plaši svoje birače i na taj način mu daje dodatnu vrijednost.

Sa radom je počeo federalni USKOK. Kakve rezultate očekujete i da li biste za neke od složenih predmeta vezanih za kriminal iz Krajine, odakle dolazite, voljeli da budu preuzeti? O kojim se predmetima radi?

- Očekujem iskorak u procesuiranju predmeta visoke korupcije, koja je gotovo potpuno zarobila ovo društvo. Ne bih da licitiram sa pojedinačnim predmetima, da se to ne bi protumačilo kao neka vrsta političkog pritiska. Dovoljna će na kraju godine biti statistika, odnosno da li je i koliko predmeta korupcije procesuirano više u odnosu na prethodne godine.

Okončanjem rekonstrukcije Vlade USK-a propao je pokušaj NES-a za povratak na vlast u Krajini. Hoće li potrajati stabilnost u Kantonu do kraja ove i u narednoj izbornoj godini?

- Unsko-sanski kanton je sinonim za političku nestabilnost, rijetko koja vlada je ovdje izdržala duže od godinu-dvije, tako da je teško prognozirati bilo šta. Ipak, čini se da nakon posljednjih dešavanja SDA ima, uz svojih osam zastupnika, još šest sigurnih ruku partnera.

Zamjene su moguće

Za magičnih 15, što je broj koji eliminiše mogućnost smjene Vlade, dovoljno im je i to što na glas predsjednice Laburističke stranke niko ne računa. Dakle, usudio bih se reći da je gotovo izvjesno da će SDA predvoditi Vladu USK-a do kraja ovog mandata, a neke manje rekonstrukcije u smislu zamjene pojedinih ministara ne bih isključivao.