Poljoprivreda kao budućnost BiH: Ekoproizvodi su naša šansa

Hoće li poljoprivrednici u Federaciji BiH moći preživjeti? Čini se da su otkupne cijene sve niže, a finalni proizvodi sve skuplji. Kako im pomoći u tome?

- Uz zajednički rad svih relevantnih institucija i poljoprivrednih udruženja možemo osigurati bolje uvjete za poljoprivrednu proizvodnju i omogućiti poljoprivrednicima da opstanu i napreduju. Poljoprivreda ima jednu od ključnih uloga u ekonomskoj stabilnosti Federacije BiH, a mi ćemo nastaviti poduzimati korake kako bismo omogućili poljoprivrednicima da izdrže tržišne pritiske i da njihove proizvodnje budu konkurentne i profitabilne. Poljoprivrednici se u FBiH, nažalost, suočavaju sa ozbiljnim izazovima koji uključuju niže otkupne cijene, porast troškova proizvodnje, te opću nestabilnost tržišta.

Podijeljeno gorivo

Resorno ministarstvo nastoji kreirati programe i mjere koji će unaprijediti status poljoprivrednih proizvođača. Mjere se prvenstveno ogledaju u novčanim podrškama biljnoj i animalnoj proizvodnji, investicijama i ostalim programima, za šta je Vlada Federacije BiH ove godine usvojila rekordan budžet za poljoprivredu i ruralni razvoj od 183 miliona KM.

Što se tiče otkupnih cijena, proizvođači dogovaraju njihovu visinu sa otkupljivačima u okviru njihovih obligacionih odnosa. Ministarstvo s ciljem povećanja poljoprivredne proizvodnje kroz Model ostalih vrsta podrški potiče otkupljivače za otkup poljoprivrednih proizvoda. Kada je u pitanju dio o povećanju cijena finalnih proizvoda, moramo istaći da je navedeno u nadležnosti Ministarstva trgovine FBiH. U okviru Ministarstva trgovine formiran je Savjet za praćenje cijena koji treba redovno izvještavati i Ministarstvo i Vladu FBiH o kretanju cijena na tržištu.

Rana sjetva već je počela, a ratari upozoravaju i na sve veće cijene repromaterijala. Mnogo je priče bilo o plavom dizelu i mnogim poticajima koje uživaju poljoprivrednici u susjednim zemljama. Kada će naše vlasti moći odgovoriti tom zadatku?

- Što se tiče cijena repromaterijala za proljetnu sjetvu povrtnih kultura, prema izjavama više dobavljača bilježi se blagi porast cijena sjemena i sredstava za zaštitu bilja, koji se može smatrati inflatornim kretanjima. Važno je naglasiti da su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i dva entitetska ministarstva pripremili odluke o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih gnojiva, čime se osigurava mogućnost uvoza mineralnog gnojiva bez carine, a što za rezultat ima povoljnije cijene mineralnog gnojiva na domaćem tržištu. Pitanje plavog dizela u Federaciji BiH riješeno je kroz izdvajanja dodatnih sredstava za poljoprivredne proizvođače, što premašuje subvencije goriva za sjetvu i žetvu u susjednim zemljama. Ministarstvo je u 2023. i u 2024. godini, pored redovnih podrški po modelu poticaja proizvodnji, izdvojilo dodatnih 100 KM po hektaru zasijane površine, a s ciljem pomoći realizacije jesenje sjetve u 2024. i proljetne u 2025. godini, u saradnji sa Direkcijom robnih rezervi FBiH izvršena je raspodjela poljoprivrednim proizvođačima 2,3 miliona litara dizel-goriva ukupne tržišne vrijednosti 5,5 miliona KM.

Mnogo je upozorenja i o tome da nam oranice zjape prazne. Kako te površine iskoristiti za dobrobit svih nas?

- Uočljivo je da Federacija BiH ima vrlo mali udio poljoprivrednog obradivog zemljišta. Od ukupnih obradivih površina u BiH, 65 posto je u RS-u, a 35 u FBiH, dok je udio pašnjačkih površina znatno veći u FBiH (58%) u odnosu na te površine u RS-u (42%). Ako gledamo površine pod poljoprivrednim zemljištem, vidimo veliki broj hektara koji je neobrađen, ali visoko vrijednog zemljišta koje je pogodno za proizvodnju nemamo u dovoljnim količinama i ono je većinom obrađeno. Nije ista proizvodnja na zemljištu od I do IV bonitetne kategorije i lošijih boniteta. Za povećanje kvalitete zemljišta nužne su skuplje agrotehničke mjere, odnosno bilo bi potrebno izdvojiti značajna sredstva za uređenje zemljišta. Ministarstvo motiviše poljoprivredne proizvođače za veću proizvodnju i tako što je propisalo od 2024. novu mjeru podrške za pokretanje poslovanja mladih poljoprivrednika, a sve s ciljem da se za mlade otvore nove mogućnosti, te da se resurs poljoprivrednog zemljišta stavi u funkciju.

Moramo jačati svijest potrošača o potrebi kupovine domaćih proizvoda

Po dolasku na mjesto ministra govorili ste o tome da neke poljoprivredne grane treba podržati, dok se neke nisu pokazale kao isplative. Šta trebamo dodatno razvijati u našoj zemlji, a od čega odustati?

- Poljoprivreda je sektor koji mora biti prilagodljiv i inovativan. I dalje ćemo pružati podršku onim granama koje imaju dugoročnu održivost i konkurentnost, dok ćemo analizirati i prilagoditi strategiju u onim područjima gdje resursi ne donose željene rezultate. Svjetski trendovi, primjetno je, pokazuju rast potražnje za ekološkim proizvodima, što pruža priliku i našim poljoprivrednim proizvođačima. Uistinu, postoji niz sektora koji su u posljednjim godinama pokazali izuzetne rezultate i na koje se trebamo fokusirati. Jedan od njih je i proizvodnja svježeg kravljeg mlijeka. Sektor mljekarstva definitivno povlači najviše sredstava, ali je i jedan od najbolje uređenih.

Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021-2027, koja je osnovni srednjoročni, strateško-razvojni dokument utvrđuju se politike, ciljevi i mjere za razvoj poljoprivrede i ruralnih područja u FBiH. Važno je da nastavimo razvijati poljoprivrednu proizvodnju koja je u skladu s tržišnim potrebama, klimatskim uvjetima i mogućnostima naše zemlje, kako bismo stvorili održiv i profitabilan sektor.

Da li je u Vladi FBiH bilo razmišljanja o pokretanju neke akcije poput one Kupujmo domaće, kako bi poljoprivredni proizvođači imali računicu da više proizvode, a građani dobili kvalitetne proizvode?

- Činjenica je da trebamo podizati svijest kupaca i razvijati osjećaj važnosti za kupovinu domaćih proizvoda kroz konstantno promovisanje domaćih proizvoda i usluga. Ovu aktivnost bi trebalo dugoročno provoditi kako bi naša ekonomija dobila jasnu podršku i snažan poticaj u razvoju, odnosno kako bi doprinijeli smanjenju trgovinskog deficita. Prethodno je neophodno osigurati približno jednak kvalitet i cijene domaćih proizvoda u odnosu na uvozne. To se može postići uz značajniju novčanu podršku proizvodnji domaćih proizvoda, utičući tako na smanjenje cijene koštanja proizvodnje, a kroz model ruralnog razvoja utičemo na njihov tehnološki razvoj i proizvodnju proizvoda sa većom dodanom vrijednosti.

Nakon najava iz 2024. o usvajanju zakona o šumama FBiH, kada taj akt možemo očekivati u parlamentarnoj proceduri?

- Prijedlog zakona o šumama se nalazio u parlamentarnoj proceduri od 2017, ali nije razmatran u ranijem sazivu Parlamenta Federacije BiH. Nakon formiranja sadašnjeg saziva Vlade, premijer je 9. juna 2023. obavijestio Predstavnički i Dom naroda Parlamenta FBiH da iz procedure povlači sve zakone, pa i pomenuti prijedlog, te se pristupilo izradi ovog zakona.

Korištenje resursa

Izrađen je radni materijal zakona o šumama i provedena javna rasprava od 30 dana. Dostavljene su primjedbe i sugestije 68 fizičkih i pravnih osoba i organa uprave koje su razmotrene, a potom je izrađen Prednacrt zakona o šumama. Na isti tekst, u skladu sa procedurom, zatraženo je izjašnjenje svih kantona i Saveza općina i gradova Federacije BiH.

Nakon izjašnjenja kantona i Saveza, Prednacrt zakona o šumama je upućen na mišljenje Uredu Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima EU, te ministarstvima finansija i pravde. Po pribavljanju mišljenja i postupanja u skladu sa njima, Prednacrt zakona o šumama će biti dostavljen Vladi na razmatranje i usvajanje, a potom i u parlamentarnu proceduru.

Staro pitanje ponavlja se svako malo, a to je da li moramo uvoziti toliko proizvoda koje i sami imamo poput flaširane vode i šta treba učiniti da se takva pitanja riješe?

- Trgovina, pa samim tim i trgovina pitkom vodom, regulisana je međunarodnim ugovorima i sporazumima, prije svega SSP i WTO i u skladu s tim odredbama nije dozvoljeno uplitanje države na bilo kakav način bilo ograničenjima količina, tehničkim barijerama ili uvođenjem dodatnih carina. Najbolji način bi bio podizanjem svijesti, kao što smo to već naveli. Pitanje uvoza proizvoda koje imamo i sami u dovoljnoj količini, poput flaširane vode, zaista je tema koja se redovno pojavljuje, a rješenje leži, ponajprije, u jačanju svijesti potrošača o potrebi kupovine vode domaćih proizvođača. Naša zemlja ima bogate prirodne resurse, uključujući i vodne, koji mogu zadovoljiti domaće potrebe, pa čak i omogućiti izvoz. Ipak, problem koji se javlja nije samo u tome što imamo resurse već i u načinu na koji ih koristimo, te infrastrukturi i sistemima koji nisu uvijek dovoljno razvijeni za optimalnu proizvodnju i distribuciju.