Bivša švedska ministrica za Oslobođenje: Opasnost vreba i zove se Rusija
Linde: Počinitelji koji su napadali i silovali žene nisu kažnjeni/Senad Gubelić
Bivša ministrica vanjskih poslova Švedske Ann Linde prošle sedmice posjetila je našu zemlju i bila gošća Sarajevske sigurnosne konferencije. Upravo je Linde potpisala aplikaciju Švedske za članstvo u NATO-u, prije više od tri godine, nakon što je ova zemlja dva stoljeća njegovala prvo neutralnost, a potom vojnu nepristranost.
Svoja zapažanja o geopolitičkim izazovima, budućnosti Evrope, ruskom malignom utjecaju i važnosti NATO-a Ann Linde podijelila je sa nama.
Čini se da svjedočimo velikim geopolitičkim promjenama. Šta svijet očekuje u nadolazećem periodu, posebno kada govorimo o sigurnosti?
- Mislim da smo trenutno u zaista, zaista zabrinjavajućem prijelaznom periodu i svjedočimo velikim promjenama. Prvo i najviše zabrinjavajuće je to što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Jedna zemlja napala je i dalje napada drugu zemlju, koja joj ne predstavlja prijetnju. Radi se o ratu u punom opsegu, uz toliko ubijenih, ranjenih i silovanih. To je potpuno promijenilo cijelu evropsku sigurnosnu arhitekturu.
Ukrajina je test
Treba uzeti u obzir i to da su Sjedinjene Američke Države znatno promijenile svoju politiku prema međunarodnoj saradnji, povukle su se iz nekoliko multilateralnih organizacija i također su vrlo jasno poručile da bi se željele koncentrisati na druga područja, a ne na Evropu. Dakle, imamo neku vrstu koktela različitih elemenata sa dva glavna dijela, što nije nešto što se može olako shvatiti. Tome se mora ozbiljno pristupiti. Trenutne okolnosti imat će posljedice i Evropa se mora prilagoditi.
Postoji li ikakva nada da se rat u Ukrajini ubrzo okonča?
- Trenutno situacija izgleda vrlo tmurno. Ovo je test da li će se, a posebno Evropa, nastaviti pružati podrška Ukrajini u vidu naoružanja i da li će se nastaviti sa sankcijama. I prilično sam sigurna da volja sada postoji. Ali, također, potrebno je da se ovaj rat završi. I jedina nada u ovom mračnom vremenu, kada je riječ o Ukrajini, jeste to što izgleda da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump promijenio mišljenje. Nedavno je u UN-u rekao da misli da će Ukrajina pobijediti u ratu. Otišao je čak toliko daleko da je kazao da bi Ukrajina mogla čak povratiti teritorije koje je imala do početka rata. A rat je, sjetit ćete se, počeo 2014. godine. A ako Sjedinjene Američke Države ulože svu svoju moć u pokušaj okončanja rata, to je najbolje na šta se možemo osloniti. Ali, do sada je EU uspjela da se održi, pruži Ukrajini potrebno naoružanje i municiju, a uvela je i 19 paketa sankcija Rusiji. Daje mnogo podrške Ukrajini, i to ne samo vojne, nego i političke i humanitarne.
Ann Linde: Evropa se mora prilagoditi/Senad Gubelić
Svjedočimo ruskim upadima u vazdušni prostor euroatlantskih država. Svakako ne smijemo ignorisati ni ruski maligni utjecaj. Koliko opasnosti predstavlja ovakvo ponašanje i maligni utjecaj za sve nas? Kako se odbraniti?
- Svakako da je opasno. Ono što Rusija zapravo radi jeste testiranje jedinstva NATO-a. Loša stvar je, naravno, što to uopće čini. Sa druge strane, dobra je stvar što se, kada je Rusija poslala dronove - između 19 i 23 - u Poljsku, odmah reagovalo. Reagovala je ne samo Poljska nego i Nizozemska, Njemačka, i to uz punu podršku NATO-a. Oborili su otprilike osam dronova. Ovakvim postupcima Rusija testira jedinstvo NATO-a, ali također gleda može li iscrpiti ekonomije u desetinama zemalja. Rusija je poslala dronove koji koštaju možda 50.000 dolara, a srušio ih je avion od četiri miliona dolara, i to se, naravno, ne može nastaviti tako. Mnogo učimo i iz ovoga, a upravo na Sarajevskoj sigurnosnoj konferenciji čuli smo i zamjenicu generalnog sekretara NATO-a Radmilu Šekerinsku i zamjenika vrhovnog komandanta savezničkih snaga za Evropu (DSACEUR) i druge, kako govore o tome da Istočno krilo NATO-a mora biti bolje zaštićeno i kako kreće operacija Istočna straža. A razmatra se i zid protiv dronova.
Kada je riječ o Švedskoj, mi se pripremamo za mogući ruski upad već nekoliko godina unazad. Uspostavili smo sistem protiv dronova. Sada smo ponudili Danskoj da posudi dio tog sistema, jer je imala jako mnogo dronova u blizini svojih aerodroma. Ali, ovo je stvar cijele Evrope. Ne radi se samo o Istočnom krilu. I moglo bi biti strašnih, strašnih posljedica ako dođe do obaranja drona, a zemlje NATO-a su rekle da ćemo to uraditi. Ali, šta ako ljudi poginu ili budu povrijeđeni? To je vrlo, vrlo opasno. Zadatak nije nimalo lagan.
Kakvu ulogu EU ima u procesu očuvanja svjetskog poretka, sigurnosti i stabilnosti?
- Evropska unija je, naravno, izuzetno važna u ovim procesima. Unija ima mogućnost sankcionisanja zemalja koje krše međunarodno pravo. Ponovit ću da je EU uvela 19. paket sankcija Rusiji. Svakako, Unija ima važnu ulogu i u pružanju pomoći i podrške ljudima koji su morali napustiti svoje domove zbog rata. Bivša članica mog kabineta i bivša evropska komesarka za unutrašnje poslove Ylva Johansson sada je dobila zadatak od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen da bude specijalna predstavnica EU za Ukrajince u EU, jer postoji nekoliko miliona Ukrajinaca koji su bili primorani napustiti svoje domove. Dakle, postoji mnogo različitih načina na koje EU može pružiti podršku. A Unija ima i Evropski mirovni fond, iz kojeg se novac može koristiti za pomoć u odbrani i za oružje u slučaju Ukrajine, ali i u drugim područjima gdje postoje ratovi i sukobi.
Treća Sarajevska sigurnosna konferencija: Kreće operacija Istočna straža/MATEA JERKOVIĆ
Šta članstvo u NATO-u donosi jednoj zemlji? Koliko je važno biti pod tim sigurnosnim kišobranom, posebno u trenutnim okolnostima?
- Itekako je važno. Ja sam potpisala aplikaciju Švedske za članstvo u NATO-u. U tom trenutku smo imali 200 godina uspješne prvobitno neutralnosti, a potom vojne nepristranosti, koja je držala švedski narod van ratova. Promjena takvog kursa nije bila nimalo lagana odluka. Ali, kada smo vidjeli da Rusija krši međunarodno pravo i načine na koji vodi rat kršeći sve zakone ratovanja, fokusirajući se na civile i civilnu infrastrukturu, to je itekako utjecalo na promjenu mišljenja. Svakako, utjecalo je i to što je Finska promijenila mišljenje. Finska ima 1.340 kilometara direktne granice s Rusijom i bila je napadnuta od strane Sovjetskog saveza 1939. godine. Rat se nastavio i 1941. godine. Finska je izgubila oko 12 posto teritorije, mnogi ljudi su ubijeni, a 70.000 finske djece evakuisano je u Švedsku. Finska ima neku vrstu kolektivnog sjećanja na rat koji i nije tako davno bio.
Mogu li svjetske sile i imaju li volju da zaustave masovna istrebljivanja u Gazi?
- Ovo što se događa u Gazi je apsolutno užasno, nečuveno, protivno je humanitarnom i međunarodnom pravu. Nakon strašnog terorističkog napada Hamasa, Izrael je, prema međunarodnom pravu, imao pravo da se brani. Ali ono što se danas dešava je daleko, daleko iznad tog međunarodnog prava. Izrael se ne pridržava tih pravila. Mnoge organizacije i akademici to već nazivaju genocidom. Ovo što se događa u Gazi mora prestati. Možda su jedina zemlja koja bi to mogla zaustaviti Sjedinjene Američke Države. One su jedine koje imaju neku moć nad Izraelom. Izrael ne mari šta Evropljani kažu, niti šta kaže ostatak svijeta, ali mogao bi brinuti o onome što Sjedinjene Američke Države kažu.
Kakvu ulogu bi žene trebale imati u procesu izgradnje i očuvanja mira i sigurnosti?
- Uloga žena u mirovnim procesima i u oblasti sigurnosti je veoma važna. Postoji mnoga istraživanja koja pokazuju da ako su žene dio mirovnih pregovora koji dovede do mirovnog sporazuma, taj sporazum traje nekoliko godina duže.
Žene u mirovnim pregovorima
Također, mnoga istraživanja pokazuju da je - a to je zato što žene imaju više kontakta u društvu - veoma važno da žene budu u pregovaračkim timovima. Žene su te koje pokreću pitanja masovnog silovanja, seksualnog uznemiravanja i napada. I znam, kroz razgovore s mnogim ženama koje su bile na Balkanu tokom ratova, budući da to pitanje nije bilo dio mirovnih sporazuma, danas još uvijek pogađa društvo. Desetljećima nakon završetka rata rane su vidljive, jer nije bilo nikakve odgovornosti, a počinitelji koji su napadali i silovali žene, nisu kažnjeni. Imati žene u mirovnim pregovorima, žene koje potpisuju mirovne sporazume, iznimno je važno. Trenutno se vodi devet mirovnih pregovora sa UN-om i, nažalost, nijedan ne predvodi žena. Gotovo da nema žene koja sudjeluje u tim pregovorima. A to je veoma važno pitanje. Upravo dok razgovaramo, održava se panel o ženama, miru i sigurnosti. Nažalost, nisam vidjela nijedno vojno lice na toj debati. A pitanje je itekako važno.
