(VIDEO) Neka birači odgovore na govor mržnje
Misija OSCE-a očekuje da prijevremeni izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska prođu bez problema. Kada su u pitanju zastrašujuće poruke koje su se mogle čuti iz usta predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, Holtzapple navodi kako je najvažnije da upravo birači jasno odgovore na takvu neprihvatljivu retoriku.
U nedjelju će u entitetu Republika Srpska biti održani prijevremeni izbori za entitetskog predsjednika. Kakva su očekivanja OSCE-a za izborni dan?
- Naša očekivanja su da će sve proći bez problema. Pripreme za izbore su tekle bez problema. Radujemo se urednoj provedbi izbora. To je centralni dio našeg mandata, da nastojimo promovirati slobodne i poštene izbore.
Zrelo ponašanje
Ovi izbori su veoma važan politički korak, koji će nas približiti nešto jasnijoj političkoj situaciji i gdje će biti otklonjene neke nesigurnosti koje sada postoje u vezi s političkom situacijom, naročito u Republici Srpskoj. Mislim da je to pozitivan korak, koji pokazuje da pružamo podršku ispravnom funkcionisanju zakonitih institucija vlasti. Nadam se da će u nedjelju sve proći bez problema, a pozivam sve koji imaju pravo da izađu i glasaju. Pozivam sve učesnike u izbornom procesu da podrže slobodne i poštene izbore i njihovo uredno provođenje.
Zastrašujuće izjave su se mogle čuti tokom ove kratke izborne kampanje iz usta bivšeg predsjednika entiteta RS Milorada Dodika. I OSCE je reagirao, pozvavši nadležne institucije, pravosudne i regulatorne, da djeluju u skladu sa mandatima. CIK je kaznio novčano SNSD. Smatrate li to adekvatnim potezom?
- Trebamo pustiti institucije da rade svoj posao. Važno je da se ide efikasno, ali transparentno u odgovoru na tu situaciju. Trebamo pozvati sve učesnike da se ponašaju zrelo, da biračima daju jasnu viziju kakvu budućnost nude za RS, te da izbjegavaju retoriku koja je ispunjena mržnjom, podjelama ili bi mogla izazvati nesigurnost ili tenzije. Birači, također, moraju poslati poruku kako oni gledaju na tu retoriku.
Kako generalno ocjenjujete izjave koje potiču međunacionalnu netrpeljivost, mržnju, koje vrijeđaju jednu nacionalnu skupinu, o kojoj god da se radi?
- U izjavi koju smo tim povodom dali, vrlo jasno smo stavili do znanja da ne smatramo da ima mjesta govoru mržnje i govoru koji ima za cilj podizanje međuetničkih tenzija ili produbljivanje podjela. To se odnosi na sve kandidate. Izjave koje smo čuli bile su veoma loše i zabrinuti smo zbog toga. U rukama birača je da se izjasne o tome kako na to gledaju, kakvu vrstu rukovodstva i budućnosti žele.
Naredne godine su i opći izbori u BiH. Vjerovatno će biti podržani modernim izbornim tehnologijama. Vjerujete li da modernizacija izbornog procesa može doprinijeti tome da on bude pošteniji?
- Da. Uspješna primjena tehnologija će dovesti do poboljšanja i može biti značajan korak naprijed. Neće riješiti sve probleme koji postoje, niti svaki propust koji se može javiti, ali u velikoj mjeri mogu voditi poboljšanju u kontekstu validnosti i pouzdanosti rezultata, što je najvažnija vrsta povjerenja koju birači mogu imati.
Holtzapple u studiju O kanala: Izborni zakon nije jedino pitanje koje traži odgovor
Niste dugo u BiH, ali vjerujem da ste upoznati da Ustav BiH i dalje diskriminira one koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda. Tu su i drugi zahtjevi za izmjene Izbornog zakona, a koje je nemoguće provesti bez izmjena Ustava BiH, prije svih oni na kojima insistiraju politički predstavnici Hrvata u BiH. Šta vidite kao prioritet za domaće političke aktere?
- Ovdje sam tek nešto više od tri mjeseca, a riječ je o problemu koji je prisutan godinama. Postoje izazovi u vezi s neophodnim reformama, kako bi Izborni zakon zadovoljio presudu Evropskog suda za ljudska prava. Zahtjevi političara u godini pred nama će biti širi od same izborne reforme. Misija i dalje poziva na konstruktivniji pristup kako bi institucije vlasti na svim nivoima mogle funkcionisati na odgovarajući način. Sa konstruktivnijim pristupom bit će lakše baviti se i pitanjima reforme izbornog sistema. No, to nije jedino pitanje na koje treba odgovoriti.
BiH se i dalje veoma sporo kreće na evropskom putu. Vidimo da su Albanija i Crna Gora jednom nogom već punopravne članice Unije. Pred BiH su dva prioriteta – dva zakona iz oblasti pravosuđa i imenovanje pregovarača. Kakva je Vaša poruka domaćim akterima koji, bit ću slobodan reći, od čisto tehničkih pitanja najčešće stvaraju sliku da se radi o onima koja znače biti ili ne biti za neki od naroda u BiH?
- Mandat Misije OSCE-a nije nužno vezan za proces pristupanja EU, ali imamo zajednički interes u vezi s jačanjem institucija, uključujući i ta dva zakona. I naš interes jeste da ti zakoni budu usvojeni na način koji je u skladu sa ispunjavanjem međunarodnih standarda, da jačaju institucije, a ne da ih slabe. Postoje jasni prijedlozi kako bi to bilo moguće postići i to je u skladu sa zahtjevima koje traži EU od političkog rukovodstva u BiH.
Novi impuls
Upravo su to izazovi i odluke koje se mogu donijeti uz samo malo konstruktivniji pristup i više konsenzusa. Pomenuli ste Crnu Goru, gdje postoji konsenzus i bolja budućnost je moguća.
Kratko ste u BiH, ali imate značajno iskustvo s ovom regijom, još od početka devedesetih. Jeste li tada, nakon ratova, vjerovali da će se region drugačije kretati kada su u pitanju i integracije i budućnost i standard života u regiji?
- Svakako postoje izgledi za poboljšanje stanja. Mislim da se stvari u regiji nisu kretale tempom koji sam priželjkivao. Mnogo ljudi je provelo cijeli radni vijek radeći na tim pitanjima. Isto to smatraju i oni koji ovdje žive. Približavamo se obilježavanju 30. godišnjice postojanja Misije OSCE-a i 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ne smijemo izgubiti iz vida napredak koji jeste ostvaren, bilo je uspješnih priča, kao što je izostanak nasilja. Razvoj institucija pomalo frustrira, jer 30 godina kasnije i dalje ima puno posla, ali moramo očuvati ostvareni napredak. Važno je da ljudi ostanu angažovani i da rade na konstruktivniji način, a ne samo da ometaju i blokiraju ili potkopavaju čak i samo funkcionisanje institucija. Moja i Misija OSCE-a je da damo novi impuls koji voditi sposobnosti za donošenje određenih odluka. Usvajanje Reformske agende jedan je od pozitivnih koraka. Moguće je donijeti čak i odluke na koje se čekalo, jer ne znači da su ti problemi nerješivi. Institucije moraju biti sposobne voditi rasprave i donositi odluke.
