Nedžad Polić upozorava: Zbog većeg minimalca mogu uslijediti otkazi, poskupljenja...
Nedžad Polić, redovni profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Zenici, za naš list govori o posljedicama do kojih može dovesti odluka Vlade Federacije BiH.
Da li ste kao neko ko je aktivan u realnom sektoru zabrinuti da može doći do masovnog otpuštanja radnika zbog odluke Vlade Federacije BiH o rastu minimalne plaće na 1.000 KM?
- Da, zabrinut sam da bi to mogla biti jedna od ozbiljnih posljedica ukoliko ova odluka ostane na snazi u ovoj formi. Minimalna bruto plaća od 1.745 KM značajno utječe na troškove radne snage u mnogim sektorima, koji postoje zahvaljujući relativno jeftinijoj cijeni rada u Bosni i Hercegovini.
Prijeteći izazov
Radna mjesta u tim granama industrije (tekstil, koža, obuća, namještaj...) direktno su ugrožena i nema nikakve dileme da bi Federacija BiH bila suočena sa otpuštanjem nekoliko desetina hiljada radnika ukoliko se hitno ne revidira ova odluka.
Šta bi bilo najbolje rješenje kada govorimo o prijedlogu smanjenja doprinosa privredi, koje je Vlada FBiH bila obećala do ponedjeljka?
- Najbolje rješenje je da Vlada FBiH u ovom trenutku tu odluku stavi van snage do usvajanja zakonskih rješenja koja se odnose na doprinose na plaće, a da se kroz ta nova zakonska rješenja ovo pitanje uredi na način da minimalna neto plaća uposlenika u FBiH ne bude niža od 1.000 KM, ali da se stope doprinosa ili preračunaju ili ostave na nivou koji je približan osnovici za obračun poreza i doprinosa na plaće, a koja je iznosila 619 KM. Za sve drugo su neophodna sveobuhvatna zakonska rješenja, kao i reforme, za šta je potrebno veoma mnogo vremena.
Kako komentarišete to što ni u vlasti entiteta nisu jedinstveni kada je riječ o odluci vezanoj za minimalac? Dok jedni uporno ponavljaju da se Odluka neće povući, drugi napominju da se u reforme ne ide dio po dio.
- Vidim da se taj narativ u posljednjih nekoliko dana mijenja, što je jako dobro. Ne bih komentarisao nastupe predstavnika vlasti u FBiH, nego bih više apelovao na promptnu reakciju i brzo rješenje ovog, slobodno možemo reći, prijetećeg izazova u Federaciji BiH.
Prosječne plate nisu toliko velike ni u sredinama koje se odlikuju značajnijom privrednom djelatnošću. Kako naći balans između potreba poduzetnika i potreba radnika?
- Za takvo nešto će se uvijek bolje pobrinuti tržište rada, nego bilo koji drugi akter. Mi smo i u dosadašnjem periodu suočeni sa veoma velikim fluktuacijama radne snage i unutar Bosne i Hercegovine (i Federacije BiH), a i sa odlascima radne snage u druge države, jer zaposlenici sami biraju da rade tamo gdje misle da im je bolje. Ambicija da se naredi tržištu rada kako da se ponaša najčešće dovodi do turbulencija i hibridnih rješenja i postupanja. Mi u Bosni i Hercegovini trebamo biti svjesni toga da imamo jako slabu ekonomiju i da je naš najveći izazov u tome kako kreirati značajniji rast bruto društvenog proizvoda, odnosno kako stimulirati našu ekonomiju, a kada bude više toga što treba raspodijeliti, onda će biti mnogo lakše naći balans potreba radnika i poduzetnika.
Ukoliko se ne osigura podrška realnom sektoru, kako očekivati investiranje i otvaranje javnih radova?
- Bez proaktivne uloge države i vlada entiteta, u smislu kreiranja jasne podsticajne politike za grane industrije koje su kod nas deficitarne ili koje možemo privući u Bosnu i Hercegovinu, neće biti investicija. Nažalost, naš okvir za podsticaje investicijama nije adekvatan, odnosno gotovo da i ne postoji, sa izuzetkom nešto nižih poreza na dobit i izuzeća od poreza na dividendu, ali je i to očito nedovoljno da naša ekonomija generira rast koji je nama neophodan. Da nije usluga koje izvozimo (posebno u IT industriji), te da nema nepovratnih transfera novca od dijaspore u BiH, situacija bi bila neuporedivo teža, odnosno gotovo nepodnošljiva.
Malo se govori o tome koliko će narasti priliv novca u budžet FBiH povećanjem minimalca, a šta će dobiti sam radnik kad mu se od plate odbiju doprinosi i PDV na hranu koja je svakim danom sve skuplja. Zašto?
- Na to upozorava struka u posljednje vrijeme, jer ne bi bilo popularno da o tome govore donosioci odluka, kada ionako znamo da zbog izostanka reforme javne uprave mi imamo izuzetno skup javni sektor. No, činjenica je da bi Odluka Vlade Federacije BiH u ovom formatu generirala više stotina miliona novih prihoda u budžet Federacije BiH i da bi to, onda, pored inflacije cijena proizvoda i usluga koja bi nastala slijedom viših troškova radne snage u granama koje to povećanje cijene rada mogu prenijeti na proizvode i usluge, odnosno krajnju potrošnju, dovelo i do zahtjeva za rast plaća u javnom sektoru, odnosno rasta socijalnih izdataka koji su naslonjeni na osnovice koje ovise o visini minimalne ili prosječne plaće u Federaciji BiH.
U vrijeme kad ste bili premijer ZDK-a, nepoštivanje kolektivnih ugovora dovelo je do lavine tužbi budžetskih korisnika. Zbog tih tužbi isplaćene su ogromne svote novca po kamatama. Da li se to moglo izbjeći i očekujete li da zbog punjenja budžeta na račun privrede javni sektor čim prije zaprijeti štrajkovima i zatraži veća primanja?
- Sjećam se da je tada bilo situacija u kojima su potpisivani kolektivni ugovori koji se, sa stanovišta budžetskih mogućnosti, nisu mogli poštivati (ne u mandatu Vlade ZDK-a, kada sam bio premijer) i čim je postojala osnovana, zakonska mogućnost za potraživanja zaposlenih, oni su to mogli koristiti i koristili su kroz sudske procese.
Zahtjevi sindikata
Te se situacije uvijek mogu izbjeći ako se realno sagledavaju mogućnosti budžeta i ako se vodi racionalna i smislena budžetska politika u kojoj su plaće zaposlenih dio te politike. Ukoliko odluka Vlade Federacije o minimalnoj bruto plaći u ovoj formi ostane na snazi, to će zasigurno rezultirati zahtjevima sindikata u javnom sektoru za korekcijama kolektivnih ugovora, a kako će se to sve završiti, ne bih da špekuliram. Pripadam onoj skupini predstavnika struke koji apeliraju da do neželjenih efekata ove odluke uopće ne dođe, jer je teško sagledati opseg negativnih posljedica koje bi nas pogodile kroz značajna otpuštanja ljudi, inflaciju i rast rashoda u javnom sektoru.
