Muhamed Mahmutović za Oslobođenje: Tražićemo da od 1. jula minimalac bude 1.150 KM
Predsjednik Kantonalnog odbora Saveza sindikata za USK Muhamed Mahmutović iz Bihaća prvomajsko druženje i proslavu praznika dočekuje na Vilsonovom šetalištu sa kolegama iz saveza sindikata i građanima Sarajeva.
Gospodine Mahmutoviću, šta je za Vas najvažnije ovog prvog maja?
- Potrebno je da razmijenimo mišljenja, da sumiramo postignute rezultate u prošloj godini, da čujemo šta građani od nas žele da se radi u narednoj godini, da bismo zadovoljili interese radnika i sindikata. Da znamo kako bolje da se postavimo spram poslodavaca i vlasti.
Većina radnika Prvi maj provodi roštiljajući u krugu porodice, ali po ovim skupoćama čini se da je sve manje mesa na stolu?
- Kako je, barem kod nas u USK-u, Prvi maj odavno prestao biti praznik rada, a više porodični događaj, tako je i sve manje prilike da radnici na javnim okupljanjima otvoreno kažu šta ih najviše muči i čega se sve odriču.
Veća produktivnost
Prvog maja radnici treba da izraze svoje nezadovoljstvo stanjem u kojem se nalaze. Međutim, većina će se okupiti na obalama rijeka, planinama i tako dalje, ali to će biti sve skromno, jer enormna su poskupljenja živežnih namirnica, mnogi će biti uskraćeni da i taj jedan dan proslave kako treba.
Nekada se išlo na uranke, borba za prava radnika vodila se na ulicama. Gdje su nestale takve slike 1. maja i čini li Vam se da bismo ih trebali vratiti?
- Mislim da je to neko prošlo vrijeme i da se to nikada neće vratiti. Nažalost, mi kao narod nemamo običaj da se Prvom maju posvetimo kroz aktivizam, da tražimo prava na ulicama, veće plate i bolje uslove za rad. U ostalom dijelu svijeta, od Amerike do Zapadne Evrope, radnici će marširati ulicama najvećih gradova, ali takve slike više nismo u prilici gledati u našoj domovini. To je nekada bilo, a sada su samo uspomene ostale.
Mahmutović: Crne prognoze ekonomista se nisu ostvarile
U kakvom je danas položaju radnik u Bosni i Hercegovini, naročito onaj koji nema tu vrstu sigurnosti zvanu isplata plate iz budžeta?
- Radnici koji su na budžetu svakako da imaju veću sigurnost, jer su obično zaposleni na neodređeno vrijeme, imaju zagarantirane plaće i sve ostale dodatke. Radnici u realnom sektoru često nemaju takve uslove, poslodavci koriste razne metode, od ucjenjivanja do zastrašivanja, te na razne načine pokušavaju da ne ispoštuju radno zakonodavstvo. Ne isplaćuju sve ono što je zakonom propisano. Poznato je da se mi već godinama borimo za povećanje najniže plaće koja je konačno ove godine podignuta na prag od 1.000 maraka. Poslodavci, pa i razni ekonomski stručnjaci su davali crne prognoze kako će to ugroziti ekonomiju u FBiH, dovesti do otkaza više hiljada radnika, čak dovesti i do zatvaranja fabrika i preduzeća. Međutim, pokazalo se da su bili u krivu, prema podacima iz Porezne uprave vidi se da je negativni efekt izostao, sve je to bila samo galama poslodavaca i njihovih trabanata. A svakako imamo zadovoljnijeg radnika koji bolje radi i postiže produktivnost kakva je bila nezamisliva sa ondašnjom mizernom platom.
Savez sindikata BiH je prije nekoliko dana predložio da se minimalna plata dodatno poveća sa hiljadu na 1.150 KM. Imajući u vidu da su mnoge firme i dosad jedva stizale sve obaveze prema državi, koliko je to realno?
- Mi smo još 2023. tražili povećanje plaće, sa tadašnjih 619 na 1.000 maraka. Sad u 2025. to je i dalje niska plaća u Federaciji BiH, s obzirom na devalvaciju i povećanje cijena u svim životnim segmentima. Tražimo i tražićemo da od prvog jula ta minimalna plaća bude 1.150 maraka iako smatramo da ni to ne može zadovoljiti potrebe radnika ako je usporedite sa prosječnom potrošačkom korpom za četvoročlanu porodicu. Niske plaće su bile glavni uzrok zbog kojeg su mnogi radnici otišli iz BiH u inostranstvo trbuhom za kruhom, gdje su veće zarade i bolje se cijene radnici i sindikalna prava. Ekonomski analitičari, naši političari i predstavnici zakonodavne vlasti koji najavljuju potrese zbog povećanja minimalne plaće bolje neka razmisle o posljedicama potresa zbog gubljenja stanovništva.
Slažete li se sa mnogobrojnim zahtjevima da se poreski nameti spuste do granica kakve vladaju u zemljama okruženja, pa i u RS-u? Da li bismo time dočekali primanja za dostojan život u ovoj zemlji?
- Već je Dom naroda donio izmjene o smanjenju doprinosa na plaće koje idu na teret poslodavca i tu je već napravljen jedan korak. Svima je u interesu da poslodavci budu maksimalno rasterećeni.
Uplata doprinosa
Međutim, bez obzira na to što su smanjeni doprinosi, radnicima se plaće neće povećati same od sebe, jer poslodavce interesuje samo sticanje kapitala. Mnogi će reći da nije problem radniku isplatiti hiljadu maraka plaću, odnosno da su im i ranije toliko davali, ali bez potpunog prikazivanja i uplate doprinosa državi. Moramo imati u vidu i radnike koji trebaju u penziju, a kojima nisu potpuno uplaćivani doprinosi.
Od prošlog Prvog maja dobili smo neradnu nedjelju i novi minimalac. Kakva je od radnika povratna informacija koja stiže vama u sindikatima?
- Svakako su radnici zadovoljniji iako plaća još nije adekvatna uloženom radu, plus na čitavi iznos se plaćaju doprinosi i porezi, pa ni po tom osnovu radnici neće biti oštećeni, a ni država nije uskraćena kao ni vanbudžetski fondovi. Radnici ispoljavaju zadovoljstvo, ali to nas podstiče da i dalje tražimo od svih nivoa vlasti da se uredba o najnižoj plaći ozakoni i zajedno sa njom dodaci na plaću kao što su topli obrok, prevoz i regres. Opći kolektivni ugovor poslodavci i vlasti u FBiH su raskinuli prije nekoliko godina. Postoji dio radnika koji nisu pokriveni kolektivnim ugovorima i poslodavci nemaju obavezu dati dodatke na plaću. Za sve njih trebamo se izboriti, a do idućeg Prvog maja nadamo se i porastu minimalca.
