Muamer Zukić za Oslobođenje: I dio pozicije ograđuje se od Vlade Federacije BiH
Gospodine Zukiću, sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH zakazana je za 16. januar i to na zahtjev delegata/kinja iz Kluba Bošnjaka koji su insistirali da u dnevni red bude uvršten Zakon o gasovodu južna interkonekcija BiH i Hrvatska, a koji je prošao Predstavnički dom. Očekujete li da zakon konačno bude usvojen ili blokade iz HDZ-a BiH i šta bi njegovo usvajanje značilo za građane i privredu?
- Kad je Zakon o južnoj gasnoj interkonekciji u pitanju, dosad nismo imali naročitu parlamentarnu prohodnost. Uglavnom se kretao neuobičajenim i težim normativnim putem - od njegovog predlaganja, usvajanja na Predstavničkom domu, do načina na koji je uveden u proceduru u Dom naroda. Prvo smo imali situaciju da zakon nije odmah proslijeđen od Predstavničkog doma prema Domu. A onda i očigledne poteškoće sa zakazivanjem sjednice Doma naroda.
Konekcija pod razno
U prilog navedenom istakao bih činjenicu da ću kao delegat koji je preuzeo zakon u Domu naroda i praktično sam njegov predlagač (uz još nekoliko kolega), imati obavezu da ga prezentiram radnim tijelima, klubovima, a na koncu i samom Domu, bez učešća i pomoći Vlade i ministarstava. Nemam namjeru da se žalim na tu činjenicu, ali samo ukazujem da jedan iznimno važan i strateški bitan zakon za državu prolazi ovakvu, kazao bih, nazohor-proceduru. Očigledno je to bio jedini mogući put, jer je HDZ-ov uticaj predominantan u odnosu na stranke trojke i evidentno je da drugačije nije bilo moguće. Sve ovo navodim kao upozorenje da su moguće i dodatne komplikacije na sjednici 16. januara. Spomenuli ste potencijalne blokade, odnosno korištenje instituta vitalnog nacionalnog interesa u Klubu Hrvata, što nije isključeno.
Na dnevnom redu sjednice je i izbor sudija Ustavnog suda FBiH. Predsjednica FBiH Lidija Bradara donijela je odluku da to bude sudija Siniša Bjelogrlić iz reda srpskog naroda, ali nije dobila saglasnost potpredsjednika FBiH. Šta je sporno?
- U ovom trenutku više je spornih i otvorenih pitanja vezanih za izbor sudija Ustavnog suda FBiH. Mi ćemo, zapravo, pred sobom imati izbor dvojice sudija. Kod izbora jednog sudije jasna je pripadnost konstitutivnim narodima, a kod drugog relevantna može biti i pripadnost različitim konstitutivnim narodima. To je suštinski bitno i može biti krucijalno sporno pitanje. Također, otežavajuća je činjenica da se lista za izbor jednog sudije utvrđivala ranije, po tada važećoj proceduri, a lista za izbor drugog sudije po novoutvrđenoj proceduri. Uz to, imamo neusaglašenost na nivou rukovodstva FBiH u pogledu kandidata, gdje prijedlog Bradare nije dobio podršku nijednog od potpredsjednika. Zbog svega navedenog, pred delegatima je osjetljiva procedura glasanja na Domu naroda. Odluka će se donositi većinom prisutnih i koji glasaju, što znači da je, ovisno od veličine kvoruma i broja onih koji budu glasali, moguć izbor sudija uz podršku manjeg broja delegata u Domu. Vjerujem da će u narednim danima po ovom pitanju biti još usaglašavanja i da će do sjednice stvari biti jasnije ili ćemo ponovo imati neki sporni navrat-nanos izbor.
Odluka Vlade FBiH da minimalac iznosi 1.000 KM, osim što je izazvala negativne reakcije poslodavaca, naišla je na kritike pojedinaca u vlasti koji su tražili da je Vlada suspenduje, što je premijer FBiH odbacio. Može li zbog minimalca Vlada izgubiti podršku u Parlamentu?
- Vlada je tu odluku očigledno donijela na način od kojeg se ograđuje i dobar dio pozicije. Brzopletost i površnost kod donošenja tako bitne odluke govori o krajnjoj neozbiljnosti najodgovornijih ljudi u Vladi FBiH. Nije ovo prvi takav primjer. I to nas s pravom zabrinjava, tako da ne treba isključiti reduciranje podrške Vladi u Parlamentu. Otkazivanje posljednje sjednice Doma naroda, kao i nepostojanje većine za usvajanje dnevnog reda na pretposljednjoj sjednici možda su i nagovještaj jednog takvog scenarija.
Neusvajanje budžeta FBiH za ovu godinu vlast je pravdala time da će nakon Odluke o minimalcu, u budžetu predvidjeti programe podrške za privrednike čije bi poslovanje moglo biti ugroženo. Vlada tvrdi da su joj u fokusu radnik i radnička prava, dok privrednici najavljuju otpuštanja? Šta u budućnosti čeka i jedne i druge?
- Uzimajući u obzir dosadašnja iskustva, kao i činjenicu da je podizanje plate posljedica nametanja, a ne njihove procjene i odluke, kao i da nisu pošteđeni u pogledu smanjenja doprinosa, nije realno očekivati da će poslodavci radnicima podizati platu na račun svoje dobiti već povećanjem cijena. A ako rast cijena proguta rast plata, ne da se nije napravio iskorak nego će biti nanesena šteta radnicima i općenito građanima. Valja nam ozbiljno uzeti u obzir upozorenja određenih stručnjaka i dijela poslodavaca da ova odluka Vlade može dovesti i do otpuštanja radnika.
Opozicija, ali dijelom i pozicija traže da se po hitnom postupku u proceduru uputi set fiskalnih zakona i da se zakaže vanredna sjednica. Očekujete li da se nakon više od decenije provede fiskalna reforma?
- Kad je u pitanju status radnika, a istovremeno očuvanje stabilnosti FBiH, set fiskalnih zakona sa ozbiljnom pripremom je put da se dođe do istinskog i realnog iskoraka. Čini se realnom uputa stručnjaka da, ako imamo manje doprinose procentualno, a jednake ili veće iznosom, do čega bi dovelo povećanje plate uz smanjenje doprinosa, onda bismo imali šanse da dođemo do većih plata koje neće pojesti inflacija, a istovremeno bismo očuvali stabilnost fondova koji su vezani za doprinose.
Vezane ruke
S obzirom na konfuziju koja trenutno vlada u aktuelnoj poziciji, nisam siguran da Vlada i aktuelna većina imaju kapacitet za jedan takav iskorak. Mi kao opozicija spremni smo podržati i pomoći u pripremi reformskih fiskalnih zakona.
Ako umjesto budžeta bude usvojena Odluka o privremenom finansiranju za prva tri mjeseca ove godine, penzioneri ne mogu očekivati povećanja penzija, što će dodatno otežati njihov život zbog divljanja cijena osnovnih životnih namirnica. U Sarajevu je, recimo, poskupio hljeb i na tome se neće završiti. Na koji način zaštititi ovu najugroženiju kategoriju stanovništva?
- Penzioneri su kategorija koju najviše pogađa rast cijena. Zato penzije moramo vratiti u fokus naše pažnje. Mi ćemo kao opozicija posebno insistirati na tom pitanju. Međutim, Vlada i aktuelna parlamentarna većina s privremenim finansiranjem zapravo vežu ruke FBiH u pogledu povećanja penzija, bar dok se budžet ne usvoji. Vezano s ovim pitanjem, možemo prihvatiti da se s rastom standarda povećavaju cijene onoga što smatramo komforom i luksuzom. Ali, valja nam hitno doći do rješenja koje bi spriječilo dalje poskupljenje osnovnih životnih namirnica. Na taj način bismo zaštitili najranjivije kategorije u društvu, pa i penzionere. U tom pravcu će se morati donijeti određene odluke. One mogu biti sadržane i u spomenutom setu zakona koji bi u ovom segmentu značio reformu i stabilnost.
