Ministar Amir Hasičević za Oslobođenje: Niko deterdžent ne kupuje na pumpi
Da li je Ministarstvo zadovoljno akcijom Zaključavamo cijene, koja traje evo godinu i koliko je ona polučila rezultata s obzirom na to da neki korisnici u našim anketama imaju primjedbe, dok pojedini analitičari akciju svode na nivo kataloške akcije, a ne borbu protiv inflacije?
- Moja ideja, od preuzimanja mandata, bila je da za isti sto dovedem poslodavce, trgovačke radnike, potrošače, sindikalce, inspektore i da zajedničkim snagama pronalazimo najbolja rješenja koja će unaprijediti trgovinu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Tako je krajem 2023. godine održan niz zajedničkih sastanaka s predstavnicima Udruženja poslodavaca FBiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, udruženjima potrošača, Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH i proizvođača, te je postignut dogovor da se pokrene projekat Zaključavamo cijene.
Podsjećam, u to vrijeme na snazi je bila Odluka o propisivanju mjera neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne visine marži za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode, koju je tokom pandemije Covida donio prethodni saziv Vlade FBiH.
Pozitivni efekti
Odluku smo stavili van snage 14. 12. 2023, a projekat Zaključavamo cijene zvanično je počeo 15. 12. 2023. Osmišljen je na dobrovoljnoj bazi. Cilj je promoviranje društveno-odgovornog djelovanja trgovaca i domaćih proizvođača, na način da trgovci snize redovne cijene pojedinih životnih namirnica i higijenskih proizvoda i te snižene cijene zaključaju na period od tri mjeseca. Poslodavci su sačinili spisak od nekih 40 prehrambenih i higijenskih proizvoda, a protokol su u prvom krugu potpisala 32 trgovačka subjekta koja imaju više od 1.500 trgovačkih radnji u Federaciji. Nakon tri mjeseca primjene pokazalo se da ima rezultata, jer su građani na korpi ovih proizvoda mogli uštedjeti prosječno oko 50 KM, cijene su u prosjeku snižene za 17 posto, a porasla je i prodaja artikala koji su označeni markicom Zaključavamo cijene. Projekat je produžen na još tri mjeseca.
U drugom krugu akcije koja je počela u martu 2024. povećan je broj proizvoda na 50+, a na spisak je dodano i nekoliko proizvoda koje najčešće koriste osobe oboljele od celijakije i dijabetesa. Projekat je imao višestruku korist, potrošači su mogli ostvariti uštede 50-ak KM na korpi označenih proizvoda, povećala se potražnja za domaćim proizvodima proizvođača koji su dali doprinos u ovoj akciji, stabilizirale su se cijene osnovnih namirnica. Pozitivni efekti projekta ponukali su trgovce da akciju produže do kraja godine. Što se tiče kritičara ovog projekta, oponenata je uvijek bilo. Šta god se dobro uradi, uvijek će se naći neko ko kaže da to ne valja i da bi moglo bolje. Ali nas to ne sprečava da i dalje radimo na pronalasku najboljih rješenja i da rezultatima pokazujemo da smo uradili dobar posao.
Da li su cijene u prodavnicama opravdane ako znamo da svaki dan imamo poskupljenja?
- Imamo slobodno tržište i slobodno formiranje cijena. BiH je od januara do aprila prošle godine uvezla robu vrijednu gotovo 10 milijardi KM, do kraja godine to je sigurno više od 15 milijardi, što znači da smo ovisni o uvozu. To značajno utiče i na formiranje cijena. Cijena zavisi i od inostranog tržišta i od cijene prevoza i od cijene distribucije, a u konačnici i od trgovačke marže...
Kako onda kontrolisati cijene? Da li Vlada FBiH ima konkretne interventne mjere?
- Ponavljam, mi imamo slobodno tržište. S obzirom na to da je većina našeg uvoza iz zemalja EU, a mi nismo članica, za nas su skuplji i proizvodi i prevoz/distribucija. Vlada FBiH ima mehanizme sprečavanja divljanja cijena trgovina, čija je svrha enormno bogaćenje i ugrožavanje snabdijevanja stanovništva kako prehrambenim proizvodima tako i energentima između ostalog i kroz Zakon o kontroli cijena.
Imamo Zakon o kontroli cijena, prema kojem je i prethodna Vlada FBiH uvela ograničenje marži na osnovne životne namirnice. U 2024. smo usvojili izmjenu Zakona koja se odnose na visinu novčanih kazni za prekršioce zakona. Kako je Zakon pisan 1995. godine, visina kazni je bila minimalna i nije imala preventivni karakter.
- Napravljene su izmjene, te su sada kazne od 6.000 do 30.000 KM za pravna lica. Vlada je utvrdila i novi Nacrt zakona o kontroli cijena i poslala u parlamentarnu proceduru kojim se preciznije definiše u kojim okolnostima, na koji način i na koji period Vlada FBiH poduzima mjere kontrole cijena.
Šta nam je sa robnim rezervama, da li ih imamo dovoljno?
- Vlada FBiH može u vanrednim okolnostima intervenisati i stavljajući u promet robu iz robnih rezervi. Također, u slučajevima prirodne katastrofe ili druge nedaće može zalihe podijeliti stanovništvu, kao što je bila praksa u ranijim slučajevima.
Da li se neradna nedjelja pokazala efikasnom i šta još Zakon o unutrašnjoj trgovini može donijeti kao boljitak?
- Zakon o unutrašnjoj trgovini stupio je na snagu 17. 11. 2024. godine. Prva analiza sa ekonomskim pokazateljima radi se po pravilu nakon tri mjeseca od primjene. Mi pratimo situaciju svakodnevno. Prema preliminarnim izvještajima koje smo dobili, promet u trgovinama prelio se od nedjelje na subotu i na ponedjeljak. Prema podacima koje smo dobili od samih trgovaca, promet subotom je porastao za 64 posto, a ponedjeljkom je veći za 15 posto u odnosu na period prije uvođenja neradne nedjelje. Ukupan sedmični promet također je veći nego kada su trgovine radile sedam dana u sedmici. Također, prema izvještaju Federalne uprave za inspekcijske poslove, trgovci su uglavnom poštovali zakon i mali broj njih se oglušio o primjenu člana 18, koji se odnosi na radno vrijeme trgovačkih objekata. Za prekršioce su izrečene i prekršajne kazne.
Sporadične kupovine
Želim napomenuti da je i neradna nedjelja, baš kao i projekat Zaključavamo cijene, imala oponente (uglavnom iste u oba slučaja). No, pokazalo se da su svi argumenti navedeni kao razlog protiv demantovani u praksi. Niti su radnici masovno otpuštani, niti je ugrožen budžet Federacije zbog sporadičnih kupovina u drugom entitetu niti je zabilježeno da radnici nedjeljom preslažu robu u skladištima, niti je ugrožen turizam, niti na benzinskim pumpama kupujemo hljeb, mlijeko i deterdžent za veš.