Marika Djolai za Oslobođenje: Vlasti BiH ne žele prolaznu ocjenu Evrope
Savjetodavna grupa Balkan u Evropi (BiEPAG) desetogodišnjicu postojanja obilježila je upravo u Sarajevu. Simbolički, jer smatra da je u ovom trenutku fokus na našoj zemlji itekako važan. Članica BiEPAG-a dr. Marika Djolai govorila je za Oslobođenje o evropskom putu naše zemlje i regiona, greškama Evropske unije, koracima koje naša zemlja treba poduzeti i jačanju desnice u Evropi.
Neozbiljnost na djelu
- Naš prvi fokus je na evropskim integracijama i podršci pristupanju svih šest zemalja Zapadnog Balkana EU. Bosna i Hercegovina ima kandidatski status, ali bez obzira na to što je EU izrazila dobru volju da otvori vrata prema Zapadnom Balkanu zbog sigurnosnih i geopolitičkih razloga, zbog rata u Ukrajini, mislim da BiH i dalje nije pristupila tom procesu ozbiljno, istakla je dr. Djolai.
Problem u Bosni i Hercegovini je taj što institucije i domaći političari ne vide evropski put kao nešto čemu se treba ozbiljno posvetiti. Naša zemlja, naglasila je dr. Djolai, u suštini treba da ispuni tehničke uslove da bi postigla napredak. Činjenica da je predsjednica Evropske komisije odlučila da za buduću komesarku za proširenje predloži Slovenku, pozitivan je signal za region.
- Prvi put se sada pominju konkretne godine za proširenje - 2028, 2030. Godina 2028. namenjena je Crnoj Gori. A BiH mora da ispunjava zahteve i uslove ako ne želi ostati na začelju kolone. Čak je i premijer Kosova Albin Kurti odlučio unilateralno da ukine vize i omogući nesmetano kretanje i građanima BiH, podsjeća naša sagovornica.
Smatra da se BiH suočava i sa problemom nedovoljne stručnosti u institucijama kada je riječ o ispunjavanju zahtjeva, Planu rasta i općenito proširenju. Drugi problem predstavlja nedostatak političke volje.
- Političari u BiH su svesni svega, u priči su godinama i vrlo dobro im je poznato šta je potrebno. Očito je da nema političke volje. Milorad Dodik sigurno jeste najglasniji u načinu na koji komunicira o tom procesu, ali mislim da nije jedini problem. Jednostavno, BiH se jako neozbiljno odnosi prema evropskom putu. Čak mislim i da je Evropska komisija sada mnogo eksplicitnija u komunikaciji prema svima i da je spremna da da prolaznu ocenu i za ne baš odlično urađen posao, istakla je dr. Djolai.
Kada se radi o Reformskoj agendi za Plan rasta i neuspjehu domaćih političara da usaglase pitanja vezana za Ustavni sud BiH i entitetski veto za državnu pomoć, dr. Djolai naglašava da poenta leži u tome da se ti uslovi moraju ispuniti - bilo u Agendi ili kada dođe vrijeme za zatvaranje poglavlja. Čak i ako EK sada progleda kroz prste, ta pitanja će nas dočekati u budućnosti. A naravno, iako je odgovornost za nerad naša, odgovornost za stagnaciju snosi i Evropska unija.
- Bila je prilika pre desetak godina, tačnije 2012, kada je BiH bila na korak od progresa na evropskom putu. Tada nije bilo podrške iz EU. Nakon toga, 2014. na čelo EK-a došao je Jean-Claude Juncker, koji je odmah rekao da proširenja neće biti za vreme njegovog mandata. Zbog toga je i kreiran Berlinski proces, kako bi se, ipak, podržale reforme u regionu. Ali, Juncker je de facto, uzročno-posljedično, zatvorio put proširenja, objasnila je dr. Djolai.
Podsjetila je i na slučaj Sjeverne Makedonije, istakavši da je, bez obzira na Prespanski sporazum, uslijedila nova blokada iz Francuske i Nizozemske. U slučaju EU može doći do duple blokade - od same Unije, ali i pojedinačno od države članice. Dr. Djolai je mišljenja da je sada momenat i za dijalog unutar zemlje. Objasnila je i da nisu sve desnice iste. Desnica koju predvodi premijerka Italije Giorgia Meloni je manje desna od desnice Viktora Orbána u Mađarskoj. Interesantna su i pozicioniranja tog evropskog tzv. desnog centra, koji u suštini jeste desnica, ali i dalje možda evropski orijentisan.
Opasnost populizma
Što se tiče naše zemlje, dr. Djolai je mišljenja da su mnogo opasniji populizam i autoritarne tendencije, nego ideološka obojenost. S obzirom na to da imamo formalne etničke podjele, radi se zapravo o plaštu kojim se pokrivaju autoritarno korumpirano i populističke tendencije, glavni krivci što je država zarobljena. Naglasila je i da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić sjedi na nekoliko stolica i svakome isporučuje šta treba. Pojedinim članicama Unije i odgovaraju autoritarni vladari poput Vučića ili pak premijera Albanije Edija Rame, koji gura velikom brzinom Albaniju ka EU, ali istovremeno nema slobode medija i potpuna je opresija civilnog društva. Ali, Rama je, naglasila je dr. Djolai, populista kojeg vole evropske institucije. A Orbán prvi put ima političkog suparnika unutar zemlje i počela mu se klimati vlast. Stalno koketiranje sa drugim autoritarnim vladarima, uključujući Kinu, Orbán vidi kao mogućnost ostanka u poziciji. Dj. Djolai je zaključila da se autoritarni vladari drže zajedno i da su povezani globalno. To dokazuje i otvorena poruka ministra vanjskih poslova Mađarske Pétera Szijjártóa da zapravo čekaju povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću, kako bi Mađarska ponovo bila u dobrim odnosima sa Sjedinjenim Državama.
