Krnjić: Dodik juriša na dobit Centralne banke, SNSD-u treba nasušno svaki milion
Usvajanje budžeta institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu bila je jedna od tema o kojoj su nedavno razgovarali čelnici HDZ-a BiH i SNSD-a Dragan Čović i Milorad Dodik. O ovoj temi za Oslobođenje govori Zijad Krnjić, ekspert u UO Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Vrijeđanje zaposlenika
Dodik je, kao nikad dosad, kaže Krnjić, potencirao rješavanje ovog pitanja na način da Parlament BiH hitno usvoji državni budžet, dok je Čović izrazio uvjerenje da će to biti urađeno u najkraćem roku. Dodik je čak iskazao brigu za položaj zaposlenika državnih institucija, jer bi im novim budžetom bile povećane plate za oko pet posto. No, ovaj argument u najmanju ruku zvuči neuvjerljivo ako znamo da se Dodik u proteklim godinama nije libio da vrijeđa državne zaposlenike, a čak je i pozivao one koji se izjašnjavaju kao Srbi da napuste institucije BiH i svoja radna mjesta, jer će ih zauzvrat primiti institucije RS-a.
- Istovremeno, ministri iz SNSD-a u Vijeću ministara BiH već mjesecima drže sastanke sa predstavnicima sindikata zaposlenih u državnim institucijama, nakon kojih je iz sindikata prijećeno krivičnim prijavama ministrima, poslanicima, ali i članovima Predsjedništva BiH zbog neusvajanja budžeta. Iz svega onoga što u posljednje vrijeme gledamo na bh. političkoj sceni jasno je da je SNSD-u stalo da se budžet što prije donese, za što se sada i otvoreno zalaže i sam Dodik. Takav budžet, po Dodikovoj želji, Vijeće ministara BiH je kao nacrt usvojilo prije dva mjeseca i proslijedilo Predsjedništvu BiH kao ovlaštenom predlagaču. Predsjedništvo BiH je glasovima članova iz Federacije odbilo taj nacrt budžeta i vratilo ga Vijeću ministara na doradu. Međutim, nacrt je podržala članica Predsjedništva BiH iz RS-a Željka Cvijanović, podsjeća Krnjić.
Zašto je Dodiku toliko stalo da se usvoji budžet institucija BiH i zašto on još nije usvojen?
- Nacrt budžeta Bosne i Hercegovine za 2025. godinu koji je Vijeće ministara usvojilo, a Predsjedništvo BiH sa 2:1 odbilo, neustavan je. Naime, sve se vrti oko dobiti Centralne banke BiH za 2024, koja je iznosila 240 miliona KM i koja je bez ikakve pravne dileme, Zakonom o Centralnoj banci BiH, prihod budžeta BiH. Otkad je Centralna banka iskazala tu dobit, znajući kome pripada, ministri u Vijeću ministara iz SNSD-a su tražili rješenje kako da to ne dobije država, već da se ona podijeli entitetima.
Kakvo je onda rješenje našlo Vijeće ministara BiH da udovolji namjerama SNSD-a?
- U najkraćem, našli su nezakonito i neustavno rješenje, kojim se kao grant entitetima budžetom države vraća 200 miliona KM u omjeru 133 miliona KM za FBiH, a 67 miliona KM RS-u. Naime, za izradu budžeta države, a i entiteta, ali to je posebna tema. Potrebno je da Fiskalno vijeće BiH, a što je propisano Zakonom o Fiskalnom vijeću kojeg čine premijeri i ministri finansija države i entiteta, dakle, šest osoba, donese Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika, trogodišnji, koji se svake godine revidira. Tim Globalnim fiskalnim okvirom se definiše, između ostalog, koliko se sredstava alocira državi za finansiranje njenih institucija i potreba. Iako nema ustavnog osnova da država pomaže entitetima, jer sav ostali iznos javnih prihoda države se, po utvrđivanju potrebnog iznosa za potrebe institucija države, raspodjeljuje entitetima, dakle, država ne može imati viška para, oni su revidiranim fiskalnim okvirom, koji su usvojili prije oko tri mjeseca odlučili da država budžetom za 2025. izdvoji 200 miliona KM granta entitetima. Treba naglasiti da Fiskalno vijeće svoje odluke donosi većinom u kojoj mora biti bar jedan član iz svakog konstitutivnog naroda. Na temelju te odluke o fiskalnom okviru za 2025, Vijeće ministara je utvrdilo nacrt budžeta. Dakle svi, i članovi Fiskalnog vijeća i ministri u Vijeću ministara BiH, znali su da je odluka neustavna, te da je time i budžet neustavan, ali su ga usvojili u nacrtu i poslali ga Predsjedništvu BiH, a čak se neki i pohvalili. Dakle, utvrdili su nacrt budžeta, koji je za 180 miliona KM veći od onog za 2024, ali iz kojeg se za pomoć entitetima izdvaja 200 miliona KM, čega nije bilo u 2024, pa vi izračunajte je li veći.
Dakle, SNSD-u treba budžet zbog 67 miliona KM? A zašto su ministri iz Federacije BiH pristali na to?
- SNSD-u, odnosno budžetu RS-a treba nasušno svaki milion, naravno i tih 67 miliona KM, ali postižu i svoj strateški cilj finansijskog gušenja institucija BiH, dakle, države. Zašto je FBiH kroz Fiskalno vijeće BiH i članove Vijeća ministara pristala na to? Pa, valjda i njima treba para, a da li ima nekih drugih dogovora, zaista ne znam. Poražavajuće je da su odlukom o reviziji fiskalnog okvira za 2025, kojim je budžet zaista nominalno veći, iako se entitetima vraća više od tog uvećanja, predstavnici iz FBiH prihvatili da taj uvećani iznos nije osnovica za fiskalni okvir za 2026, već da se on vraća na iznos okvira za 2024. Zaista ne mogu razumjeti koji to razlog može biti da se prihvati, što je i zakonski upitno, da se finansijski blokira država i za narednu godinu.
Krnjić: Budžetu RS-a je potreban svaki milion
Šta će dalje biti sa budžetom i šta je, prema Vašem mišljenju, rješenje?
- Rješenje je izraditi budžet koji je u skladu sa Ustavom BiH i svim važećim zakonima. Država ne može, jer je to u suprotnosti sa temeljnim ustavnim principima u finansijskoj sferi, finansirati entitete.
OSBiH i DKP
Dobit Centralne banke je prihod državnog budžeta i treba je rasporediti na potrebe države, među ostalim i za povećanje plata zaposlenicima državnih institucija i to ne za pet, već za, recimo, deset posto, opremanje Oružanih snaga, diplomatsko-konzularnu mrežu, kako se već mogu postići politički dogovori o budžetu. Radi razumijevanja finansijskog aspekta ovog što sam rekao, treba istaći da je za povećanje plata od pet posto potrebno oko 50 miliona KM, dakle, uz zadovoljavanje i ostalih potreba države one se mogu podići i 10 posto. Izrada budžeta koji je neustavan, po meni je gore rješenje od toga da ga ne usvoje. Važnije od bilo kojih finansijskih potreba bilo koga je poštivanje Ustava i zakona. A da li će tako biti, ostaje da vidimo.
