Tokić: Neshvatljivo je da HDZ više želi koaliciju sa SDA i SDP-om, nego sa HDZ 1990

Kad se osvrnete na rad Predstavničkog doma Parlamenta FBiH u proteklom periodu, posebno kad uzmemo u obzir da je bilo preglasavanja partnera u vlasti, pa čak i nemogućnosti usvajanja dnevnog reda, mislite li da je vlast u nekoj vrsti krize i da je sve manje povjerenja među partnerima?

- Postoje određene teme oko kojih se partneri u vlasti ne uspijevaju usaglasiti, što je, između ostalog, rezultiralo obaranjem dnevnog reda pretposljednje sjednice. Preglasavanje nije dobra opcija, posebno kad se radi o temama koje su poprimile nacionalnu konotaciju. Domu naroda su oduzete ovlasti u kontekstu kataloga vitalnog nacionalnog interesa. Tu su samo taksativno nabrojane teme na osnovu kojih se može pozvati na vitalni nacionalni interes.

Kamen spoticanja

Mislim da katalog vitalnog interesa nije dovoljno širok, s obzirom na to da više ne postoji da se svako pitanje može tretirati kao vitalni interes ukoliko to smatraju 2/3 delegata u klubu nekog od naroda. Mi u Zastupničkom domu nemamo taj mehanizam zaštite, niti bismo ga možda trebali imati, ali Domu naroda se nisu smjele oduzeti te ovlasti bez političkog dogovora. One su bile kamen spoticanja prilikom pregovora oko izmjena Izbornog zakona 2022, gdje sam osobno sudjelovao. Samim tim i Zastupnički dom, koji u svojoj suštini ne bi trebao imati nacionalnu konotaciju, pretvara se u dom gdje Hrvati moraju, recimo, obaranjem dnevnog reda kazati da postoji tema koja je nacionalnog karaktera i s kojom se ne slažemo, a zbog odnosa i manjka mehanizama zaštite u Domu naroda kroz klub Hrvata, ne smijemo dopustiti da do tamo dođe.

Čak i oni zakoni koji prođu Predstavnički dom dugo čekaju da dođu na dnevni red Doma naroda, dok se za pojedina pitanja već sada govori da postoji mogućnost da budu zaustavljena u Domu naroda, poput Komisije za stručnu ocjenu za izdavanje urbanističke saglasnosti na projektu Južna interkonekcija BiH - Hrvatska. Da li bi se to moglo desiti i šta onda?

- Nisam siguran da ste u pravu. Vrlo brzo se usvajaju zakoni u Domu naroda nakon što mi odradimo svoj dio posla. Kad je u pitanju sama komisija, nemam informacije kako će klub Hrvata djelovati po tom pitanju. Ukoliko smatraju da imaju temelj za povlačenje vitalnog nacionalnog interesa, pretpostavljam da će to učiniti. Međutim, postavlja se pitanje zašto su poslali svoje prijedloge za članove komisije u ime županijskih vlada ukoliko iste te kadrove misle rušiti?

- Kad je u pitanju Južna interkonekcija i implementacija projekta na terenu, činjenica je da se ona može potpuno realizirati tek nakon što Hrvatska da svoj supotpis na međudržavni sporazum, u ovom slučaju, Hrvatska će osluškivati Hrvate iz BiH i naš stav po ovom pitanju. Mislim da je Južna interkonekcija strateški projekt za sve u BiH. Ukida se monopol plinu sa istoka i dobijamo veću energetsku neovisnost. Činjenica također jeste da je BH Gas kamen spoticanja u cijeloj priči. Poznato je da u upravnim strukturama BH Gasa nema Hrvata. Prvo postavljam pitanje tko je to dozvolio? Jesu li hrvatski ministri u Vladi FBiH glasovali za takav nacionalni omjer unutar BH Gasa? Jesu li upoznati s tim i jesu li učinili išta po tom pitanju? Stoga smo mi (HDZ 1990 - HNP, HSS i HRS) tražili da se napravi unutrašnja reorganizacija BH Gasa na način da su zastupljeni i Hrvati kao i predstavnici drugih naroda u upravljačkim strukturama. Informacije koje imam bile su pozitivne u startu, ali se odjednom stalo s tim.

Stičete li dojam da većina parlamentaraca nije dovoljno ažurna kod predlaganja zakonskih rješenja, i pored niza gorućih problema u društvu, i čeka šta će Vlada predložiti? Koja je onda svrha njihovog rada?

- Nemam dojam da su parlamentarci neaktivni. Zastupnici parlamentarne većine prijedloge na zakone rade preko Vlade FBiH. Zastupnici opozicije to rade uglavnom preko Parlamenta ili pokušavaju sastaviti većinu kroz radna tijela Parlamenta, pa da u ime radnih tijela predlože intervencije na zakone. Vjerojatno postoji određeni broj kolega koji ne rade ni jedno ni drugo, koji svoj mandat vide na drugačiji način i to je uredu, imaju na to pravo. Birači neka im sude o njihovom radu. Kada su u pitanju predlaganja kompletnih zakona od zastupnika, to se zaista rijetko događa, ali postoji razlog.

Deklaracije HNS-a svi trebaju uvažavati/HNSBiH

- Recimo da neki zastupnik želi predložiti određeni zakon iz domene financija, on mora znati masu podataka na osnovu kojih će predložiti zakonsko rješenje, što zastupnici realno nemaju. Zato je tu Vlada i ona ima u svaka doba tisuće podataka iz raznih sektora i masu uposlenih stručnjaka koji si uzimaju dosta vremena za analizu jednog zakonskog rješenja.

Vi ste uložili amandman na prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH da se u član 359b koji propisuje kaznu za napad na zdravstvenog radnika jasno uvrsti minimalna kazna zatvora od najmanje tri mjeseca. Šta će to, zapravo, značiti za zdravstvene radnike?

- Točno. Usvajanjem ovog amandmana napad na zdravstvene radnike bi se vrednovao jednako kao napad na druge službene osobe, kaznom zatvora od minimalno tri mjeseca do tri godine. Vlada je odbacila taj amandman, kao i Zastupnički dom. Nažalost, mislim da je to bila greška. Nikako ne mislim da je dobro da se spušta razina kazne za napad na zdravstvene radnike u odnosu na druge djelatnike u javnim institucijama. Bilo koji uposlenik bilo koje općine uživa veću pravnu zaštitu u odnosu na ljekara ili drugog zdravstvenog radnika, mislim da je to velika greška. I kao što sam naveo maloprije, nisam uspio usuglasiti ovaj amandman sa Vladom FBiH, odbio sam njihovo izjašnjenje i tražio izjašnjavanja Parlamenta. Nažalost, nije bilo potrebne većine za to.

I dalje se raspravlja u vezi s neradnom nedjeljom. Dok vlast najavljuje uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja tokom godine, radnici u sektoru trgovine tome se protive. Šta bi po Vama bilo prihvatljivo rješenje?

- Mislim da se neradna nedjelja trebala riješiti kroz Zakon o radu, ali ministar Hasičević je to uradio kroz svoj resor. Pohvalno je ovo što govorim i za njega, ali sad zbog toga i on sam nailazi na mnoge prepreke kad je u pitanju neradna nedjelja. Mi podržavamo koncept neradne nedjelje.

Treba li iskoristiti jedan ili drugi model, to je sada stvar dubljih analiza, stanja na terenu i raspoloženja poslodavaca i radnika. Ponavljam, mi smo za koncept neradne nedjelje, ali isto tako treba priznati da se u dosadašnjim odlukama prema poslovnom sektoru u FBiH išlo dobrim dijelom na osnaživanje statusa radnika. I sam sam sudjelovao u tome kad sam predložio plaćenu pauzu koja će se sad uvrstiti u novi Zakon o radu na razini FBiH, ali isto tako treba i sa poslodavcima razgovarati i sa njima pronaći zajednički nazivnik.

Mislite li da hrvatske stranke okupljene u koaliciju - HDZ 1990, HSS, HNP i HDS imaju snagu i mogu ponuditi alternativu politici HDZ-a BiH, a što će glasači prepoznati na narednim izborima? Da li ste dobili odgovor od HRS-a?

- Odnos stranaka unutar HNS-a nije na zadovoljavajućoj razini, to je svima jasno. Stranke okupljene u Hercegbosansku četvorku će ponuditi kvalitetna rješenja koja od nas traži aktualni politički trenutak, ali i dugogodišnja težnja hrvatskog naroda u BiH u kontekstu zaštite vitalnih nacionalnih prava prikazanih kroz izmjene izbornog zakonodavstva.

Produžena ruka

Varaju se oni koji misle da će ova grupacija stranaka imati prosarajevsku dimenziju vođenja osnovne nacionalne politike, da ćemo biti nekakva platforma ili alijansa. Tražimo stvarni legitimitet hrvatskog naroda, ali bismo ga konzumirali na drugačiji način. Deklaracija HNS-a je na zasjedanju 2022. osudila preglasavanje Hrvata i držimo da je ona dobar osnov za provođenje politike. HNS, predvođen HDZ-om BiH, išao je naruku političkom Sarajevu dogovaranjem koalicije na državnoj i drugim razinama uspostavljanjem vlasti bez, sad se već vidi, dogovora oko promjene Izbornog zakona. U trenutku formiranja Vlade FBiH imali smo uvjerenja unutar HNS-a da je Izborni zakon dogovoren i da će se mijenjati u roku od pola godine. Povjerovali smo da je to HDZBiH dogovorio. Dakle, da, ponudit će se alternativa, ali ne ona alternativa da smo junior partner i produžena ruka unitarističkim politikama iz Sarajeva, nego otvoreno kritiziranje zbog nerealiziranja obećanja kad je u pitanju izborno zakonodavstvo. Neshvatljivo je da, naprimjer, kao HDZBiH, u Vladi HNŽ-a više želite graditi koaliciju sa SDP-om i SDA, a ne sa HDZ-om 1990 ili sa HRS-om. To više nije unutarnji odnos, nego kršenje javne Deklaracije HNS-a iz 2011. To je javni koalicijski sporazum na razini te županije i javno formirana Vlada. Mnogo je takvih primjera. Kad je u pitanju HRS, poznato mi je da se tu održavaju određeni razgovori. Nedavno su pozitivno odgovorili na pruženu ruku i drago mi je zbog toga.