Kaplan: Priča o ugroženosti Hrvata pada u Stocu, gdje je HDZ većina gori su od...
Salmir Kaplan: Bila bi me sramota da radim to što radi Bošković/Edin Barimac
Salmir Kaplan, zastupnik SDA u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, govori za Oslobođenje o položaju Bošnjaka u Stocu i uvođenju biometrije
Gospodine Kaplan, kako danas izgleda život Bošnjaka u Stocu, koliko su ravnopravni?
- Svakodnevni život Bošnjaka u Stocu izgleda, na prvi pogled, normalno. I niko nema nikakvih problema u Stocu, svakodnevnih, zato što je Bošnjak, da ga neko zaustavi na ulici ili tako nešto. U samom gradu Bošnjaci su u priličnoj većini, i vi kada dođete sa strane, imate osjećaj da ste došli u bošnjačku čaršiju, ne vrijeđajući nikoga.
Neuporedive stvari
Međutim, kada se dođe do politike, kada dođete da nešto radite, da nešto investirate, kada završite fakultet da se zaposlite, onda nastaju problemi. Tu nastaje diskriminacija. U raspodjeli budžetskih sredstava, u zapošljavanju u javna preduzeća, ustanove, u upravljačkim strukturama, gdje ne mislim samo na direktore nego i na upravne odbore. Imate općinu u kojoj živi 40 posto Bošnjaka, u kojoj ima 30 i nešto posto vijećnika u Vijeću. Moram naglasiti i to da je ovo jedina općina u BiH koja nema formirane mjesne zajednice, a ima uslove da ih formira.
Postoji li stvarna zaštita ili je Stolac ostavljen između zakona i prešutne politike statusa quo?
- Ovdje je sve na milost i nemilost ove većine. I gradonačelnik i HDZ se ovdje ponašaju brutalno. HDZ, koji se uvijek poziva na evropske vrijednosti, HDZ koji za sebe kaže da su nositelji evropskih vrijednosti, u praksi se, tamo gdje su u većini, ponašaju užasno i katastrofalno, ne uvažavajući apsolutno nikoga i ništa - ni drugog i drugačijeg, ni konstitutivne narode, ni manjine ni ništa. A tamo gdje su oni u manjini, znači kuku, jao, non-stop je neka majorizacija, kršenje prava i tako dalje. Na primjeru Stoca, cijela njihova priča o neravnopravnosti, nezastupljenosti i ugroženosti pada u vodu. Jer oni pokazuju da su, tamo gdje su u većini, gori stotinu puta od svakog onog na koga se žale da ih kao majorizira ili ugrožava.
Na zadnjoj sjednici Doma naroda FBiH, uz spomen problema u Stocu, HDZBiH je odmah reagovao tvrdnjama da i Hrvati imaju problema u drugim sredinama. Je li to način rješavanja problema ili se svaki ponaosob mora staviti na sto? Kada će to vrijeme i hoće li doći?
- HDZ je davao neka saopštenja i povlačio paralelu između Stoca i druge strane, Jablanice i Konjica, recimo. To je nezamisliva paralela. U Konjicu živi nekih dva posto Hrvata, u Jablanici 5-6 posto i opet su možda otprilike zastupljeni kao mi u Stocu, gdje nas je 40 i nešto posto. Tako da je to neuporedivo. Stolac se treba mjeriti sa Travnikom ili Busovačom, gdje Bošnjaci imaju vlast, a gdje je stanovništvo otprilike na pola. Ja mislim da ne postoji mjesto kao Stolac, gdje je omjer stanovništva ovakav u korist Bošnjaka, a da su prava Hrvata tolika.
Predsjednik Gradskog vijeća Stolac jasno kaže da bez podrške iz Sarajeva nema pomaka. Zašto se ta podrška nikada nije ozbiljno desila? Šta je razlog šutnje viših nivoa vlasti?
- Ta podrška se može gledati s neke, recimo, materijalne strane. Sad je, evo, iz Stoca ministar u federalnoj Vladi i baš drži taj resurs za raseljena lica. Može malo više pomoći ljudima. Bio sam ministar u mandatu 2010-2014, kada sam iskoristio te svoje zakonske i ustavne ovlasti. Ali, opet to nije sistemska zaštita i podrška na način da se sistemska diskriminacija koja se dešava u Stocu ispravi. Podrške bude iz Sarajeva, s vremena na vrijeme, ne možemo reći da je nije bilo nikad, ali ta sistemska... Meni su nekad znale, kad sam bio u federalnom Parlamentu, kolege govoriti: Ti prenosiš probleme Stoca ovamo, remetiš nam koaliciju. Mislim da često Sarajevo, kad kažem Sarajevo, mislim na političke stranke koje su u Sarajevu, od moje pa nadalje, ne razumiju šta se ovdje dešava. Neki dan smo imali sjednicu Kolegija SDA, pa su malo ljudi bili u Stocu, prohodali i čuli iz prve ruke neke stvari. Nekad ni mi možda nismo dovoljno glasni, a nekad i njih možda to dovoljno ne zanima. Ali, eto nekako sad, u ovom momentu, ja sam prvi put osjetio zabrinutost iz stranaka sa sjedištem u Sarajevu, koje su se utrkivale da će pomoći Stocu. Vidjećemo. Da se razumijemo, nije ni to lahko.
Koliko je realno očekivati bilo kakav napredak u Stocu dok vlada politička matematika?
- Nerealno je očekivati neki napredak i da će se ovo promijeniti. Evo, da sam ja načelnik umjesto gospodina Boškovića (Stjepan, član HDZBiH, op. a), pa da me neko ovako prozove da radim ovo što radim, mene bi bilo stid. Znam da se ne može ništa preko noći promijeniti, ali da vidimo neki pomak da se mijenja.
Mehanizmi u Vladi
Uzmimo za primjer BIZ-ove u općinama. Već četiri ili pet godina poslove u BIZ-u za B komponentu radi Hrvat. Raspisan je nedavno konkurs.
Postoji li u Skupštini HNK-a politička volja da se donesu razvojne mjere posebno usmjerene na povratničke sredine i ako ne postoji - zašto?
- Ovo na šta se mi žalimo isključivo je nadležnost lokalne zajednice. Mi u Vladi HNK-a imamo omjer Hrvati-Bošnjaci šest-pet, te jednog pripadnika srpskog naroda koji je delegiran zajednički između SDA i SDP-a. Tako da imamo u konačnici šest-šest. U Vladi Kantona, u onom dijelu njene nadležnosti, nema diskriminacije toliko, jer imamo neki mehanizam i polugu, ali nemamo mehanizme i poluge da to spustimo, da ispravimo ovo što je iz nadležnosti općine.
U ranijim izbornim ciklusima mnogo je bilo priče o spornim glasovima, krađi ili glasanju u ime nekoga. Može li uvođenje biometrije i digitalnog nadzora konačno zaustaviti izborne krađe, ili je problem ipak političke prirode?
- Mi se nadamo da može. Jer jedina nada da se to zaustavi jeste ta biometrija. Kako će ona funkcionisati, ne znam, ali ne može biti gore od ovoga kako se sve odvijalo, pogotovo na lokalnim izborima.