Ivo Josipović za Oslobođenje: Druge države se ne trebaju miješati u izborni zakon BiH
Profesor emeritus na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i bivši predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović sutra će na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održati javno predavanje “Alternativna budućnost Europske unije”. Prof. em. Josipović za Oslobođenje govori o procesu proširenja i odnosu službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini.
Sutra ćete u Sarajevu održati predavanje “Alternativna budućnost EU”. Kakva budućnost čeka EU? Šta zapravo predstavlja alternativna budućnost o kojoj ćete govoriti?
- Predstavlja onu koja, za razliku od postojećeg ustroja, načina funkcioniranja, efikasnosti i načina vođenja politike, Europsku uniju vodi prema statusu velesile. Ona to danas nije. Pri tome, ne mislim na neku agresivnu vojnu politiku. Mislim na sposobnost Europe da vodi vjerodostojnu vanjsku i sigurnosnu politiku, da vodi čvršću politiku gospodarskog razvoja utemeljenu na znanstvenim i inovativnim kapacitetima, te da još intenzivnije gradi zajednicu koja efikasno štiti ljudska prava. Europa se, smatram, treba transformirati u sjedinjene europske države. To pretpostavlja veću integriranost Europe i sposobnost da artikulira i ostvari vlastite interese ne oviseći o drugim silama. Tu primarno mislim na SAD. Europske su se elite uljuljale pod sigurnim prekoatlantskim kišobranom, pomalo zaspale, pa su ih izazovi novog stoljeća dočekali nespremne.
Partnerski odnosi
To smo vidjeli kako na području obrane i sigurnosti, tako i u tehnološkom razvoju i vođenju gospodarske politike. EU ima ogromni kapacitet, i gospodarski, intelektualni, i svaki drugi, da se može profilirati kao velesila, ona pozitivna, spremna da zajedno s drugim državama i silama gradi trajan mir i gospodarski prosperitet. O ovome sam, zajedno s gđom Anom Jerković, napisao poveći članak pred oko godinu i nešto dana. Tada smo, zbog činjenice da ne znam nikoga u aktivnoj politici koji zagovara transformaciju EU u sjedinjene europske države, rekli kako je to utopija koja će možda postati uskoro nužnost. Izgleda da razvoj događaja, političko vodstvo u SAD-u, rat u Ukrajini, nadolazeći trgovinski ratovi, pandemija, migracije i ekološka kriza danas tu utopiju čine manje nemogućom. Gotovo da bih rekao da joj je danas jedna od najvećih prepreka filozofija odlučujućih političara u europskim državama koja se vodi onom narodnom, “bolje je biti prvi u selu, nego drugi u gradu”.
Posmatrajući trenutna geopolitička previranja, može li se pretpostaviti u kojem smjeru će se kretati Unija? Kakav odnos će EU graditi sa SAD-om?
- Smatram da je sadašnja politička situacija, a i izazovi koje sam naveo, takva da će “pogurnuti” one politike koje idu za većom integracijom EU, posebno na području vanjske i sigurnosne politike. Gledao sam nedavno rezultate ispitivanja javnog mnijenja koje je i prije ove krize sačinio Eurostat. Veće zajedništvo u EU ima većinsku podršku među Europljanima. Građani više primjedbi imaju na svoje nacionalne države nego na EU. Europska unija mora sa cijelim svijetom graditi partnerske odnose utemeljene na ravnopravnosti, međunarodnom pravu i mirotvorstvu. To se posebno odnosi na odnose s velikim državama, SAD-om, Kinom, Rusijom, ali i drugima. EU mora izgraditi poziciju u kojoj može biti partner svakome, ali u kojoj ne ovisi ni o kome.
Šta Bosna i Hercegovina kao zemlja kandidatkinja za članstvo može očekivati? Kakav će stav EU imati u odnosu na proces proširenja?
- EU će nastaviti proces proširenja sa svim državama Europe koje još nisu članice. Takva je politika dio koncepta jačanja EU i njene profilacije kao velesile. Bosna i Hercegovina, a i ostale preostale države će sigurno biti dobrodošle kao nove članice. Bez tih država Europa nije potpuna. Ali, zato ne treba misliti kako će želja da se EU proširi ublažiti kriterije. BiH će postati članica EU nakon ispunjenja Kopenhaških i Madridskih kriterija. Uvjeti su, znamo, politički, gospodarski, pravni i administrativni. Smatram, primitak u EU u prvom redu ovisi o samoj BiH i njenoj sposobnosti da provede reforme.
Ugrožava li i u kojoj mjeri jačanje ekstremne desnice širom EU i svijeta vrijednosti na kojima počiva Unija? Kako se nositi sa novom geopolitičkom realnošću?
- Ekstremne političke opcije uvelike ruše europske vrijednosti. Njihov nacionalizam, antieuropejstvo, diskriminacija manjinskih zajednica, obrazovno i znanstveno nazadnjaštvo i ugrožavanje demokracije i ljudskih prava velika su opasnost i za EU i za cijeli svijet. Ipak, valja reći da su sve političke opcije, desne i lijeve, koje poštuju demokraciju, ustav i zakone, legitimne i da država ima pravo i obavezu postupati samo protiv onih koji ugrožavaju ustavni poredak koji je u svim EU državama postavljen na temelju europskih vrijednosti. U odnosu na one koji se služe nasiljem, kršenjem ljudskih prava i drugim nedemokratskim i neustavnim sredstvima, bilo da su u političkom spektru ekstremno lijevo ili desno, pravna država na vrijeme mora reagirati. Inače, kako nas uči povijest, može biti prekasno.
Prof. em. Ivo Josipović: EU će nastaviti proces proširenja/Privatni arhiv
Kako biste ocijenili odnos službenog Zagreba spram BiH, posebno ako posmatramo izmjene Izbornog zakona na kojima insistira HDZBiH? Kakav odnos trebamo graditi sa obje strane?
- Mislim da treba istaći da je Hrvatska zemlja koja s najviše entuzijazma podržava europski put BiH. Bez snažnog angažmana Hrvatske, BiH bi teško dobila status kandidata za članstvo u EU. Pitanje izbornog zakonodavstva u BiH je njeno unutarnje pitanje i druge države se ne bi trebale miješati u to kako će izgledati njen izborni sistem.
Mišljenje i miješanje
Iako, nije svako iznošenje mišljenja o pojedinim rješenjima odmah i miješanje u unutarnje poslove. Tu je potrebno da druge zemlje, naravno i Hrvatska, paze da ne prijeđu granicu koja je primjerena uobičajenoj interakciji među državama u suvremenim međunarodnim odnosima. Svaki prijedlog političkih stranaka i drugih političkih faktora u BiH je legitiman, a o njihovoj sudbini treba odlučiti isključivo u državnim institucijama BiH. Razumno je pri tome voditi računa o složenoj društvenoj strukturi BiH i različitim legitimnim interesima. Politika i državne institucije BiH će, nadam se, naći održivo i pravedno rješenje koje će ojačati BiH kao državu.
