Imamo temelj za uspostavu rezervi nafte: Terminal u Blažuju počinje sa radom
Damir Kreso: Terminal Blažuj se idući mjesec službeno stavlja u funkciju
Gospodine Kreso, kada se može očekivati da terminal u Blažuju počne da radi u punom kapacitetu i zašto su se morale čekati tri decenije da FBiH dobije funkcionalan naftni terminal?
- Početkom idućeg mjeseca očekujemo dopremu prvih količina goriva, čime se novoizgrađeni terminal u Blažuju službeno stavlja u funkciju. Radi se o približno pet miliona litara dizela i benzina, koji će predstavljati dio rezervi naftnih derivata FBiH. Time ovaj objekt konačno dobiva svoju punu operativnu funkciju i postaje važna karika u lancu sigurnog snabdijevanja tržišta.
Povezanost i standardi
Iako količina od pet miliona litara nije dovoljna da zadovolji dugoročne potrebe FBiH, ona ima strateški značaj, jer predstavlja prvi korak u stvaranju sistema sigurnosnih zaliha u skladu s europskim standardima. U današnjim okolnostima, kada globalna tržišta prate geopolitička kretanja i mogući poremećaji opskrbe, a upravo u svjetlu jučerašnjih (četvrtak, op. a) sankcija prema NIS-u, iznimno je važno da FBiH, odnosno cijela BiH jačaju vlastite kapacitete skladištenja i distribucije.
- Stavljanjem terminala Blažuj u funkciju osiguravamo pouzdanije, stabilnije i otpornije snabdijevanje tržišta i time nedvojbeno doprinosimo energetskoj sigurnosti zemlje. Dodatno, naglašavam da smo povezano društvo s terminalom u Pločama, koji je u punom kapacitetu funkcionalan i preko kojeg se danas snabdijeva oko 70 posto tržišta BiH. Upravo ta povezanost daje dodatnu sigurnost i fleksibilnost u opskrbi naftnim derivatima. Izgradnja i opremanje terminala ovakvog značaja nije samo građevinski nego i sistemski projekat, koji uključuje certifikaciju, testiranja, dozvole i povezivanje s transportnim sistemima. Zato smatram da je važno da smo sada došli do faze u kojoj terminal u potpunosti ispunjava sve sigurnosne, tehničke i operativne standarde.
Može li se sa tim kapacitetima uspostaviti rezerva nafte u skladu sa direktivama EU?
- Terminal Blažuj raspolaže ukupnim kapacitetom od 42 miliona litara skladišnog prostora, što predstavlja značajan infrastrukturni iskorak i prvi konkretan korak u uspostavi rezervi naftnih derivata u FBiH. Njegovo stavljanje u funkciju označava početak stvarnog procesa formiranja operativnih i sigurnosnih zaliha, koji je dugo bio samo planska ambicija. Međutim, važno je istaknuti da taj kapacitet sam po sebi nije dovoljan za ispunjenje uvjeta koje propisuju europske direktive. Prema Direktivi 2009/119/EZ, svaka država članica EU mora održavati minimalne zalihe nafte i naftnih derivata koje odgovaraju najmanje 90 dana prosječnog neto uvoza ili 61 dan prosječne domaće potrošnje. Kada se ti kriteriji primijene na FBiH, čija godišnja potrošnja naftnih derivata iznosi oko 1,3 miliona kubnih metara, dolazi se do potrebe za znatno većim skladišnim kapacitetima, od čak nekoliko stotina hiljada kubnih metara.
Važno je da BiH jača vlastite kapacitete skladištenja i distribucije
- Dakle, terminal Blažuj ne može sam ispuniti te standarde, ali njegova je uloga strateški ključna, jer on predstavlja temelj i polazište u procesu izgradnje sistema rezervi koji će se vremenom širiti i nadograđivati. Ovaj terminal je prvi u potpunosti funkcionalan objekt koji omogućava da FBiH uopće započne formiranje zaliha na domaćem tlu, u skladu s planom usklađivanja s europskom energetskom politikom i standardima sigurnosti opskrbe. Kroz postupno aktiviranje ostalih terminala, Bihaća, Živinica i Mostara, stvaramo jedinstven i međusobno povezan sistem skladištenja, kojim će se moći učinkovito upravljati iz jednog centra. Time FBiH postavlja temelje za uspostavu obveznih rezervi nafte i derivata, ali i za veću samostalnost i otpornost energetskog sistema.
U kojoj mjeri će terminal Blažuj smanjiti zavisnost od drumskog transporta goriva?
- Puštanjem u rad terminala Blažuj prvi put nakon više od 30 godina uspostavlja se direktan željeznički transport goriva iz Luke Ploče do Sarajeva. To je iznimno važan iskorak, jer do sada FBiH, a posebno šire područje sarajevske regije, nije imala mogućnost dopreme goriva željeznicom, već se snabdijevalo isključivo cestovnim putem, odnosno autocisternama. Sada se stvara potpuno novi logistički model, gorivo će se dopremati željezničkim cisternama do Blažuja, gdje će se skladištiti, analizirati i distribuirati prema tržištu. Time se značajno smanjuje zavisnost od cestovnog transporta, što ima višestruke koristi - od smanjenja troškova i rizika u prometu, do smanjenja emisija štetnih plinova i zaštite okoliša. Također, ovakav sistem omogućava veću stabilnost i kontinuitet opskrbe, jer je željeznica otpornija na sezonske uslove, saobraćajne gužve i eventualne prekide u cestovnoj infrastrukturi. Ono što je jednako važno jeste da se kroz ovaj projekt ponovo aktivira željeznička infrastruktura, koja dugi niz godina nije bila korištena u ove svrhe.
- To ne doprinosi samo sigurnosti opskrbe nego i razvoju željeznice kao strateškog segmenta privrede, čime se otvara prostor za dodatne investicije i modernizaciju transportnog sektora. Terminal Blažuj će time postati središnja tačka za prijem goriva željeznicom prema Sarajevu, odakle će se dalje distribuirati cestovnim putem. Ovo će dugoročno smanjiti pritisak na cestovni saobraćaj, povećati sigurnost i efikasnost distribucije, te doprinijeti ukupnoj održivosti energetskog sistema FBiH.
U kojoj su fazi radovi na terminalima u Bihaću, Živinicama i Mostaru?
- Riječ je o projektima koji predstavljaju nastavak procesa uspostave jedinstvenog sistema skladištenja i upravljanja rezervama FBiH. Na terminalu Bihać trenutno su u toku sanacija i rekonstrukcija. Projekt je vrijedan 20 miliona KM bez PDV-a, a očekujemo da će radovi biti završeni do sredine iduće godine. Njegovim završetkom dobit ćemo potpuno moderniziran i operativan objekt, koji će značajno povećati skladišne kapacitete na sjeverozapadu zemlje i ojačati cjelokupnu mrežu rezervi. Što se tiče terminala Živinice, prva faza sanacije je završena prije nekoliko godina. Trenutno se nalazimo u fazi pripreme za B fazu, koja obuhvata gradnju novih skladišnih kapaciteta, potpunu modernizaciju pratećih objekata, njegovo centralno povezivanje sa sistemom upravljanja, te željezničko povezivanje kroz sanaciju dijela pruge kojom će se i ovaj terminal snabdijevati željeznicom.
Čuvanje i kontrola
Ukoliko se osiguraju potrebna finansijska sredstva, plan je da s radovima na drugoj fazi počnemo početkom iduće godine. Kada je riječ o terminalu Mostar, on je, nažalost, u najlošijem stanju i zahtijeva potpunu rekonstrukciju. Za ovaj projekt je izrađen inicijalni idejni projekt, koji je potrebno revidirati i prilagoditi savremenim tehničkim i sigurnosnim standardima. Prema projektu, u Mostaru je planirana izgradnja jednog od najsavremenijih terminala u regiji, opremljenog prema najvišim europskim standardima sigurnosti, tehnologije i automatizacije. Naša su očekivanja da bismo, uz stabilnu finansijsku podršku, realizaciju projekta Mostar mogli početi početkom 2027.
Šta se trenutno dešava kada je riječ o naftnom terminalu Dretelj?
- Što se tiče terminala Dretelj, uprava Operatora nema dodatnih informacija, osim onih koje su javno dostupne u medijima. Iako su, odlukom Vlade FBiH, terminal Dretelj, kao i terminali Pokoj, Misoča i Pajtov Han, kao bivši vojni objekti, povjereni nama, isključivo i samo na čuvanje, u stvarnosti nismo imali pristup niti kontrolu nad terminalom Dretelj. Pitanja vezana za status terminala Dretelj, prema, napominjem, javno dostupnim informacijama, trenutno se rješavaju na drugim nadležnim nivoima.
