Europarlamentarac Davor Ivo Stier za Oslobođenje: Krišto me podsjetila na Kosor, evo šta ću prenijeti kolegama...
Jučer ste okončali posjetu Bosni i Hercegovini. Nakon brojnih sastanaka sa zvaničnicima u našoj zemlji, kakav dojam ste stekli i koju poruku ćete prenijeti kolegama u EP-u?
- Doista smo imali brojne sastanke sa važnim ljudima iz političkog, društvenog života, predstavnicima vjerskih zajednica, civilnog društva. Vidio sam da je svima zajedničko to da vide BiH u EU. Spomenuo bih da sam, kada smo imali sastanak sa predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto, osjetio upornost u reformskom procesu koja je potrebna i koja me podsjećala na dane kada sam bio savjetnik premijerki Jadranki Kosor, koja je završila pristupne pregovore Hrvatske sa EU. Neka se muške kolege ne uvrijede, ponekad upravo ženske osobe na liderskim pozicijama znaju bolje riješiti neke situacije.
Evropska BiH
Sjećam se da je, kada su mnogi htjeli odustati, Jadranka Kosor ustrajala. Vidio sam tu istu energiju kod Krišto, ali i kod mnogih drugih sugovornika, i to ću sigurno prenijeti kolegama. Jasno je da se kriteriji moraju poštovati, ali isto tako je važno da valoriziramo i postignuća BiH i napore koji se čine da bi se i preostali uvjeti ispunili kako bi se došlo do Međuvladine konferencije i započeli pristupni pregovori.
Šta BiH može očekivati od novog saziva EP-a, ali i od Delegacije na čijem ste čelu?
- Naša delegacija ima dvostruku funkciju. Prva je poduprijeti potrebne reforme u BiH na putu prema punopravnom članstvu u EU i to činiti zajedno sa kolegama iz PSBiH i u stalnom dijalogu sa političkim i društvenim čimbenicima u BiH. Druga je unutar europskih institucija držati visoko BiH na dnevnom redu. Nakon ruske agresije na Ukrajinu, proširenje je ponovno na dnevnom redu. Shvatilo se da ono nije samo birokratski proces nego ima svoju stratešku, geopolitičku važnost. Fokus je, naravno, na Ukrajini, ali dijelom je uloga Delegacije da unutar europskih institucija kažemo: Imamo još nedovršenog posla na Zapadnom Balkanu i u tom kontekstu važno je da BiH dobije našu potporu, da uhvati korak na putu ka punopravnom članstvu u EU.
Posljednjih mjeseci u fokusu javnosti je i Plan rasta za Zapadni Balkan. Poražavajuće je da jedino BiH, do sada, nije dostavila traženu Reformsku agendu. Hoćemo li uspjeti stići zemlje regiona i kako?
- Vrlo je važno da BiH iskoristi i taj instrument koji je važan ne samo zbog sredstava nego zbog toga što se tim sredstvima želi prilagoditi tržište BiH da se i prije punopravnog članstva integrira u jedinstveno europsko tržište gdje možete biti konkurentni, gdje će se osjetiti i benefiti za ekonomiju i za standard ljudi. Kriteriji su tu, znamo da je od 113 koraka već 111 učinjeno.
Mi ćemo uvijek ohrabrivati da se ide dalje, ali mi u EU moramo insistirati da se kriteriji poštuju, te znati i valorizirati napore i nagraditi one snage u BiH koje se zaista zalažu za europsku perspektivu zemlje. Procjena kada učiniti sljedeći korak ne smije biti isključivo birokratska, nego mora biti politička procjena koja će biti čvrsta oko ideja, principa, kriterija, ali imati i dovoljnu pragmatičnost da podupire snage koje žele europsku BiH.
Koje su to najveće prepreke za nas na evropskom putu i kako ih premostiti? Je li naše punopravno članstvo u EU do 2030. realno?
- Mislim da je važno graditi mostove i povjerenje među ključnim čimbenicima u BiH i fokusirati se na sljedeći korak. Imao sam dojam da se ponekad, u određenim temama koje su po naravi više tehničke, a upravo zbog nedostatka povjerenja traži koje su eventualno moguće političke namjere, posljedice u odnosima u BiH. Vjerujem da je, naravno, važan politički dogovor i konsenzus, a prepoznao sam zajednički cilj kod svih - BiH vide kao dio EU. To suglasje mora se pretvoriti u djela, a najvažnije je onda se fokusirati na sljedeći korak. Političari to i mogu razumjeti, jer za njih su uvijek najvažniji izbori, oni sljedeći. Tako je i na putu prema EU najvažniji sljedeći korak koji morate učiniti i pokušati kroz dijalog doći do rješenja.
Može li nam evropsko iskustvo Hrvatske pomoći u cjelokupnom procesu evropskih integracija i na kakvu vrstu podrške možemo računati?
- Hrvatska daje potporu BiH i oko toga postoji suglasje. Što se tiče iskustva, mislim da je model koji je Hrvatska imala sa Nacionalnim odborom, koji je predvodila uvijek osoba iz oporbe i koji je odlučivao konsenzusom, bio vrlo važan da osigura da bitne, ponekad i teške odluke koje vlast mora donijeti imaju i širi politički i društveni konsenzus. Ne ulazi samo jedna stranka ili segment u EU nego kompletno društvo i država. Drugi segment gdje Hrvatska može pridonijeti je onaj u tehničkom smislu. Mi smo imali cijeli tim pregovarača i s obzirom na to da smo posljednja zemlja koja je uspješno završila pregovore s EU, tu ekspertizu bilo bi dobro staviti u funkciju. To se već dijelom i čini. Bilo je zastoja i u našim pregovorima, ali je bilo vrlo važno da je i u tim trenucima administracija imala kapacitet da i dalje radi na prilagođavanju zakonodavstva.
Tema zbog koje su Vam nerijetko iz BiH upućivali kritike jeste izborna reforma. Šta to naša zemlja treba uraditi da bi Izborni zakon BiH jednako tretirao sve njene građane? Šta sa presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu?
- Bio sam predsjednik Kluba EPP-a u PS Vijeća Europe, bio sam i član Venecijanske komisije, odnosno radnog tijela Vijeća za demokratske izbore koje se upravo bavi i reformama izbornog zakonodavstva, referendumima, ustavnim promjenama. Imam određeno iskustvo i mislim da je važno, naravno, da se poštuju i implementiraju presude ESLJP-a i presude domaćih sudova, u slučaju BiH Ustavnog suda. Tim presudama ili određenim sugestijama koje mogu doći iz npr. Venecijanske komisije daje se okvir, ali konkretno rješenje moraju dogovoriti lideri u BiH.
Umijeće dogovora
Jedan od pokušaja za dogovor bio je u Neumu, gdje je bilo više opcija za koje su i eksperti Venecijanske komisije rekli da su u skladu sa kriterijima. A pitanje je onda koju izabrati i na koji način. To je umijeće dogovora i treba poticati tu kulturu dogovora, gdje je potrebna i hrabrost u preuzimanju odgovornosti. To preuzimanje odgovornosti je u rukama vladajućih, ali dio odgovornosti mora preuzeti i oporba.
Hrvatska ne bi danas bila članica EU da nije tadašnja oporba podržala dogovor premijerke Kosor sa premijerom Pahorom o arbitraži između Hrvatske i Slovenije. Pokazala se određena zrelost i vladajućih i oporbe da se stavi interes države iznad partikularnih interesa.
Objavljen je i Izvještaj Evropske komisije o BiH. Koje su to oblasti na koje trebamo obratiti posebnu pažnju i kako utkati evropske vrijednosti u naše zakonodavstvo?
- Potrebno je još jednom se osvijestiti da su se geopolitičke okolnosti promijenile i da sada doista postoji velika prilika koja se treba iskoristiti. I prije je proces proširenja išao svojim tijekom, međutim, bio je malo marginaliziran. Sada, kada se kaže da su vrata otvorena, to možda zvuči kao kliše, ali ona su doista otvorena i postoji velika politička volja u EU da se ide dalje sa procesom proširenja. To se treba iskoristiti. U tom kontekstu se treba sagledati i ovo izvješće EK-a koje nije donijelo ništa iznenađujuće novoga, nego je samo ponovilo koje su to reforme i zakoni koji se moraju donijeti.
