Ermin Čengić za Oslobođenje: Osiguranje od autoodgovornosti i dalje čini najveći dio tržišta
Čengić: Značajan rast bilježi u segmentu pojedinih vrsta dobrovoljnih osiguranja
Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH organizuje konferenciju Dani osiguranja u BiH 2025. koja će se održati od 17. do 19. septembra u Sarajevu, a sa Erminom Čengićem, generalnim sekretarom UDOFBiH, razgovarali smo o sadržaju konferencije.
Pred nama je još jedna konferencija Dani osiguranja u BiH 2025. Da li je sve spremno?
- Udruženje društava za osiguranje u Federaciji BiH peti put organizira konferenciju Dani osiguranja u BiH kao najveći godišnji skup sektora osiguranja u BiH i jedan od najrelevantnijih regionalnih stručnih skupova finansijskog tržišta. Ovogodišnji učesnici dolaze iz različitih segmenata osiguravajuće industrije, regulatornih institucija, akademske zajednice i državnih organa.
Trendovi i iskušenja
U dijelu prezentacija svakako bismo izdvojili Jasminu Selimović, guvernerku Centralne banke BiH, koja će govoriti o budućnosti osiguranja pod pritiskom izazova kakvi su inflacija, klimatski rizici i geopolitičke tenzije, zatim Ivana Luburića, direktora Agencije za nadzor osiguranja FBiH, kroz čiju ćemo prezentaciju sagledati tržište i preuzete rizike od osiguravajućih društava te Williama Vidonju, predstavnika evropske asocijacije Insurance Europe koji će govoriti o trendovima i iskušenjima sa kojima se suočava EU, gledano kroz prizmu osiguranja.
Na čemu će biti fokus konferencije?
- Fokus je usmjeren na ključna pitanja i izazove sa kojima se sektor osiguranja danas suočava. Razgovarat ćemo o trenutnom stepenu razvoja osiguranja u BiH i mogućnostima za njegovo strukturno unapređenje, jer vjerujemo da ovaj segment finansijskog tržišta ima značajan potencijal za rast. U tom smislu svakako bih izdvojio panel-diskusiju o temi izazovi ulaganja sredstava ugovarača osiguranja gdje će eksperti sa tržišta, iz regulatorne agencije, Komisije za vrijednosne papire i Federalnog ministarstva finansija razgovarati o potencijalu kakav posjeduje tržište osiguranja u smislu ulaganja te mogućnosti saradnje sa državnim institucijama u ovom smislu.
Posebno zanimljiv segment konferencije biće predstavljanje rezultata velikog istraživanja javnog mnijenja kojeg je za potrebe Udruženja društava za osiguranje FBiH uradila agencija Valicon, a u vezi sa percepcijom industrije osiguranja u očima građana BiH. Ovo istraživanje će nam pomoći da detaljnije planiramo buduće aktivnosti, posebno u dijelu podizanja svijesti o značaju korištenja usluga osiguranja i saradnje sa obrazovnim institucijama u dijelu uvođenja finansijske edukacije o osiguranju u osnovne i srednje škole, kao i na fakultete. Na kraju, kroz stručne panele i uvodna predavanja otvorit ćemo i pitanja regulatornih i pravnih aspekata - od harmonizacije domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima, zaštite prava korisnika osiguranja, pa sve do liberalizacije tržišta u segmentu osiguranja od automobilske odgovornosti.
Šta su trenutno najveći izazovi ovog sektora?
- Među značajnije izazove sektora osiguranja u BiH svakako spada prilagođavanje tržišta različitim regulatornim zahtjevima i promjenama. Od promjene računovodstvenih politika kroz implementaciju međunarodnog računovodstvenog standarda 17 (MSFI 17) do već spomenutog procesa deregulacije tržišta obaveznog osiguranja od AO čiji krajnji korak je potpuna liberalizacija obaveznog osiguranja AO. Drugi važan izazov proizlazi iz ekonomskih i geopolitičkih kretanja, te rasta energetskih i drugih troškova koji direktno utiču na troškove poslovanja i procjenu rizika i visinu isplaćenih šteta. Tome treba dodati i klimatske promjene te sve češće prirodne nepogode koje generišu značajne rizike za osiguravajuće kuće, ali zbog niske razvijenosti svijesti o značaju osiguranja imovine, nemamo obuhvat osiguranja ovih rizika kakav bi trebao biti.
Sa prošlogodišnje konferencije
Na konferenciji ćemo poseban panel posvetiti pitanju kako digitalizacija gradi temelje budućnosti u osiguranju. Potrebna su sve veća ulaganja u razvoj digitalnih servisa, od online kupovine polisa ili digitalne obrade šteta, čime se nastoji povećati efikasnost, smanjiti troškovi i unaprijediti korisničko iskustvo.
Uz sve navedeno, prisutna su i pitanja konkurentnosti i ljudskih resursa - lokalna osiguravajuća društva moraju biti efikasnija i inovativnija, a istovremeno se suočavaju s nedostatkom stručnjaka u pojedinim oblastima, što zahtijeva jaču saradnju akademske zajednice i prakse te nove oblike edukacije kakve realiziramo kroz Centar za edukaciju i istraživanje u osiguranju Udruženja.
Kako biste ocijenili stanje u bh. osiguravajućem sektoru u odnosu na region?
- Ako uporedimo stanje osiguravajućeg sektora u Bosni i Hercegovini sa zemljama regiona, možemo reći da sektor bilježi stabilan, ali nešto sporiji razvoj. Rast premijskog prihoda je kontinuiran, on je prošle godine bio na 10 posto na cjelokupnom tržištu te oko 12 posto u neživotnim osiguranjima i oko četiri posto u životnim osiguranjima. Od značajnijih vrsta osiguranja stabilan rast zadržava segment osiguranja vozila, osiguranje imovine od požara i elementarnih nepogoda kao i zdravstvena osiguranja i osiguranje nezgode. Otpornost tržišta na krizne događaje je visoka, ali moglo bi se reći da ne pratimo region kada je riječ o penetraciji i raznovrsnosti proizvoda.
Svijest građana
Dok su u pojedinim zemljama već značajno razvijeni segmenti poput životnih, zdravstvenih i drugih dobrovoljnih vrsta osiguranja, u BiH je fokus još dominantno na obaveznom osiguranju od autoodgovornosti. To pokazuje da postoji prostor za unapređenje i diversifikaciju ponude, kao i za podizanje svijesti građana o važnosti osiguranja. Pozitivno je da sektor pokazuje otpornost i spremnost za modernizaciju, posebno kroz digitalizaciju i usklađivanje sa EU standardima, što će u narednim godinama biti ključno za hvatanje koraka sa regionalnim i evropskim tržištem.
Da li se i šta promijenilo u proteklom periodu, koja su osiguranja porasla, a koja ne?
- Naznačio sam da se značajan rast bilježi u segmentu pojedinih vrsta dobrovoljnih osiguranja, posebno zdravstvenog osiguranja, što govori o tome da građani postaju svjesniji potrebe za dodatnom zaštitom i uslugama koje nalaze kroz segment privatnog zdravstvenog osiguranja.
Obavezna osiguranja, a posebno osiguranje od autoodgovornosti, i dalje čini najveći dio tržišta, gotovo polovina premijskog prihoda se odnosi na ovu vrstu osiguranja, a kada se tome doda i kasko osiguranje motornih vozila, udio se penje i do 60 posto. Evidentno je da postoji ogroman prostor za rast i potpuniju zaštitu građana od raznih vrsta rizika, a posebno u dijelu dobrovoljnih zdravstvenih, životnih i penzionih osiguranja te u osiguranju imovine od elementarnih nepogoda.
Na koji način ovakve konferencije imaju uticaj na osiguravajući sektor?
- Mi u Udruženju društava za osiguranje u FBiH unazad nekoliko godina uočili smo da postoji značajna potreba za stručnim obrazovanjem i osnaživanju profesionalaca koji rade na tržištu kroz edukaciju. U skladu sa tom potrebom pokrenuli smo ovu konferenciju kao platformu za razmjenu iskustava i najboljih praksi između domaćih i regionalnih stručnjaka, regulatora i poslovne zajednice. Istovremeno, pokrenuli smo i aktivnosti Centra za edukaciju i istraživanje u osiguranju kroz koji je prošlo nekoliko stotina učesnika različitih edukacija.
