Delić: Niko nije tražio 13. penziju, nisu se mogli dogovoriti ni o jednokratnoj pomoći
Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, za Oslobođenje govori o položaju penzionera, ali i drugim kategorijama društva kojima je podrška neophodna
Penzioneri su nedavno dobili jednokratnu novčanu pomoć duplo manju od najavljene. Postoji li mogućnost da se u narednom periodu ili u prvih šest mjeseci naredne godine država na neki način oduži penzionerima i omoguće veća izdvajanja za ovu kategoriju materijalno najugroženijeg stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine?
- Iznos jednokratne pomoći nikada nije bio zvanično najavljen, niti definisan od Vlade. Postojao je zahtjev Saveza udruženja penzionera kojim su predloženi određeni iznosi, ali nažalost, ti iznosi se nisu mogli u potpunosti realizovati. Vlada FBiH je odlučila isplatiti pomoć bez čekanja na rebalans budžeta, kojeg neće ni biti ove godine, koristeći sredstva koja je Ministarstvo finansija uspjelo osigurati u datom trenutku. Ono što želim naglasiti je da su svi zahtjevi sa zadnjeg sastanka penzionera ispunjeni, shodno izvještaju koji nam je dostavljen od Saveza.
Osnivanje vijeća
Naime, na sastanku od 17. septembra 2024. u Vladi Federacije BiH, zajedno s direktorom Federalnog zavoda PIO i predstavnicima Saveza udruženja penzionera, usvojeno je nekoliko važnih zaključaka s ciljem unapređenja položaja penzionera.
Prvi se odnosio na izdvajanje dodatnog miliona KM za pomoć u liječenju i rehabilitaciji penzionera. Sredstva su odmah postala operativna, donesena je odgovarajuća odluka, ugovorena je nova cijena usluga, te je zaključen aneks ugovora, što je omogućilo ubrzanu realizaciju programa rehabilitacije. Jedini izuzetak je Savez penzionera Srednjobosanskog kantona, gdje su se pojavile administrativne poteškoće koje se trenutno rješavaju.
Drugi zaključak odnosio se na isplatu jednokratne pomoći. Iako je prijedlog Saveza bio 100 i 200 KM, zbog proceduralnih ograničenja i nedonošenja rebalansa budžeta, Vlada je iskoristila zakonsku mogućnost donošenja Uredbe. Na taj način obezbijeđena je pomoć za 402.579 penzionera u ukupnom iznosu od 37.354.450 KM.
Korisnici penzija do zagarantovane penzije dobili su po 100 KM, dok su oni čije su penzije veće od zagarantovane, a do 1.000 KM, dobili po 50 KM. Posebnu pažnju posvetili smo i jačanju socijalnog dijaloga s predstavnicima penzionera kroz formiranje Vijeća penzionera. Pripremili smo Nacrt sporazuma o osnivanju ovog tijela. Nažalost, predstavnici Saveza su odlučili da potpisivanje odgode za neko povoljnije vrijeme, ali mi smo i dalje otvoreni za razgovor i spremni da se ovaj proces dovrši čim Savez bude spreman.
Milijarda pomoći
Što se tiče izmjena i dopuna Zakona o PIO, formirali smo radnu grupu u kojoj učestvuju predstavnici Saveza udruženja penzionera, Saveza kantonalnih udruženja i stručnjaci iz Ministarstva i Zavoda PIO. Prvi sastanak radne grupe održan je 21. novembra, gdje smo započeli proces definisanja prioritetnih izmjena Zakona. Kroz dijalog, saradnju i konkretne mjere radimo na unapređenju životnog standarda penzionera, uz puno uvažavanje svih socijalnih i ekonomskih izazova s kojima se suočavamo.
Treba podsjetiti da se brzo zaboravilo da je upravo ova vlada, kroz program EU pomoći energetski siromašnim domaćinstvima, prepoznala penzionere kao jednu od prioritetnih kategorija. Ministarstvo rada i socijalne politike snažno se zalagalo da oko 116.000 domaćinstava penzionera dobije ovu pomoć od nešto više od 360 KM po domaćinstvu. Šta će biti dalje, teško je reći. Budžet FBiH je dominantno socijalni u svakom segmentu i svake godine se izdvajanja za isplatu penzija povećavaju. Trenutno, zbog nedovoljno prikupljenih sredstava po osnovu doprinosa, iz budžeta se za isplatu penzija izdvaja oko pola milijarde KM godišnje kako bi penzije bile redovne.
Ne želim umanjiti, niti ni na koji način reći da oni nisu u teškom položaju, ali mi se brinemo o hiljadama djece, djece i osoba sa teškoćama u razvoju, civilnim žrtvama rata, nezaposlenim, hiljadama djece i osoba koje borave u našim ustanovama trajnog zbrinjavanja, porodicama s djecom s teškim invaliditetom. Sve su to kategorije na margini ovog društva i za njih malo ko diže glas i govori o njihovom teškom položaju. A doista su u teškom položaju ne samo materijalno nego i nematerijalno, podrška im je često i lijepa riječ, gesta, pokazatelj da smo društvo koje ipak ima sluha za one najranjivije.
Kako gledate na poređenje na koje ovih dana ukazuju penzioneri: po uredbi za isplatu plata bez oporezivanja bilo je novca, a nema ga kada dođe na red ova populacija?
- Nije realno porediti dvije potpuno različite stvari. Kao što sam već rekao, iz budžeta FBiH redovno se izdvaja oko pola milijarde za isplatu penzija. To je daleko više nego za bilo koju drugu kategoriju koja prima određene naknade prema zakonima o socijalnoj zaštiti, boračkim propisima ili drugim osnovama.
Ako uzmemo u obzir sve što je dosad obezbijeđeno za poboljšanje položaja penzionera u mandatu ove vlade, onda smo, osim redovnog usklađivanja penzija, imali u 2023. revidiranje odluke prethodne vlade o isplati penzija po osnovu ovogodišnjeg vanrednog usklađivanja. Na održanoj trećoj sjednici Vlade FBiH 19. 5. 2023. donesena je odluka kojom će, u skladu sa članom 80. Zakona o penzijskom i invalidsko osiguranju FBiH, vanredno usklađivanje penzija u procentu od 3,9 biti izvršeno sa penzijama za maj 2023. Za realizaciju navedene odluke Vlada FBiH izdvojila je 14 miliona KM. Zatim, putem pomoći EU izdvojeno je 42,6 miliona KM, te ove godine za jednokratnu pomoć 37 miliona KM.
Kad se tome doda blizu pola milijarde godišnje kojima se namiruju sredstva koja nedostaju nakon prikupljenih poreza i doprinosa, mi govorimo o oko pola milijarde u prošloj i isto toliko i u ovoj godini, odnosno, oko milijardu maraka u protekle dvije godine. Kada govorimo o pomoći zaposlenima, treba naglasiti da je ona prvenstveno bila namijenjena zaposlenima u privatnom sektoru koji su na minimalnim plaćama, kao pomoć zbog rasta troškova života. Naše društvo je, nažalost, socijalno orijentisano, a budžeti su dominantno socijalni. To znači da su resursi ograničeni i da je teško zadovoljiti sve potrebe iako se kontinuirano radi na povećanju izdvajanja za najugroženije kategorije. Poređenje s neoporezivim isplatama plata koje se reguliraju potpuno drugim zakonskim okvirom jednostavno nije primjenjivo.
Penzioneri godinama traže izmjene kriterija za povećanje visine penzija. Da li će i kada na red doći izmjene Zakona o PIO i šta bi sve one trebale obuhvatiti?
- Nije tačno da penzioneri godinama traže izmjene. Naime, u aprilu 2018. stupio je na snagu novi Zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, koji su penzioneri radili u saradnji sa prethodnom vladom i njime su penzioneri bili zadovoljni donedavno. Međutim, naglo povećanje troškova života koje je uslijedilo tokom pandemije, dovelo je do toga da važeća zakonska rješenja postanu nedostatna, odnosno da postanu izvor nezadovoljstva. Shvatajući ovu situaciju, pokrenuli smo proceduru izmjena Zakona o PIO, a radna grupa već radi na pripremi nacrta izmjena. Te izmjene će obuhvatiti sve ono što struka procijeni kao nužno, kako bi penzijski sistem bio održiv i odgovorio na potrebe penzionera.
Nakon velikog nezadovoljstva penzionera, rukovodstvo Saveza udruženja penzionera je podnijelo ostavke. Šta to znači za buduće pregovore?
- Ne očekujemo nikakve značajne promjene. Mi smo već pokrenuli proceduru osnivanja vijeća penzionera, koje će biti socijalni partner Vladi FBiH u pitanjima koja se odnose na prava i interese penzionera. To će dodatno osnažiti socijalni dijalog i omogućiti lakše i transparentnije pregovore.
Zvanični partneri
Sve do osnivanja vijeća nama je Savez penzionera socijalni partner, ma ko ga vodio, i također smo i za njihov rad obezbijedili povećanje sredstava sa 100 na 120.000 KM u ovoj godini. Gdje god smo vidjeli način da izađemo u susret, a da je to u okvirima pozitivnih propisa, mi smo to i uradili.
Da li je na prethodnim sastancima bilo govora o nekom drugom vidu pomoći ovoj populaciji, poput 13. penzije, ili predstavnici Saveza na tome nisu insistirali?
- Ne, nije bilo govora o 13. penziji. Predstavnici Saveza udruženja penzionera nisu bili jedinstveni ni oko zahtjeva za jednokratnu pomoć. S jedne strane, Savez je podnio zvaničan zahtjev za isplatu jednokratne pomoći, ali su istovremeno neka kantonalna udruženja javno istupila i izjavila da ne podržavaju takav zahtjev. Dok ne bude formirano vijeće penzionera, Savez udruženja penzionera i njegov upravni odbor su za nas zvanični partneri u pregovorima i nosioci zahtjeva Vladi FBiH.
Ukoliko se u narednom periodu usvoje fiskalni zakoni, imate li projekcije šta bi to značilo za izdvajanja u budžet PIO/MIO?
- Usvajanje fiskalnih zakona moglo bi imati pozitivan efekat na prikupljanje sredstava za budžet PIO/MIO, posebno ako bi se povećao broj radnika, smanjila siva ekonomija i povećala fiskalna disciplina. Međutim, precizne projekcije zavise od sadržaja i implementacije tih zakona, kao i od stanja na tržištu rada i ekonomske aktivnosti u zemlji. Važno je nastaviti rad na stabilizaciji penzijskog sistema kroz sveobuhvatne reforme koje će obuhvatiti ne samo Zakon o PIO već i druge zakone koji regulišu socijalna i radna prava.
