Attila Hoare: Hapšenje Dodika neće zaštititi BiH, potrebno je suočiti se sa prijetnjom secesije

Vanredni profesor na Katedri za političke nauke i međunarodne odnose na SSST-u dr. Marko Attila Hoare odazvao se inicijativi dugogodišnjeg diplomate i novinara Hajrudina Somuna i ponudio odgovore na pitanje kako spasiti integritet, jedinstvo i suverenitet Bosne i Hercegovine u trenutnim okolnostima.

Tekst “Između Duginovog evroazijanizma i Trumpovog pragmatizma: kako će BiH definisati svoju (geo)političku budućnost?” otvorio je pitanja o pozicioniranju BiH u novim geopolitičkim okolnostima. Šta naša zemlja može i treba da radi u momentima uzavrelih geopolitičkih promjena koje su stigle sa Donaldom Trumpom?

- Bosna i Hercegovina je, trideset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995, držana u nekoj vrsti međunarodnih okova koje utjelovljuje Dejtonski ustavni sistem. Zemlja ne uživa istinsku demokratiju niti nacionalni suverenitet. Dejtonski sistem osigurava da je država BiH nefunkcionalna i uskraćuje demokratsku vladavinu većine (daleko preko 50 posto) stanovništva BiH koja se s njom identificira. On daje manjini (daleko ispod 50 posto) koja se s njom ne identificira - Srbima i Hrvatima nacionalistima, a koji ne obuhvataju sve Srbe i Hrvate iz BiH - efektivno pravo veta na funkcionisanje države.

Okovi Daytona

U međuvremenu, BiH je pod sveukupnom vlašću visokog predstavnika, koji je efektivno strani kolonijalni guverner kojeg imenuje međunarodna zajednica i bez demokratskog legitimiteta. Dejtonski sistem osnažuje antibosanskohercegovačke separatiste i, dajući Srbima nacionalistima vlastiti entitet s većinom atributa državnosti, pruža okvir koji im omogućava postepeni prelazak na secesiju. Istovremeno, međunarodna administracija u principu predstavlja prepreku za završetak ove tranzicije utoliko što ne dozvoljava Republici Srpskoj da se potpuno otcijepi. Ali ta prepreka počiva samo na spremnosti međunarodne zajednice da je provede, a BiH nikada ne bi trebala uzimati tu spremnost zdravo za gotovo.

Stoga, problemi BiH prethode revoluciji u međunarodnom poretku koju predstavlja Trumpova predsjednička administracija. Trumpova administracija podriva i dovodi u pitanje sistem međunarodnih zakona i konvencija, te ozbiljno slabi zapadnu alijansu koja podržava dejtonski sistem i formalnu teritorijalnu cjelovitost države BiH. Stoga pruža potencijalnu priliku za RS da završi svoj prijelaz ka nezavisnosti i razbije BiH. Čak i prije Trumpa, BiH - što podrazumijeva prije svega većinu stanovništva koja se identifikuje sa državom i institucije BiH koje ona kontroliše - trebala se pripremati za suočavanje sa prijetnjom mogućeg otcjepljenja RS-a i razvijati strategiju za oslobađanje od dejtonskih okova. No, dolaskom Trumpa ovaj imperativ postaje mnogo hitniji.

U čemu se ogleda maligni ruski utjecaj na ovim prostorima i imamo li snage da mu se odupremo?

- Agenda Putinove Rusije je da izokrene zapadnu alijansu i liberalno-demokratski poredak zasnovan na pravilima, te da vrati Rusiju na poziciju koju je imala tokom hladnog rata: kao veliku imperijalnu silu sa djelimičnom hegemonijom nad Evropom. Iz tog razloga uzgaja režime i političke elemente širom Evrope koje može iskoristiti za postizanje svog cilja i podstiče ih da se angažuju u destabilizirajućim aktivnostima. To uključuje Srbiju, Republiku Srpsku, HDZ Dragana Čovića i srpske nacionaliste u Crnoj Gori i na Kosovu.

Dr. Hoare: Status quo za BiH predstavlja ropstvo/

Dodikov režim u RS-u je ruski pijun, ali ne jako snažan ili važan, i Rusija još ne vidi da vrijedi izazvati novi front u BiH. Dodik je do sada ostao na vlasti uprkos potjernici protiv njega, ali mu je propao pokušaj da preuzme Regionalni ured SIPA u Banjoj Luci početkom marta. Kasnije tog mjeseca je zatraženo da napusti Izrael, jer ga Vlada Izraela - iako je dio istog ekstremno desničarskog nacionalističkog aksisa - nije smatrala vrijednim međunarodnih pravnih komplikacija koje bi mogle proizaći iz njegovog prisustva. Tako da, prijetnja ruskih separatista u BiH još nije kritična, a BiH sigurno ima snagu da se odupre. Veći problem je nemogućnost, barem do sada, da BiH razvije način da se oslobodi dejtonskih okova koji jačaju ovu prijetnju. Problem nije toliko u tome što BiH nema snagu da to učini - iako to nije lak zadatak - već u tome što nema volju.

Kako zaustaviti političare poput Milorada Dodika, Aleksandra Vučića, Dragana Čovića i drugih koji region svakim danom sve više guraju u provaliju?

- BiH se ne može osloniti na međunarodnu zajednicu da je zaštiti od separatističke prijetnje koju predstavljaju srpski i hrvatski nacionalisti koje podržava Rusija. Liberalna Evropa se već pokazala slabom i nepouzdanom, a ravnoteža snaga u Evropi može se dodatno pomjeriti u korist populističko-nacionalističke ekstremne desnice u mjesecima i godinama koje dolaze. U međuvremenu, Hrvatska je neprijatelj BiH, a njeno članstvo u NATO-u i EU predstavlja prepreku za učinkovito zapadno djelovanje protiv separatista, iako ne i nepremostivu. Uspješno hapšenje i svrgavanje Dodika neće zaštititi BiH, jer će se pojaviti drugi dodici koji će zauzeti njegovo mjesto. BiH mora razviti nacionalnu strategiju otpora kako bi se suočila sa separatističkom prijetnjom, uključujući stvaranje paralelnih birokratskih, sigurnosnih i vojnih struktura sposobnih da djeluju izvan okova dejtonskog ustavnog poretka, a koje se mogu mobilizirati protiv separatista kada i ako to bude potrebno. Kako bi se u očima međunarodne javnosti činila ispravnom, BiH mora nastaviti davati puku uslugu poštovanju dejtonskog sistema. Međutim, u praksi ne bi trebala osjećati obavezu prema Daytonovim pravilima, već ih mora zaobići u organiziranju svog otpora.

Kako gledate na jačanje desnice i radikalne desnice širom EU? Kako se promjene unutar EU odražavaju na BiH?

- Borba između liberalno-demokratskih branitelja statusa quo u EU i Evropi i nacionalističko-populističke ekstremne desnice koja želi da ga sruši i koja se oslanja na Rusiju bit će vođena tokom mjeseci i godina koje dolaze, a još ne znamo kakav će biti ishod. Promjene mogu dodatno destabilizirati BiH, ali trebamo također zapamtiti da status quo za BiH predstavlja ropstvo i da ga na kraju treba srušiti, a ne braniti.

I dalje svjedočimo beskrupuloznom negiranju ratnih zločina, negiranju genocida u Srebrenici, te slavljenju ratnih zločinaca kao heroja. Kako da konačno krenemo naprijed i odamo prijeko potrebnu počast svim žrtvama, a porodicama omogućimo barem dio pravde?

- Nije moguće okončati zvanično sponzorisano negiranje genocida i slavljenje ratnih zločinaca u BiH sve dok je dejtonskog sistema. BiH mora nastaviti obrazovati i podizati svijest o historiji genocida, te odati počast svojim žrtvama, ali do potpunog rješenja problema može doći tek kada BiH ponovo bude slobodna, suverena i funkcionalna, a velikosrpska i velikohrvatska politika koje su uzrokovale genocid konačno budu poražene.

U trenucima kada se o novim sukobima govori olako, postoji li recept kako da BiH spasi svoj teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet i krene ka putu razvoja?

- BiH mora biti mnogo strožija prema međunarodnoj zajednici i OHR-u i zastrašiti ih mogućnošću međunarodne krize ako nastave da popuštaju separatistima.

Ideje za budućnost

BiH bi trebala gledati na OHR kao na prepreku koju treba ukloniti ako želi da se spasi. Međunarodna zajednica neće poštovati probosanskohercegovački dio stanovništva BiH, niti će brinuti o njegovim željama, sve dok se taj dio stanovništva čini prestrašenim mogućnošću da međunarodna administracija okonča svoje aktivnosti. Nema smisla žaliti se na nepošteno tretiranje od strane kolonijalnih gospodara ako im kažete da želite da i dalje vladaju vama. Bilo da BiH iskreno želi da odu (a mislim da bi trebala) ili ne, trebala bi početi agitirati za njihov odlazak ako želi da zasluži njihovo poštovanje i šokira ih pozitivnom akcijom. Albin Kurti na Kosovu pruža model kako ova otpornost prema međunarodnoj zajednici može izgledati; on se protivi zapadnim diktatima, ali s stanovišta usklađenosti sa Zapadom i liberalnim pravilima. Željko Komšić je, možda, najbliže Albinu Kurtiju što BiH ima. Polazna tačka je formiranje vodstva i pokreta otpora BiH koji može djelovati neovisno od dejtonskog okova.