Almin Mališević: Protekla godina nije bila onakva kakvu smo priželjkivali, a ova...

Iako smo mislili da će 2024. biti dobra godina, ona je ipak pred svjetsku, pa i bh. ekonomiju, stavila brojne prepreke i izazove. Kakva je protekla godina bila za domaće kompanije, ali i šta nas to čeka u 2025, razgovarali smo sa Alminom Mališevićem, direktorom Sektora za industriju i usluge Privredne komore Federacije BiH.

Za početak kako biste ocijenili 2024. godinu kada je u pitanju ekonomija u BiH?

- 2024. godina definitivno nije godina kakvu smo priželjkivali. Industrijska proizvodnja suočila se s izazovima, bilježeći pad u prošloj godini.

Izvozni rezultati

Dešavanja u svijetu, kao što su ratovi, negativno su utjecala na većinu industrija donoseći smanjenje narudžbi i smanjenje potrebnog broja radnika. Ekonomija BiH je povezana sa kretanjima u EU i pad ekonomske aktivnosti u EU se prenio na ekonomiju BiH. Još nemamo podatke za cijelu 2024, ali prema procjeni Centralne banke BiH, godišnji rast realne ekonomske aktivnosti u 2024. je na 2,4 posto, što predstavlja umjereni rast. Zbog poplava koje su pogodile dijelove BiH došlo je do problema i sa transportom robe, što je nekim preduzećima donijelo gubitke u poslovanju.

Godinu iza nas obilježili su i slabiji izvozni rezultati, šta je na to uticalo?

- Preduzeća iz BiH većinu svoje robe izvoze na tržište EU. Negativni trendovi u EU odrazili su se na izvoz BiH. Izvoz BiH za jedanaest mjeseci 2024. iznosio je 15,2 milijarde KM i za 4,32 posto je manji u odnosu na isti period 2023. godine. Ono što je indikativno jeste da smo ipak uvozili više nego u 2023, pa je uvoz iznosio 26,7 milijardi KM i rastao je za gotovo 3 posto. Ako se vratimo na 2023, izvoz je bio manji za 6,5 posto u odnosu na 2022. Vidljivo je da imamo kontinuitet smanjenja izvoza drugu godinu zaredom. Većina izvoznih sektora je imala pad izvoza. Najviše smo izvozili u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, Sloveniju, Italiju i Austriju, a ove zemlje su i najveći uvoznici u BiH. Ako posmatramo pokrivenost uvoza izvozom, za jedanaest mjeseci 2024. samo sa Austrijom imamo pozitivan odnos, tj. suficit i to od 108,37 posto. Također, sa Njemačkom imamo jako dobre rezultate i pokrivenost uvoza izvozom iznosi 98,23 posto. Zbog globalnih nestabilnosti i usporavanja rasta pojedinih zemalja EU, došlo je do lošijih izvoznih rezultata BiH.

Metalska i elektroindustrija jedne su od najznačajnijih, kakve su rezultate ostvarile u protekloj godini?

- Metalska i elektroindustrija tradicionalno su najveće izvozne industrije BiH. Godinama unazad se bilježe pozitivni rezultati, ali posljednje dvije godine imamo smanjen rast i u ovoj industrijskoj grani.

Izvoz metalske i elektroindustrije BiH za jedanaest mjeseci 2024. iznosio je 6,74 milijarde KM i veći je za 1 posto u odnosu na isti period iz 2023. Ako posmatramo izvoz metalske industrije po djelatnostima, onda možemo vidjeti da su rezultati različiti od djelatnosti do djelatnosti. Izvoz djelatnosti Metali i njihovi proizvodi je iznosio 2,7 milijardi KM i manji je za 7,39 posto u odnosu na isti period 2023.

Metalska industrija jedna je od najznačajnijih

- Izvoz Mašine, aparati, mehanički uređaji, kotlovi, medicinski instrumenti, nuklearni reaktori i dijelovi je iznosio 1,36 milijardi KM i manji je za 0,23 posto. Izvoz Električne mašine i oprema i njihovi dijelovi je iznosio 1,43 milijarde KM i veći je za 5 posto. Izvoz Vozila i njihovi dijelovi je iznosio 676 miliona KM i veći je za 10,6 posto. Izvoz Oružje i municija i njihovi dijelovi je iznosio 377 miliona KM i veći je za 38,9 posto. Metalna i elektroindustrija učestvuje sa 44 posto u ukupnom izvozu BiH, što dovoljno govori da se radi o našoj najznačajnijom industriji, koja je stabilna i koja ostvaruje dobre rezultate.

Automobilska industrija u EU je pred brojnim izazovima, što ima direktan uticaj i na bh. proizvođače, kako se mi nosimo sa svim tim izazovima?

- Automobilska industrija je tradicionalno veoma značajan segment ekonomije BiH. Bh. autoindustrija se uglavnom oslanja i sarađuje s proizvođačima automobila iz Evropske unije. Imajući u vidu promjene i izazove sa kojima se suočava automobilska industrija u EU, poput prelaska na električna vozila, strožijih regulativa o emisiji CO₂ i problema u lancima snabdijevanja, i bh. proizvođači su pod pritiskom da se prilagode novim trendovima. Proizvođači dijelova iz BiH ulažu značajna sredstva kako bi se prilagodili novim zahtjevima tržišta. Prije svega, neophodna je saradnja sa visokoškolskim ustanovama, istraživačkim centrima. Također, nužne su robotizacija i digitalizacija proizvodnih linija kako bi povećale efikasnost. Bh. automobilske kompanije imaju potencijal da se prilagode novim trendovima u EU. To zahtijeva značajne investicije u tehnologiju, infrastrukturu i ljudske resurse. Neophodno je povezivanje i umrežavanje kompanija kako bi dijelili iskustva i zajednički nastupili na projektima.

Od 1. januara 2026. dolazi nam obaveza plaćanja CBAM takse. Kako bh. kompanijama ide smanjenje karbonskog otiska?

- Uvođenje CBAM takse predstavlja veliki izazov za bosanskohercegovačke kompanije koje izvoze proizvode u Evropsku uniju. Ova taksa je usmjerena na smanjenje karbonskog otiska proizvoda i osiguravanje da uvozni proizvodi budu podložni istim klimatskim standardima kao oni proizvedeni u EU. Industrije koje imaju visok nivo emisija CO₂, kao što su čelik, cement, aluminij, hemikalije i đubriva, biće najviše pogođene CBAM-om. Kompanije u BiH koje se bave ovim sektorima moraju se pripremiti za povećane troškove izvoza u EU i ulagati u tehnologije koje smanjuju emisije.

Investicije

Mnoge kompanije metalske industrije su već započele sa projektima koji donose smanjenje emisije ugljika. Možemo govoriti o projektima prelaska na obnovljive izvore energije kao što su solarne elektrane, povećanja energetske efikasnosti, automatizacija, optimizacija proizvodnih procesa i prelazak na zelene tehnologije. Isto tako, zbog nedostatka sredstava mnoge kompanije zaostaju za implementacijom projekata kojima se smanjuju. Podrška države je neophodna da bi se olakšala tranzicija i smanjili troškovi.

Kakva su očekivanja za 2025. godinu, čemu se bh. ekonomija može nadati?

- Ono što sa sigurnošću možemo kazati je da će 2025. biti puna izazova. Nepuna godina je ostala do početka plaćanja CBAM takse koja će značajno uticati na konkurentnost bh. firmi. Mnogo je otvorenih globalnih dešavanja u svijetu koja značajno utiču i na bh. ekonomiju. Sigurno je da će se stanje u EU, kao najznačajnijeg bh. vanjskotrgovinskog partnera, prenijeti i na bh. ekonomiju, pa se nadamo da će doći do oporavka i bržeg rasta u EU.

Ukoliko dođe do zaustavljanja ratova, to će pozitivno uticati i na ekonomiju BiH, oporavak industrijske proizvodnje, na rast izvoza metalske i elektroindustrije, namještaja i nastavak dobrih rezultata uslužnih djelatnosti kao što je turizam. Neophodno je povećati aktivnosti na većem privlačenju investicija jer BiH ima pogodnu geografsku poziciju i stručnu radnu snagu. Neophodno je povećati i investicije u obrazovanje, ali i programe prekvalifikacije koji mogu biti ključni za popunjavanje praznina na tržištu rada usljed odliva radne snage.