Alkalaj za Oslobođenje: SAD neće ispunjavati želje predsjednika RS-a, a sankcije...
Ambasador Alkalaj: Nužno je da se putem lobiranja aktivno uključimo u političke tokove
Nastojanja Željke Cvijanović, predsjedavajuće Predsjedništva BiH iz SNSD-a, da preko Moskve izdejstvuje sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, kako bi spašavala stranačkog šefa Milorada Dodika, pokazala su se uzaludnim. Sjednice neće biti, već su zakazane zatvorene konsultacije, a koliko se Dodikova ekipa bacila na međunarodno lobiranje, svjedoči i plaćeni oglas u listu Heute, reklamnim novinama koje se dijele po sredstvima javnog prevoza u New Yorku. U oglasu se - uz ostalo - tvrdi da RS ima široke autonomne ovlasti te da su aktuelne akcije dio nastojanja da se osigura stabilna raspodjela moći u Bosni i Hercegovini.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Sjedinjenim Američkim Državama dr. Sven Alkalaj u razgovoru za Oslobođenje govori o očajničkim potezima iz RS-a, te očekivanjima od današnjih konsultacija u Vijeću sigurnosti UN-a.
Milorad Dodik, spašavajući sebe, aktivirao se u procesu rušenja Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma. Da li se vlast RS-a predvođena Dodikom ponadala da će Rusija da je spasi?
- Pa jeste, vjerovatno. Ne vjerujem da je inicijativa Rusije da pokrene proceduru u Vijeću sigurnosti UN-a došla tek tako, da nije bilo poziva iz entiteta Republika Srpska da se obavi rasprava, odnosno čak da se i održi sjednica Vijeća sigurnosti. Međutim, prvo, do sjednice neće doći, sastat će se članice na nivou konsultacija.
Na čelo Sjedinjenih Država došao je Donald Trump, a sa njim i nova administracija. Šta se trenutno dešava u SAD-u? Kakva je atmosfera?
- Bio sam na licu mjesta kada se predsjednik Trump obratio američkom Kongresu, senatorima i Predstavničkom domu u cjelini, uz prisustvo diplomatskog kora. Sjedio sam vrlo blizu, možda na pet metara od Trumpa i imao sam priliku da ga dobro vidim i čujem. Govor je trajao oko 100 minuta i primjetna je bila velika polarizacija republikanskog dijela, koji je stotinu puta ustajao ili pozdravljao govor, dok demokrate nisu reagovale i nije bilo nekog oduševljenja.
Apel institucijama
Trump je iznio do sada poznate stavove koji se tiču unutrašnje politike, onoga što tim okupljen oko Elona Muska radi u vezi sa Department of Government Efficiency. Ponovio je stavove za Panamu, za Greenland, a također je govorio i o nastavku ekonomske politike podizanjem carinskih tarifa sa zemljama i reciprocitet.
Šta konkretno očekuje BiH sa novom administracijom? Je li se Milorad Dodik uzalud toliko radovao Trumpu i da li su i naša zemlja i region uopće na radaru nove administracije?
- Vidjeli smo da se Dodik radovao, da je čak nosio kapu i osvijetlio zgradu u Banjoj Luci američkom zastavom. Međutim, to je sve u njegovoj privatnoj želji da mu se skinu sankcije. Do toga neće doći, jer američke sankcije se vrlo lako dobivaju, a vrlo teško se skidaju i za to su potrebne određene procedure.
- On vrši lobiranje u tom smislu. I zahtjev iz entiteta Republika Srpska za sjednicu je jedan od tih puteva pokušaja da se izvrši pritisak na američku administraciju. Mislim da će status i pozicije RS-a ostati nepromijenjeni uprkos njihovim značajnim naporima na lobiranju putem američkih firmi, putem advokatskih firmi. Biće tu i natpisa u časopisima, editorijalima koji će napisati Amerikanci za njih. Međutim, neće to imati takvog utjecaja, jer mi kao regija nismo nešto posebno interesantni Trumpu i njegovoj vanjskoj politici. On je prioritete ponovio tokom govora. Čak nije ni pomenuta inicijativa na Bliskom istoku. Svakako, u Evropi je najznačajnije pitanje Ukrajine, koje će Trump rješavati na način koji je pokrenuo. Mislim da mu je tu i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izašao u susret time da počnu pregovori o zaključenju sporazuma o rijetkim rudama koje bi Amerikanci vadili u Ukrajini, a koja bi zauzvrat dobila vojnu pomoć.
Pomenuli ste lobiranja entiteta RS koji troši enormnu količinu novca u tom procesu. Ima li to lobiranje iz RS-a ikakvu svrhu ili se radi o uzaludno bačenom novcu?
- Kad nemate argumenata, onda koliko uložite sredstava, možda možete pomjeriti poziciju za centimetar-dva. Međutim, značajnija pomjeranja, kad nemate argumenata, sigurno da se ne mogu izazvati. Međutim, ne brinem za njihovo lobiranje. Više brinem gdje smo mi tu. Očekujem od naših organa, da li to bila Federacija, kanton ili putem sredstava koja se mogu prikupiti, da mi obezbijedimo adekvatno lobiranje ovdje. Sa Trumpovom administracijom bi lobiranje bilo vrlo značajno. Možda najznačajnije u odnosu na bilo koju administraciju.
Južna interkonekcija je važan strateški projekat/AMBASADA BiH U SAD-u
- Do sada smo sa demokratskim administracijama imali nekog uspjeha. Imali smo tradiciju još od početka agresije na BiH, imali smo simpatije. Toga više nema, sve je to postalo biznis i zbog toga bismo se trebali uključiti da funkcionišemo na američki način. Apelujem ponovno na naše organe, mi znamo kome se treba obratiti i ko bi to bio najbolji lobista za BiH, ali potrebna su sredstva koja treba da budu fiksna, makar na godinu ili dvije, kako bismo se za vrijeme Trumpove administracije aktivno uključili u političke tokove.
Jeste li do sada ostvarili neki kontakt sa novim predsjednikom i administracijom? Jesu li u planu neke konkretne aktivnosti?
- Mi radimo naš uobičajen diplomatski posao, kontaktiramo institucije američke administracije uobičajnim diplomatskim tokovima. Međutim, potrebno je da imamo jedno široko mnijenje američke javnosti za podršku. Imamo veliki broj naših ljudi koji žive u SAD-u, koji su sada američki državljani, i oni legalno mogu da budu glasači za demokrate ili za republikance, a mogu značajno utjecati na javno mnijenje.
Ambasador Sven Alkalaj: Južna interkonekcija je važan strateški projekat/ AMBASADA BiH U SAD-u
- Mi imamo jednu grupaciju, Advocacy group, koja pomaže i radi po svojim ingerencijama za dobrobit BiH, međutim, to nema onaj profesionalni element koji bi imalo kada bi se sklopio ugovor sa nekom lobističkom kompanijom. Potrebno je i da se pojave odgovarajući editorijali i napisi o BiH. A naš diplomatski kontakt ide obično prema State Departmentu, National Security Councilu i drugim institucijama. Prije su išli i prema USAID-u, međutim, on je sad rasformiran na bazi DOGE grupe. Nastavljamo naše diplomatsko djelovanje dokle možemo dobaciti, ali tu su sigurno mogućnosti mnogo manje nego kad bismo imali još jednu dodatnu snagu, vjetar u leđa od ovih lobističkih grupa.
Imate li informacije šta se dešava u SAD-u po pitanju Južne interkonekcije? Može li to biti neka poveznica sa novom administracijom ili, pak, u najmanju ruku kontroverzne izjave Maxa Primorca ukazuju na problem?
- Imam jedan drugi pristup oko Južne interkonekcije. U kontaktu sam sa određenim američkim energetskim kompanijama koje djeluju na bazi platforme Trumpove administracije - drill baby drill - i transporta američkog gasa prema Evropi i prestanka ovisnosti od Rusije.
Značaj za region
Sigurno je da je Južna interkonekcija strateški projekat koji treba da se implementira, jer ako pogledamo mapu od terminala na Krku, vidimo da jedan krak ide prema Evropi, a drugi prema Hrvatskoj i BiH. To je značajan projekat. Nije on u odnosu na američke projekte toliko velik, međutim, veoma je značajan za region, a i predstavlja dio platforme oko energetske distribucije, gdje bi se američki gas distribuirao u zemlje centralne i jugoistočne Evrope.
Postoje li naznake ko bi mogao preuzeti funkciju ambasadora SAD-a u našoj zemlji?
- Tri imena su u igri. Radi se o karijernim diplomatama, nisu u pitanju diplomate koje dolaze iz nekih entitetskih, nacionalističkih grupa, već se radi o profesionalnim diplomatama. To znači da možemo očekivati dosljednost u komunikaciji i implementaciji američke politike u našem regionu.
