In memoriam: Beriz Belkić

Prije nekoliko dana u Sarajevu iznenada je, u 77. godini, preminuo naš sugrađanin Beriz Belkić, ugledni čovjek i političar, kako je rečeno na komemorativnoj sjednici, održanoj u velikoj sali Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

U prisustvu porodice, predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, političkih struktura, prijatelja i komšija, mnogo toga lijepog i ljudskog je rečeno u obraćanjima Semira Efendića, predsjednika Stranke za BiH, predsjedavajućeg Predstavničkog doma PS-a Denisa Zvizdića i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, sa fokusom na Berizovo političko djelovanje od 1996. godine, kao političkog aktiviste, nosioca izvršne vlasti u KS-u, člana državnog Parlamenta, člana državnog Predsjedništva i o Berizu kao skromnom čovjeku. “Bio je i ostao primjer kako se može biti u politici na najvišim državnim pozicijama i izaći iz svega dostojanstveno, čistog obraza”, rečeno je.

Član Predsjedništva BiH

Period intenzivne političke aktivnosti od 1996. do 2010. godine je period u kojem je Beriz Belkić, nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, nastojao da zajedno sa drugima gradi humanije društvo, jedinstvenu, slobodnu, cjelovitu multietničku Bosnu i Hercegovinu, čuvajući lik poštenog čovjeka.

Malo se zna da je u vrijeme obavljanja funkcije člana državnog Predsjedništva, Beriz Belkić zajedno sa ostala dva člana (Jozo Križanović i Živko Radišić), postavio kamen temeljac za brojne reforme, kao što su odbrana, OSA, SIPA, te da je čak uspio da usaglasi tekst himne Bosne i Hercegovine.

Onima koji dovoljno ne poznaju Beriza Belkića, ostao je nepoznat njegov aktivitet iz 1992-1996. godine, iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu, destrukcije legalnih institucija nezavisne države, međunarodno priznate države, članice UN-a.

U ime preživjelih članova Ratnog predsjedništva općine Ilidža, osjećam moralnom obavezom da u svojstvu sekretara Ratnog predsjedništva, o tom periodu kažem nekoliko rečenica, odnosno da kažem da u biografiji Beriza Belkića nema perioda koji nije pokriven njegovim angažmanom.

Srpsko-crnogorska agresija na Bosnu i Hercegovinu zatekla je Beriza Belkića na funkciji sekretara Sekretarijata za narodnu odbranu Općine Ilidža, koji je živeći u Sarajevu, bio osoba koja je, u ime Općine, komunicirala sa svim institucijama grada Sarajeva, Republike BiH, te međunarodnim institucijama.

U uslovima rata i zaposjedanja dijela teritorije općine, u izmještenom sjedištu nosilaca legalne vlasti, bez ikakvih materijalnih uslova, organizaciono i kadrovski onesposobljenih legalnih općinskih organa, prekinutih komunikacija sa preostalim dijelom grada i Republike, Beriz Belkić je pokazao visoki stepen organiziranosti, koordinacije i odgovornosti u pripremi i organizovanju vojne i civilne odbrane i civilne zaštite, kako bi se spriječile namjere srpske politike da vojno ovlada svim dijelovima slobodne ilidžanske teritorije i osigurala efikasna zaštita ljudi i materijalnih dobara.

Slobodnu teritoriju općine Ilidža, kao dio teritorije grada Sarajeva pod kontrolom legalne vlasti Republike BiH, činile su mjesne zajednice: Hrasnica I, Hrasnica II, Sokolović-Kolonija i Butmir, Stup I i dio Stupa II i Stupskog Brda, dok je Otes, od početka decembra 1992. godine, vojno pripojen teritoriji samoproglašene Opštine srpskog naroda.

Slobodna teritorija općine je razdvajala “srpske” teritorije, sa jugoistoka, bila zaleđina Aerodroma Sarajevo, a istovremeno predstavljala jedinu moguću vezu sa gradom Sarajevom preko aerodromske piste. Put preko Igmana bio je jedina komunikacija Sarajeva sa ostatkom slobodne teritorije Republike BiH i ostatkom svijeta i jedina komunikacija sa Trnovom i Goraždom.

Pod uslovima opasnim po život, Beriz Belkić je, prije izgradnje Tunela spasa, mnogo puta pretrčao aerodromsku pistu, donoseći instrukcije za organizovanje i funkcionisanje legalnih organa općinske vlasti, obezbjeđenje uslova za pružanje logističke podrške vojnoj odbrani, zbrinjavanju raseljenih lica i izbjeglica i stvaranje uslova za obavljanje privrednih i društvenih djelatnosti.

Beriz Belkić je bio čovjek obezbjeđenja kontinuiteta legalne općinske/gradske/državne vlasti na području slobodne teritorije Općine Ilidža.

Nakon mirne reintegracije općine Ilidža u sastav Federacije BiH, za čiju pripremu i provođenje je zaslužan i Beriz Belkić, stvoreni su uslovi za njegovo snažnije političko djelovanje.

Ljudski odnos

Belkić je od 1996. godine bio ministar rada, socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica, a od 1998. i premijer Vlade Kantona Sarajevo. Osam mjeseci tokom 2002. godine bio je i član Predsjedništva BiH. Na opštim izborima 2000. izabran je za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a svoj mandat u ovom tijelu nastavio je i nakon izbora 2006. i 2010. godine. Po isteku mandata povukao se iz politike.

Porodica, komšije, prijatelji i šire okruženje u kojem je živio i sa kojim je radio i družio se, pamtit će ga kao skromnog, mirnog, dostojanstvenog i principijelnog sugrađanina.

Građani općine Ilidža su neizmjerno zahvalni na njegovom humanom i ljudskom odnosu u vremenu poremećenih vrijednosti, u vremenu nepravde i zla.