(FOTO) Koliko su u BiH i regionu važni putevi? / Srbija izdvaja milijarde, Hrvatska dobila još više, Crna Gora napreduje, a gdje smo mi?
Srbija: Za puteve i željeznicu dvije milijarde
Najveći deo investicija biće realizovan u putnoj i železničkoj infrastrukturi i vrednost infrastrukturnih projekata od značaja za Srbiju iznosiće u ovoj godini oko 2,2 milijarde evra (260 milijardi dinara).
Ubedljivo najveća pojedinačna državna kapitalna investicija u ovoj godini biće izgradnja Moravskog koridora, odnosno autoputa od Pojata do Preljine, čime će se spojiti koridor 10 i koridor 11. Za izgradnju ovog autoputa, čiji je rok za završetak radova 2025. godina, planirano je 50,6 milijardi dinara ili 430,6 miliona evra.
Drugi megaprojekat koji će biti finansiran iz budžeta ove godine je početak izgradnje beogradskog metroa. Za metro je planirano da se ove godine izdvoji 30 milijardi dinara ili 255 miliona evra. Ove godine trebalo bi da bude završena brza saobraćajnica Ruma - Šabac, a sledeće nastavak od Šapca do Loznice. Za ovaj projekat su u 2023. planirane 13,3 milijarde dinara ili oko 113 miliona evra. Takođe bi trebalo da se privede kraju i obilaznica oko Beograda i njeno priključenje na autoput kod Bubanj potoka i za taj projekat su planirana 95,3 miliona evra (11,2 milijarde dinara) u ovoj godini. Za deo autoputa - koridora 11 od Preljine do Požege izdvojena su iz budžeta za 2023. 19,4 milijarde ili 165 miliona evra.
Među velikim infrastrukturnim projektima ove godine je i 10,6 milijardi ili 90 miliona evra za put Novi Sad - Ruma. Takođe će se graditi i putevi Požarevac - Golubac (80 miliona evra), Niš - Merdare (30 miliona evra), autoput Beograd - Sarajevo (76,6 miliona evra) i Valjevo - Lajkovac (46 miliona evra).
Prvi put u budžetu se pojavljuju sredstva za izgradnju novog mosta preko Save u Beogradu od 4,47 milijardi dinara ili 38 miliona evra. Među velikim projektima ove godine je i izgradnja komunalne infrastrukture, za šta su planirane 13,3 milijarde dinara (113 miliona evra), gasni interkonektor sa Bugarskom za 7,26 milijardi dinara (62 miliona evra) i, naravno, Nacionalni stadion, za koji je ove godine izdvojeno 7,7 milijardi dinara (65,5 miliona evra).
Crna Gora: Od žičare do vjetroparka
Izgradnja ove žičare najavljuje se gotovo 20 godina. Prvu žičaru Kotor - Lovćen izgradila je 1916. godine austrougarska okupaciona vlast. Nakon rata većina opreme je pokradena ili uništena i žičara nikada više nije bila u funkciji iako je bilo više pokušaja njene izgradnje u turističke svrhe.
Najvrednije kapitalne investicije koje će početi u ovoj godini su izgradnje vjetroparka Gvozd, koji je procijenjen na 82 miliona eura, kao i nastavak projekta Solari 5000+, koji predviđa postavljanje novih pet hiljada mini solarnih elektrana na krovovima kuća i privrednih te poslovnih objekata. Do aprila bi trebao da bude završen projekat Solari 3000+ i 500+, koji su započeti u junu 2022. Oba ova projekta sprovodi državna Elektroprivreda, a Gvozd će biti prvi državni energetski projekat nakon 40 godina. Ovaj vjetropark bi trebalo da bude izgrađen i u funkciji do kraja 2024. Jedan od najznačajnijih kapitalnih projekata koji treba da počne u ovoj godini, ne po visini investicije već po ekološkom uticaju, toplifikacija je Pljevalja, na koju se čeka 40 godina od kada je počela sa radom termoelektrana u ovom gradu. Zbog rada termoelektrane, ali i velikog broja kotlarnica i domova koji koriste ugalj, zagađenje vazduha u ovom gradu je i do 12 puta veće od dozvoljenog, a protekle sedmice su oboreni i ti rekordi. Predstavnici Elektroprivrede Crne Gore i konzorcijuma koji čine Roto-Term Pljevlja i Synergy Tech d. o. o. Beograd potpisali su u novembru prošle godine ugovor o toplifikaciji Pljevalja, čija je vrijednost 2,5 miliona eura. Prema ugovoru, u ovoj godini treba da bude završena dokumentacija za cijeli projekat i da započne prva faza radova na glavnom toplovodu od termoelektrane. Sama toplifikacija grada počela bi krajem 2024, kada se završi ekološka rekonstrukcija termoelektrane. U toku ove godine treba da bude završen glavni projekat nove dionice crnogorskog autoputa od Matešava do Andrijevice u dužini od 24 kilometra. Završetak tog projekta, uz nedavno urađenu studiju ekonomske opravdanosti, uslov je da Crna Gora nastavak izgradnje autoputa može kandidovati za finansiranje kod evropskih investicionih banaka. Ukoliko bi se ovi preduslovi ispunili, krajem godine bi mogao biti raspisan javni poziv na kojem bi se tražio izvođač radova.
Procijenjena vrijednost nove dionice, s obzirom na veliki rast cijena građevinskog materijala, sada iznosi 370 miliona eura. Njena izgradnja bi trajala oko dvije i po godine. Sadašnja dionica autoputa, otvorena u julu nakon tri godine kašnjenja, povezuje glavni grad i selo Mateševo, odakle vodi uski regionalni put do Kolašina i uključenja na magistralni put prema Bijelom Polju i dalje ka Srbiji. Nova dionica bi autoput povezala sa magistralnim putem Plav - Andrijevica - Berane - Bijelo Polje, odnosno spojila bi centralni dio Crne Gore sa njenim sjeveroistočnim dijelom i bila bi korak bliže povezivanju sa autoputem u Srbiji.
Crna Gora bi u julu mogla da dobije još jednu završenu i dugo čekanu kapitalnu investiciju, regionalni put Kolašin - Lubnice - Berane, ali samo teoretski, jer je ovo četvrti rok za završetak tog puta započetog 2018. godine i čija je cijena kroz anekse ugovora porasla sa 34 na 56 miliona eura. Glavni izvođač radova je sarajevski Euro-Asfalt, a zvanični razlog za ova odgađanja je pronalazak velike količine vode u tunelu ispod Bjelasice. U ovoj godini bi trebalo da budu završeni dokumentacija i projekti za gradnju gradskih bolnica u Podgorici, koja bi rasteretila centralni Kliničko-bolnički centar, i u Pljevljima, koja bi zamijenila sadašnju izgrađenu 1963. godine. U Crnoj Gori nije izgrađena nijedna nova bolnica u proteklih 40 godina.
Sa 24 miliona eura predviđa se gradnja novih žičara i modernizacija skijališta u Kolašinu, na Hajli, Cmiljači i Žarskom. Za izgradnju i rekonstrukciju puteva predviđeno je 90 miliona, a najznačajniji novi projekat je prva faza izgradnje bulevara od Budve do Tivta.
BiH: Sedam gradilišta na 5c
Iako su inflacija i poskupljenja uzrokovali razne probleme, iz preduzeća Autoceste FBiH stižu ohrabrujuće vijesti - 2023. mogla bi biti ključna za završetak kompletnog projekta koridora 5c. U ovoj godini planiran je početak radova na dva veoma važna objekta, tunelu Prenj i mostarskoj obilaznici. Do sada je izgrađeno 126 kilometara autoceste u vrijednosti 2,32 milijarde KM i očekivati je da do 2028. bude završeno svih 335 kilometara koridora 5c.
- Trenutno je na koridoru 5c sedam aktivnih gradilišta. Ukupna investicijska vrijednost radova koji su u toku iznosi 1,3 milijarde KM. Najveći obim posla, kad je u pitanju izgradnja autoceste, izvodi se u ZDK-u, rekao je Elmedin Voloder, direktor JP Autoceste FBiH.
Važno je spomenuti da je prije tri mjeseca usaglašena trasa autoputa kroz Brčko koja će biti sastavni dio budućeg autoputa Beograd - Sarajevo - Beograd i Beograd - Banjaluka. Sada već bivši ministar transporta i komunikacija BiH Vojin Mitrović rekao je da će autoput koji prolazi kroz Brčko donijeti novu dimenziju i mogućnost da distrikt ima još bolju poziciju za domaća i strana ulaganja.
Jednako važan za našu zemlju je i projekat gasifikacije, ali se na tom planu i nije mnogo odmaklo jer, kao i obično, politika ima zadnju riječ. Još prije šest godina gasovod Južna interkonekcija BiH - Hrvatska proglašen je projektom od strateškog značaja. Ovim projektom trebala bi se povećati sigurnost snabdijevanja potrošača, ali i omogućiti gasifikacija južnog dijela BiH, odnosno lokalnih zajednica u kojima ovaj energent do sada nije bio dostupan. Partner sa hrvatske strane je preduzeće Plinacro.
U Programu javnih investicija FBiH za period 2022 - 2024. među 132 projekta, vrijedna 16,7 milijardi KM (8,6 milijardi eura), uvršten je projekat regionalnog plinovoda. Partner sa hrvatske strane uradio je veliki dio posla i čeka se razrješenje situacije s druge strane granice. Pravac Zagvozd - Imotski - Posušje - Novi Travnik, s odvojkom za Mostar je u visokoj fazi pripreme. Za dionicu Dugopolje - Zagvozd, u dužini od 52 kilometra, Plinacro je ishodio studije, rješenja i dozvole.
Zvaničnici iz Republike Srpske posebno su zainteresovani za realizaciju infrastrukturnih projekta, hidroelektrane Buk Bijela, aerodrom Trebinje, ali i izgradnju gasovoda iz Srbije prema Banjaluci, u čemu imaju podršku srbijanskih vlasti.
Milorad Dodik, predsjednik RS-a i SNSD-a, tokom razgovora o formiranju vlasti sa koalicionim partnerima u prvom planu je isticao upravo ove projekte kao uslov za dogovor.
- Ono što je nama ključno je da dobijemo garancije da će biti odblokirani procesi iz RS-a koji su nama bitni. Od tih garancija koje ćemo dobiti zavisi i naše krajnje opredjeljenje, poručio je Dodik.
Spomenuti projekti, međutim, nemaju zeleno svjetlo Predsjedništva BiH.
Hrvatska: Mnogo novca, ali ne i ideja
Dozu opreza kad je riječ o ovim planovima pobuđuje, međutim, činjenica da je država lani prilično podbacila u trošenju europskog novca, pa je rebalansom proračuna u ovu godinu prebačeno više od 700 milijuna eura kapitalnih izdataka. Mahom je pritom riječ o projektima koje je trebalo financirati iz prošle financijske perspektive, odnosno europskog proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. Taj je novac moguće povući najkasnije do kraja ove godine, zbog čega je kroz 2023. i planirano ambicioznije trošenje EU novca, da bi se tempo ponovo smanjivao kroz projekcije za naredne dvije godine. Dobar dio uzroka kašnjenja u povlačenju novca iz prošlog sedmogodišnjeg proračuna EU krije se u manjku stručnog kadra i nesnalaženju javne uprave, koja u dobroj mjeri još počiva na starim, socijalističkim postavkama, bez previše ambicije i kreativnosti. Zbog toga su donekle i razumljivi planovi za 2024. i 2025. godinu koji predviđaju sporiji tempo trošenja ovog novca. No, državu bi to na kraju ponovo moglo odvesti u vremenski škripac s obzirom na to da već treba prionuti na trošenje novca iz novog sedmogodišnjeg EU proračuna, ali i onoga iz europskog Mehanizma oporavka i otpornosti. Iz tih izvora Hrvatskoj je u narednim godinama na raspolaganju ukupno čak 25 milijardi eura, što je velik izazov za državnu administraciju.
Mehanizam oporavka pritom je najvećim dijelom usmjeren na projekte održivog razvoja, prije svega u zaštiti okoliša i vodoprivredi, gdje se očekuju značajna ulaganja u vodoopskrbne mreže, budući da se na vodovodima u Hrvatskoj do potrošača izgubi čak do polovine količine vode zahvaćene na crpilištima. Velika ulaganja očekuju se i kad je riječ o projektima u resoru mora, prometa i infrastrukture, u koji bi se kroz naredne tri godine trebalo investirati 1,26 milijardi eura. U prošloj godini Hrvatska je tu zabilježila dovršetak Pelješkog mosta, projekta vrijednog gotovo 530 milijuna eura, a u idućem razdoblju veliki su planovi vezani uz modernizaciju luka i željeznice, u koju se u ovom desetljeću očekuju ulaganja od čak 3,5 milijardi eura. Uz nizinsku prugu Botovo - Zagreb - Rijeka, prioriteti su koridor prema istoku zemlje, te izgradnja infrastrukture na dva koridora koji su dio Transeuropske prometne mreže. Pod istim ministarstvom je i telekomunikacijska infrastruktura, gdje su planovi također veliki, ali kaska se s realizacijom. Za projekt izgradnje nacionalne telekomunikacijske infrastrukture, agregacijske mreže koja bi trebala omogućiti superbrzi internet i u krajevima u kojima za to nema komercijalnog interesa, europski je novac odobren još 2017. godine, istodobno s novcem za Pelješki most, no projekt je još u povoju, a kako je rok za trošenje tog novca pri kraju, plan je da se financira fazno, novcem iz nove financijske perspektive do 2027. Uz ovaj, fazirat će se i veliki projekti vezani uz podizanje otpornosti na katastrofe, poput nasipa u Kupu, koji je također godinama u realizaciji, ali velikog pomaka nema, jer ga koče birokratske zavrzlame i mlak pristup države prema vlasnicima parcela uz Kupu koji se žale jer će im nasip zakloniti pogled na rijeku.
Na ogromna neplanirana ulaganja Hrvatsku su kroz protekle dvije godine prisilila i dva razorna potresa koja su u ožujku i prosincu 2020. pogodila Zagreb i Petrinju, ostavljajući za sobom devetero mrtvih i desetine tisuća načetih ili potpuno porušenih kuća i gospodarskih objekata, oštećene ceste, vodovode, kanalizaciju... Privatne kuće svojim novcem, uz mnogo problema i kašnjenja, obnavlja država, a za infrastrukturu i zgrade javne namjene iz Europskog fonda solidarnosti odobreno nam je više od milijardu eura. Ni korištenje ovog novca nije išlo po planu, pa je rok za sanaciju štete od zagrebačkog potresa produljen za godinu, do lipnja 2023.
Među kapitalnim investicijama koje bi trebale uslijediti kroz naredne godine posljednjih se mjeseci spominju i ulaganja u sportske objekte, a nakon još jedne medalje hrvatske nogometne reprezentacije fokus je na izgradnji nogometnih stadiona. U proračunu za ovu godinu novac za tu namjenu nije osiguran, no u projekcijama za 2024. i 2025. može se pročitati kako Vlada sportske objekte od nacionalnog interesa namjerava sufinancirati s više od 13 milijuna eura, a kroz ovu godinu očekuju se prvi koraci u tom smjeru Hrvatskog nogometnog saveza, zainteresiranih gradova i privatnih investitora.
