Dvosmjerni gasovod je prilika za BiH: Za Čovićevu opstrukciju nema mjesta!
Domaći mediji objavili su sadržaj pisma koje je državni sekretar Sjedinjenih Država Antony Blinken uputio ministru vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedinu Konakoviću. U objavljenom pismu navedeno je da je projekat gasovoda Južne interkonekcije od suštinskog značaja za energetsku sigurnost BiH.
“Ohrabrujem vas i druge u Vladi da pritisnete lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da okonča opstrukciju po ovom pitanju”, navedeno je.
Mediji su objavili i da je Konaković potvrdio prijem pisma, koje je upućeno i ministru vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordanu Grliću Radmanu.
Tržišna utakmica
Nihad Harbaš, generalni direktor nLogic Advisoryja, objašnjava da bi se gasovod Južna interkonekcija snabdijevao prije svega prirodnim gasom iz Kaspijske regije, iz Azerbejdžana, ali i gasom sa LNG terminala sa Krka koji može biti američki, iz zemalja Zaljeva ili svih onih koji gas mogu isporučiti tankerima i morskim putem.
- Znamo da su decenijama Sjedinjene Države prijatelji BiH. Kroz mnoge projekte preko USAID-a i drugih organizacija zaista su doprinijele unapređenju energetskog sektora u BiH i kao važan partner, sigurno im je bitno da naša zemlja reformiše energetski sektor u skladu sa direktivama EU, napreduje na tom putu, ali i na putu za NATO, ističe Harbaš.
On smatra da je izgradnja novog gasovoda važna radi diversifikacije, odnosno prestanka ovisnosti o samo jednom izvoru snabdijevanja BiH sa istoka.
- To bi dalo dodatnu sigurnost u snabdijevanju, u slučaju prestanka isporuke gasa putem sadašnjeg gasovoda, ali i zbog objektivnih ili bilo kakvih drugih razloga, kao što su neslaganje ili uslovljavanje kakvo poznajemo pod terminom “zavrni ventil”, kaže naš sagovornik.
Dodaje da bi novi gasovod omogućio i dodatnu tržišnu utakmicu iako trenutno imamo jeftin gas u ovom dijelu Evrope.
- Međutim, sve ovo bez proširenja konzuma, tj. potrošača samog gasa, širenja mreže i nema neku ekonomsku računicu ukoliko bi se projekat finansirao samostalno, bez pomoći međunarodne zajednice. Trenutno BiH troši oko 250 miliona kubika gasa, a kapacitet na istoku je oko 600 ili 700 miliona. Južnom interkonekcijom to bi se proširilo na oko milijardu kubika godišnje. Pitanje je ko će i po kojim cijenama trošiti gas ako se ne proširi mreža, ističe Harbaš.
Dodaje da je Jonsko-jadranski gasovod, na koji bi se i spojila Južna interkonekcija, dvosmjerni gasovod, što znači da se gas može dobavljati i sa juga i sa sjevera. A kada postoji više ponuđača, samim tim se nameće i zakon ponude i potražnje. Teško je prognozirati da li će nova interkonekcija donijeti i niže cijene gasa, jer to ovisi o mnogo faktora.
- Ali, ako posmatramo da na tržištu djeluju oni koji će ponuditi bolju i konkurentniju, odnosno efikasniju uslugu, možemo očekivati smanjenje cijena gasa, kaže Harbaš.
Kada je riječ o zakonima, Harbaš smatra da prvenstveno treba postići dogovor u FBiH, odnosno potvrditi da nositelj ovog projekta treba da bude onaj ko ga je u najvećoj mjeri razvio, a to je BH Gas. Zatim je, kaže, potrebno postići dogovor na nivou BiH, usvojiti evropske zakone i tako uspostaviti regulatore kako bi se definisale jedinstvene tarife za transport i tržišne funkcije. Time bi se i izbjegle potencijalne prijetnje o prekidu dotoka gasa. Određena volja političara, ističe naš sagovornik, postoji, ali to nije dovoljno. Ukoliko međunarodni faktor ne pojača pritisak da se ovo pitanje riješi, teško možemo očekivati da ugleda svjetlo dana. Dodatni pritisak doveo bi do rješenja.
Prof. dr. Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kaže da elementarna logika nalaže da je uvijek bolje imati dva izvora protoka gasa, jer jedan stvara veliku ovisnost i omogućava visoku pregovaračku moć dobavljača.
Iz BH Gasa poručuju da je Južna interkonekcija strateški prioritetni projekat povezivanja gasnih transportnih sistema BiH i Republike Hrvatske, a u konačnici i projekat povezivanja sa Evropskom gasnom transportnom mrežom i otvorenim tržištem. Naglašavaju da bi se usvajanjem zakona o gasovodu Južna interkonekcija olakšale i ubrzale aktivnosti na realizaciji projekta.
“Realizacijom projekta će se uspostaviti novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom BiH i omogućiti pristup izvorima gasa, kao što je LNG Krk (gas iz bilo koje države proizvođača gasa koja ima terminal za izvoz), drugi izvori gasa raspoloživi na evropskim gasnim čvorištima (kao što su norveški, alžirski gas, gas sa evropskih LNG terminala), pristup skladištima prirodnog gasa u regiji i šire, te pristup gasu iz kaspijske regije preko planiranog IAP projekta”, kažu iz BH Gasa.
Dodaju da, kao implementirajuća kompanija, očekuju otklanjanje prepreka i što skorije izdavanje urbanističke saglasnosti, što je pretpostavka za dalji napredak projekta.
Iz Plinacroa poručuju da Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju više gasovoda kojima bi se gasni transportni sistemi Hrvatske i BiH spojili na pravcu Dugopolje-Zagvozd-Imotski-Posušje-Tomislav-Grad-Zenica, uključujući izgradnju odvojka za Mostar.
“Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i BiH ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe prirodnim plinom BiH, budući da ona trenutno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije. Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda, te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko RH, Slovenije i Mađarske) te daljnju plinofikaciju BiH”, kažu nam iz Plinacroa.
Konačna odluka
Naglašavaju da je predviđeni kapacitet interkonekcije do 1,5 mlrd. kubika godišnje, te da izgradnja gasovoda Dugopolje-Zagvozd i Zagvozd-Imotski-granica BiH može početi odmah po osiguranju novca i donošenja konačne investicijske odluke.
Ivica Puljić, dugogodišnji novinar sa adresom u SAD-u, na X-u je napisao da je “Čović na korak od američkih sankcija”.
I predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik oglasio se na društvenim mrežama riječima da “informacija da se američki državni sekretar obraća ministru spoljnih poslova BiH i od njega direktno traži da obezbijedi da se realizuje projekat Južne interkonekcije, i to što prije, jasno pokazuje kako su agilni kada je u pitanju njihov interes”.
